Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Odlični temelji <strong>za</strong> razvoj ekomuzeja<br />
Tekst i foto: Marijana Rora<br />
<strong>Eko</strong>muzej čipke i čipkarstva u Lepoglavi<br />
sudjelovao je na izložbi Međunarodnog<br />
muzeja čipke u ruskom gradu<br />
Vologdu gdje su naš ekomuzej i naše<br />
čipkarice osvojili prvo mjesto <strong>za</strong> najbolji<br />
autorski rad.Uspjeh hvale vrijedan i <strong>za</strong>to<br />
naše čestitke. <strong>Eko</strong>muzeju čipke i čipkarstva<br />
u Lepoglavi vratit ćemo se da pokušamo<br />
objasniti sam pojam, funkciju, <strong>za</strong>datke, ciljeve<br />
i osnovne nositelje nove vrste muzeja,<br />
ekomuzeja.<br />
Naime, klasični muzeji, te “hermetičke“<br />
ustanove locirane unutar zidova, koje<br />
su većinom nastale u 19.stoljeću, svojim<br />
izloženim predmetima i materijalnom baštinom,<br />
s kustosima koji se bave svojim<br />
znanstvenim istraživanjima, <strong>za</strong>nemarujući<br />
druge korisnike osim“elite znanja“, morali<br />
su reagirati pa i prilagoditi se, intenzivnim<br />
društvenim i ekonomskim previranjima<br />
već od sedamdesetih godina prošlog<br />
stoljeća. Kontekst, društvo u kojem su<br />
muzeji djelovali, značajno je promijenjen<br />
pa je propitkivanje društvene uloge tradicionalnih<br />
muzeja bilo neminovno. Kad je<br />
predmet izučavanja postao sveobuhvatni<br />
koncept baštine a ne muzejske zbirke, a<br />
ekološki pokret odgovor na ugroženi identitet<br />
prirode (iako novi muzeji nisu ekološke<br />
institucije), jedan novi“buntovnički i<br />
alternativan“ koncept muzeja skrojen po<br />
potrebama lokalnog stanovništva,<br />
dobio je svoju kovanicu: ecomusee.<br />
Stvorili su je 1971.godine francuski<br />
muzeolozi G.H.Riviere i Huges de<br />
Varine. Le Creusot-Montceau-les-<br />
Mines postaje od 1971.-1974. prvi<br />
službeni ekomuzej. Za središte Muzeja<br />
čovjeka i industrije i<strong>za</strong>bran je<br />
dvorac iz 18.stoljeća. Prototip je bila<br />
Kuća vještina i tradicija Quessanta.<br />
(Maison des technique et traditions<br />
Quessantines ) U njemu nema zbirke<br />
u tradicionalnom muzejskom smislu,<br />
prezentira se nematerijalna baština<br />
neke <strong>za</strong>jednice (prošlost, tradicija,<br />
običaji, kulinarstvo, folklor...), sve ono<br />
što je stoljećima oblikovalo <strong>za</strong>jednicu.<br />
Kako i<strong>za</strong> predmeta uvijek stoje<br />
ljudi, svi pojedinci lokalne <strong>za</strong>jednice<br />
postaju nositelji baštine.<br />
A kulturna baština je „izvor“ našeg<br />
identiteta, te“ukupnosti činjenica“<br />
koje služe da se pojedinac, lokalna<br />
<strong>za</strong>jednica, narod, nužno razlikuju od<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
drugih. Tko je svjestan svojih korjena razumjet<br />
će i poštovati bogatstvo baštine<br />
drugih naroda. Prof. Šola je dodao: “poštovanje<br />
prema svojoj i tuđoj baštini uvjet je<br />
<strong>za</strong> međukulturni dijalog“. Baština je važna i<br />
<strong>za</strong> ekonomski razvoj <strong>za</strong>jednice jer ekomuzeji<br />
otvaraju radna mjesta, mladi ne odlaze,<br />
ostaju u tim novim centrima turističkog<br />
razvoja.<br />
Danas u svijetu ima više od tristo ekomuzeja,<br />
najviše u Europi. I naša Hrvatska<br />
ima odlične temelje <strong>za</strong> razvoj ekomuzeja<br />
ali o tome nešto poslije. Svako širenje neke<br />
nove ideje ima svoju periodi<strong>za</strong>ciju pa tako<br />
i ekomuzeji. Pokušat ćemo sažeti perodi<strong>za</strong>ciju<br />
F.Huberta iz 1989.godine. Prva fa<strong>za</strong><br />
koja traje do 1971.godine, obilježena je<br />
pove<strong>za</strong>nošću s parkovima prirode i prostornom<br />
dimenzijom muzeja. Od 1971.<br />
do 1980. godine traje druga fa<strong>za</strong>. Uvodi<br />
se“dimenzija vremena“ a lokalne <strong>za</strong>jednice<br />
sudjeluju u reali<strong>za</strong>ciji projekata. U trećoj<br />
fazi koja još uvijek traje od 1980. godine,<br />
dolazi do“eksplozije“ekomuzeja.<br />
Možda se čini čudnim što izlaganje o novoj,<br />
posebnoj vrsti muzeja nismo <strong>za</strong>počeli<br />
osnovnom i svugdje prihvaćenom definicijom.Takve<br />
nema, ali iz ovih koje ćemo<br />
citirati, može se iščitati što im je <strong>za</strong>jedničko.<br />
Huges de Varine: „....institucija koja uprav-<br />
eko<strong>revija</strong> 97
Change language