Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ugrožava stanovništvo i remeti ekološku<br />
ravnotežu čitavog <strong>okoliša</strong>. Kada bi se ogulinsko<br />
podzemlje očistilo od smeća moglo<br />
bi se iskoristiti u turističke svrhe kao prirodna<br />
atrakcija i rijetki fenomen krša.<br />
Krajem travnja 2010. godine potpisan je<br />
ugovor <strong>za</strong> izgradnju uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje<br />
otpadnih voda grada Ogulina. To je dio<br />
projekta Republike Hrvatske pod nazivom<br />
“Unutarnje vode” koji se financira kreditom<br />
Svjetske banke. Izgradnja kanali<strong>za</strong>cijskog<br />
sustava u Ogulinu traje već nekoliko godina,<br />
a uređaj <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih<br />
voda njezina je <strong>za</strong>vršna etapa. Završetak<br />
radova planiran je <strong>za</strong> kraj 2011. godine<br />
a otpadna voda koja će iz uređaja izlaziti<br />
biti će gotovo pitka i više neće ugrožavati<br />
osjetljivo krško podzemlje.<br />
Ogulinsko područje jedno je od najbogatijih<br />
područja na svijetu po raznolikosti<br />
podzemne faune. Do sad je <strong>za</strong>bilježeno<br />
više od pedeset podzemnih vrsta među<br />
kojima su važnije: čovječja ribica, <strong>za</strong>gonetni<br />
podzemni žarnjak, kordunska špiljska<br />
vodenbabura, babićeva špiljska kozi-<br />
Posavska guska<br />
Tekst i foto: Roman Ozimec<br />
Na području kontinentalne Hrvatske,<br />
posebno uz naše najveće rijeke Dravu,<br />
Savu i Dunav, te njihove pritoke, uzgoj<br />
gusaka bio je vrlo proširen, a guske<br />
su uz kokoši i patke bile jedina perad<br />
koja se tradicionalno uzgajala.<br />
Ne tako davno, još su se mogla vidjeti<br />
velika jata gusaka na seoskim<br />
pašnjacima i livadama, posebno<br />
na području Zagrebačke, Sisačkomoslavačke,<br />
i Brodsko-posavske<br />
županije. Većinom su na <strong>za</strong>jedničkim<br />
poplavnim pašnjacima tijekom<br />
dana boravile guske iz cijelog sela,<br />
a pred večer bi se svako jato vraćalo<br />
u svoje dvorište. Istraživanja<br />
naših domaćih gusaka, gotovo su u<br />
potpunosti izostala, tako da nemamo<br />
niti jednu službeno registriranu<br />
pasminu, ali ne znamo ni današnje<br />
stanje njihovih populacija.<br />
Rod gusaka (Genus Anser) pripada<br />
razredu ptica (Classis Aves) u<br />
okviru kojih spada u red guščarica<br />
(Ordo Anseriformes) te, <strong>za</strong>jedno s<br />
ca, špiljski cjevaš, ogulinski špiljski virnjak,<br />
ogulinska spužvica i riba svjetlica.<br />
Najveći doprinos poznavanju podzemlja<br />
ogulinskog kraja i poticajima <strong>za</strong> njegovu<br />
<strong>za</strong>štitu dali su članovi raznih speleoloških,<br />
biospeleoloških i speleoronilačkih društava.<br />
Zahvaljujući njihovim entuzijazmu, uz<br />
pomoć ogulinske udruge MI, članova ogulinske<br />
stanice Hrvatske gorske službe spašavanja<br />
i drugih građana već desetljećima<br />
se provode istraživanja i akcije čišćenja špilja,<br />
jezera i rijeka oko Ogulina. Izgleda da su<br />
uvijek bili korak ispred državnih službi koje<br />
brinu o <strong>za</strong>štiti prirode.<br />
Krajem 2008. godine Državni <strong>za</strong>vod <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>štitu prirode izradio je stručnu podlogu<br />
valori<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>štićenih područja Karlovačke<br />
županije. U toj stručnoj podlozi, <strong>za</strong> ogulinski<br />
kraj navodi se da podzemni hidrološki<br />
sustav ovoga prostora koji uvjetuje cijeli<br />
niz podzemnih vodenih staništa u speleološkim<br />
objektima naseljenih <strong>broj</strong>nim endemičnim<br />
svojtama ima svjetsku važnost.<br />
Pojedini dijelovi Ogulinskog polja uvršteni<br />
su u ekološku mrežu Hrvatske. To je<br />
patkama i labudovima, u porodicu plovki<br />
(Familia Anatidae). Rod gusaka proširen je<br />
širom svijeta i sadrži osam vrsta. Postoji<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
sustav međusobno pove<strong>za</strong>nih ili prostorno<br />
bliskih ekološki značajnih područja<br />
važnih <strong>za</strong> ugrožene vrste i staništa, koja<br />
uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću<br />
značajno pridonose očuvanju<br />
prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti.<br />
<strong>Eko</strong>loškoj mreži pripadaju špiljski sustav<br />
Đula-Medvedica, Zagorska peć te izvor i<br />
ponor Rupečica u kojima obitava ugrožena<br />
i endemična podzemna fauna, bazofilni<br />
cretovi uz Vitunjčicu te stijene Kleka na kojima<br />
raste <strong>za</strong>jednica kitajbelovog jaglaca i<br />
kluzijeve petoprste.<br />
nekoliko srodnih rodova plovki morfološki<br />
vrlo sličnih guskama: Branta, Coscoroba,<br />
Alopochen, Plectropectus i Anseranas. Sve<br />
današnje domaće guske u svijetu<br />
nastale su udomaćivanjem dvije vrste<br />
divljih gusaka. Azijske pasmine<br />
nastale su selekcijom labudaste guske<br />
(Anser cygnoides), a sve europske<br />
pasmine gusaka selekcijom sive<br />
guske (Anser anser), koja je rasprostranjena<br />
u Europi i Aziji. Siva guska<br />
je gnjezdarica u Hrvatskoj, gdje se<br />
danas stalno gnijezdi samo na dvije<br />
lokacije: na Savi (Ribnjak Jelas kod<br />
Slavonskog broda) i na Dunavu<br />
(Kopački rit), gdje je prisutna najveća<br />
populacija od oko 500 parova.<br />
Prema Crvenoj knjizi Republike Hrvatske<br />
siva je guska ugrožena vrsta<br />
(EN) s procijenjenih oko 500 gnijezdećih<br />
parova. Guska je krupna, pomalo<br />
zdepasta ptica, kratkih nogu,<br />
malo uzdignutog tijela, okomito<br />
postavljenog i prilično širokog vrata.<br />
Relativno je male glave od koje<br />
eko<strong>revija</strong> 85
Change language