Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
EKO Vijesti iz Hrvatske<br />
Tekst i foto: Željko Bukša, Mario Đurasović<br />
U nacionalnim parkovima 2,12<br />
milijuna posjetitelja<br />
Osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj<br />
u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo<br />
je 2,12 milijuna posjetitelja, od kojih je<br />
više od milijun bilo na Plitvičkim jezerima<br />
čime je taj nacionalni park i ove godine<br />
najposjećniji, pokazuju podaci Državnog<br />
<strong>za</strong>voda <strong>za</strong> statistiku. Od ukupnog<br />
devetomjesečnog <strong>broj</strong>a posjetitelja svih<br />
osam nacionalnih parkova 1,43 milijuna ih<br />
je u njima bilo samo u trećem tromjesečju<br />
ove godine, a kako u tom tromjesečju tako<br />
i u prvih devet mjeseci najveći udjel, blizu<br />
90 posto, među posjetiteljima su imali<br />
stranci. U prvih devet mjeseci ove godine<br />
stranih je posjetitelja u svim hrvatskim<br />
nacionalnim parkovima bilo 1,82 milijuna,<br />
dok je domaćih bilo blizu 300 tisuća.<br />
Nakon Plitvičkih jezera po posjećenosti u<br />
devet mjeseci slijedi nacionalni park Krka<br />
s 652,1 tisućom posjetitelja, te Brijuni sa<br />
143 tisuće. U Paklenici je bilo 107,1 tisuća<br />
posjetitelja, na Mljetu 93 tisuće, a na Kornatima<br />
82,4 tisuće. Najmanje ih je, nešto<br />
malo više od po 17 tisuća, posjetilo parkove<br />
Risnjak i Sjeverni Velebit.<br />
Časopis Priroda slavi stotu godišnjicu<br />
izlaženja<br />
Mjesečnik Priroda Hrvatskog prirodoslovnog<br />
društva, najstariji hrvatski časopis<br />
<strong>za</strong> populari<strong>za</strong>ciju prirodoslovnih znanosti,<br />
proslavio je sredinom prosinca 100. godišnjicu<br />
izlaženja, prigodom čega je njegov<br />
urednik Nenad Raos na Biološkom odsjeku<br />
<strong>za</strong>grebačkog PMF-a održao predavanje<br />
»101. godina: Priroda od pradjeda do praunuka«.<br />
Priroda je ozbiljan i prosvjetiteljski<br />
časopis u kojemu nema pseudoznanstvenog<br />
kiča kakvime su danas preplavljeni<br />
mediji, rekao je Raos uoči obilježavanja<br />
obljetnice. Čitateljima dajemo pravu i točnu<br />
informaciju o tome što je znanost i ne<br />
idemo na sen<strong>za</strong>cije, učimo naše znanstvenike<br />
novinarskom pisanju, ali se borimo i<br />
protiv znanstvene neupućenosti novinara,<br />
dodao je. Od prvog <strong>broj</strong>a 1911. do danas<br />
Priroda je izlazila bez prekida. U tom razdoblju<br />
na hrvatskim prostorima prošla su<br />
tri rata i četiri države, a znanost je bilježila<br />
važne izume, od parne lokomotive do svemirske<br />
rakete, od ‘rehnšibera’ (jednostavnog<br />
mehaničkog računala), do interneta.<br />
Unatoč velikim društvenim i znanstvenim<br />
promjenama časopis izlazi kontinuirano,<br />
a tijekom Drugog svjetskog rata čak je<br />
objavljivan u dvije verzije, jednoj tiskanoj u<br />
okupiranom Zagrebu i drugoj koju su radili<br />
parti<strong>za</strong>ni, rekao je Raos, koji je 24. urednik<br />
časopisa u nizu.<br />
Raos smatra da ga od sličnih časopisa<br />
izdvaja što ga većinom rade znanstvenici,<br />
a osim što piše o događajima u domaćoj<br />
znanosti na višoj razini, donosi članke o<br />
učeničkim natjecanjima, o povijesti hrvatskih<br />
znanosti te putopise i komentare o<br />
negativnim pojavama u znanosti.<br />
Podsjetio je kako se na početku časopis<br />
obraćao obrazovanoj publici koja se amaterski<br />
bavila znanošću, a danas on »objedinjuje<br />
nastavnu i općeobrazovnu komponentu«.<br />
Časopis izlazi jednom mjesečno u<br />
1500 primjeraka, distribuira se pretplatom<br />
i u pojedinim knjižarama. Novi <strong>broj</strong> koji će<br />
i<strong>za</strong>ći krajem 2012., donosi, među ostalim,<br />
priloge o tome zbog čega se Turska opet<br />
trese i kako je doka<strong>za</strong>no da u svemiru postoji<br />
tamna stvar <strong>za</strong> koju nitko ne zna što<br />
je, reportažu o Imotskoj krajini i njezinim<br />
jezerima, te članke o tome što hrvatski<br />
znanstvenici misle o alternativnoj medicini<br />
i <strong>za</strong>što se boja krzna sijamske mačke<br />
mijenja s temperaturom.<br />
Časopis Priroda izdaje najstarija hrvatska<br />
prirodoznanstvena udruga Hrvatsko prirodoslovno<br />
društvo, koja je u 2010. proslavila<br />
125. godišnjicu postojanja.<br />
EKO VIJESTI<br />
Ministarstvo nije izdalo dozvolu <strong>za</strong><br />
gradnju na Marjanu<br />
Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva<br />
nije odobrilo gradnju ugostiteljskog<br />
objekta na lokaciji Prve vode unutar<br />
Park šume Marjan u Splitu, objavilo je Ministarstvo<br />
sredinom prosinca i odbacilo<br />
insinuacije koje su s tim u vezi objavljene<br />
u nekim medijima.<br />
Ministarstvo nije odobrilo gradnju objekta<br />
na Marjanu jer je, kako su priopćili, <strong>za</strong><br />
izdavanje rješenja u konkretnom slučaju<br />
nadležan Upravni odjel <strong>za</strong> urbani<strong>za</strong>m,<br />
graditeljstvo i <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> Grada Splita.<br />
Upravni odjel kao prvostupanjsko tijelo<br />
dužno je po <strong>za</strong>htjevu investitora provesti<br />
postupak i donijeti odgovarajuće rješenje<br />
- ili ono o uvjetima građenja ili pak rješenje<br />
kojim se odbija <strong>za</strong>htjev, dok se Ministarstvo,<br />
kao drugostupanjsko tijelo, očituje<br />
tek o eventualnim žalbama stranaka<br />
u postupku na rješenje Upravnog odjela<br />
<strong>za</strong> urbani<strong>za</strong>m. Slijedom navedene procedure<br />
Ministarstvo ističe kako je jasno da<br />
ono nije odobrilo gradnju građevine, te da<br />
će se mogućnost gradnje sa sigurnošću<br />
i meritorno moći ispitati jedino u sklopu<br />
upravnog postupka izdavanja rješenja o<br />
uvjetima građenja. Podsjetili su i kako je<br />
Ministarstvo u nekoliko navrata tijekom<br />
2011. davalo mišljenja o mogućnosti gradnje<br />
u Park šumi Marjan na području grada<br />
Splita te da se ona nisu mijenjala. Dajući<br />
mišljenje o usklađenost Generalnog urbanističkog<br />
plana Splita s Prostornim planom<br />
Splitsko-dalmatinske županije i Zakonom<br />
o prostornom uređenju i gradnji u odnosu<br />
na obvezu prethodnog donošenja prostornog<br />
plana područja posebnih obilježja<br />
(PPPPO Park šume Marjan) Ministarstvo je<br />
utvrdilo da ne postoji obve<strong>za</strong> prethodnog<br />
eko<strong>revija</strong> 49
Change language