Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
festivala bila je i utrka smetlara. Policija je<br />
u Masarykovoj ulici <strong>za</strong>tvorila promet kako<br />
bi <strong>za</strong>poslenici Gradske čistoće na svojim<br />
dobro nam poznatim trokolicama mogli<br />
i<strong>za</strong>ći iz sjene i postati bar na par minuta<br />
pravi šampioni. Pobjednik je nakon napete<br />
utrke okrunjen na Cvjetnome trgu, gdje su<br />
se ponosno poredala njihova kolica, budeći<br />
neobično veliko <strong>za</strong>nimanje građana.<br />
Utrka je, dakako, dio karnevalskog ozračja<br />
koje vlada u vrijeme festivala, ali pokazuje<br />
i jasnu svijest organi<strong>za</strong>tora o važnosti<br />
svih aspekata gradske ulice, a smetlari su<br />
svakako njezin ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>n dio − kao što<br />
se u Napulju vidjelo na lošem primjeru, a<br />
u Zagrebu se pokazuje u najboljem vidu,<br />
domišljatim korištenjem prilike da se tim<br />
vrijednim i kadšto podcijenjenim djelatnicima<br />
dade priznanje.<br />
Neposredan okoliš stanovnika grada nije<br />
uvijek samo zelen, ali očuvanje ljepote<br />
urbanog <strong>okoliša</strong> također je <strong>za</strong>datak suvremene<br />
ekologije, koja se <strong>za</strong>laže <strong>za</strong> organski<br />
suživot čovjeka i njegovog okruženja. Otuđena<br />
i nagrđena gradska naselja, prljava,<br />
svima i išarana nenadahnutim grafitima<br />
ozračje su kakvo ne pogoduje ljudskom<br />
psihičkom i mentalnom zdravlju. Gradski<br />
krajolik čini i beton, i zelenilo, ali njegova<br />
ljepota može biti očuvana (i sazdana)<br />
samo ako se građani na ulicama svoga<br />
grada osjećaju „kao kod kuće“, a upravo se<br />
to postiže ovakvim kulturnim događajima<br />
koji podižu svijest stanovnika o prostoru<br />
koji ih okružuje, koji ih potiče da u njemu<br />
sudjeluju, a ne samo prolaze njime. Dugoročan<br />
i posredan učinak takvih događaja<br />
upravo je stvaranje klime u kojem građani<br />
svjesno doživljavaju svoj okoliš, brinu se da<br />
ne bude nagrđen i usprotivit će se bude<br />
li pokušaja da mu se oduzme dio šarma<br />
− bez obzira na to bila riječ o zelenoj površini<br />
na kojoj građani provode slobodno<br />
vrijeme, ili o gradskim fasadama.<br />
Umjetnički događaji nisu, međutim, jedina<br />
strategija smislenog oživljavanja ulica.<br />
Kaže se da glavni <strong>za</strong>grebački trg postaje<br />
„suvenirnica Hrvatske“. Doista, tijekom cijele<br />
godine, ondje se postavljaju prigodni<br />
sajmovi koji dočaravaju bogatstvo kulinarskih<br />
i umjetničkih suvenira iz cijele Hrvatske.<br />
Obrtnici iz Zagreba i zemlje izlažu<br />
svoju robu na tematskim sajmovima, od<br />
sajma vina naslovljenog „Martin je u Zagrebu“,<br />
na kojem se okupljaju vinari iz cije-<br />
108<br />
le zemlje, do srednjovjekovnog „Markovog<br />
sajma“.<br />
U svibnju, Zagreb se na tri dana vraća<br />
u srednji vijek, ali to ne znači povratak u<br />
mračno doba svjetske povijesti, već naprotiv,<br />
nostalgično oživljavanje onih aspekata<br />
srednjega vijeka koji dopunjuju i<br />
balansiraju suvremenost. Moderan čovjek<br />
svjestan je da živi sumanutim tempom i<br />
da je u gotovo svemu ovisan o strojevima,<br />
stoga ne čudi što se katkad u mašti voli<br />
vratiti u vrijeme kada je sporost bila datost,<br />
a brižan i mukotrpan rad rukama neizbježna<br />
svakodnevica.<br />
Zanatlije koji se svake godine okupljaju<br />
na Trgu bana Jelačića nisu ipak potlačeni<br />
srednjovjekovni kmetovi, već ljudi koji su<br />
se posvetili očuvanju <strong>za</strong>boravljenih <strong>za</strong>nata<br />
i onih kojih nažalost ubr<strong>za</strong>no gube svoje<br />
mjesto u suvremenom društvu − uglavnom<br />
<strong>za</strong>to što je uporabne predmete od<br />
prirodnih materijala <strong>za</strong>mijenila sveprisutna<br />
plastika.<br />
No, posjetiocima sajma svejedno je drago<br />
vidjeti kovača koji izrađuje potkove (koji<br />
Zagrepčanima uglavom služe <strong>za</strong> sreću, a<br />
ne potkivanje konja) te štitove i buzovane<br />
(koji služe <strong>za</strong> ukras i dječju igru, a srećom<br />
ne <strong>za</strong> ratovanje). Male posjetitelje najviše<br />
<strong>za</strong>bavlja vrtuljak s pletenim košarama koji<br />
se okreće na „ljudski pogon“, što pokazuje<br />
da je <strong>za</strong>bluda kako će djecu očarati samo<br />
ono što je brzo, svjetlucavo i glasno.<br />
Među suvenirima čiji tvorci dolaze u Zagreb<br />
iz cijele Hrvatske ističu se vrlo tražene<br />
fritule i medenjaci, licitarska srca te drvene,<br />
ručno oslikane igračke iz Zagorja, koje su<br />
danas čak i <strong>za</strong>štićene kao dio UNESCO-ve<br />
nematerijalne svjetske kulturne baštine.<br />
Užari i remenari također su poka<strong>za</strong>li kako<br />
se njihova tradicionalna vještina može primijeniti<br />
u suvremenom kućanstvu, a „alkemičari“<br />
su poučili posjetitelje o ljekovitim<br />
svojstvima biljaka i biljnih preparata.<br />
Zanimljivo je da je Turistička <strong>za</strong>jednica<br />
Grada Koprivnice jedan od suorgani<strong>za</strong>tora<br />
Markova sajma u Zagrebu (<strong>za</strong> koji su<br />
<strong>za</strong>služni Kraljevi ulice i Turistička <strong>za</strong>jednica<br />
Grada Zagreba). Grad Koprivnica je, naime,<br />
već davno prepoznao turistički potencijal<br />
svoje srednjovjekovne povijesti pa potaknuo<br />
svoje građane da prouče to povijesno<br />
razdoblje i ožive jedan njegov aspekt.<br />
Koprivničani stoga danas na <strong>za</strong>grebačkom<br />
glavnom trgu mogu živim slikama zorno<br />
dočarati mnoge srednjovjekovne prizore<br />
i izvorne sajmišne igre. U tom je pogledu<br />
najviše pozornosti privukla instalacija koja<br />
omogućava da pogotkom kuglom u cilj<br />
srušite čovjeka koji sjedi na dasci u vodu −<br />
a da on to ni najmanje ne <strong>za</strong>mjeri! Dame i<br />
gospoda, prosjaci, lude, vještice i paževi lutali<br />
su <strong>za</strong>grebačkim ulicama uveseljavajući<br />
prolaznike, dok su obrtnici i stari majstori<br />
pokazivali na koje je sve šarmantne načine<br />
moguće unijeti dašak srednjega vijeka u<br />
užurbanu današnjicu.<br />
Mnogo toga ima neposredan i povoljan<br />
utjecaj na okoliš jer potječe iz doba kada<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language