Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ENERGIJA<br />
Japanska energetska politika – prije i poslije Fukushime<br />
Tekst : Nina Počuča<br />
Jun Arima, generalni direktor londonske<br />
podružnice Japanske trgovinske<br />
organi<strong>za</strong>cije (JETRO) <strong>za</strong> posebno izdanje<br />
Svjetskog energetskog vijeća (WEC) – Uvid<br />
u svjetsku energiju (iz 2011.) komentirao je<br />
status Japana u pogledu opskrbe energijom<br />
prije i poslije nesreće u Fukushimi.<br />
Podsjetimo, 11. ožujka ove godine Japan<br />
je pogodio razoran potres jačine 9 prema<br />
Richterovoj ljestvici, a štetu je pretrpjela i<br />
nuklearna elektrana Fukushima 1.<br />
Sva tri aktivna reaktora prestala su s radom.<br />
Nakon što se uspostavilo rezervno<br />
napajanje dizelskim agregatima, sat vremena<br />
nakon potresa Japan je pogodio<br />
tsunami, koji je onemogućio i tu rezervnu<br />
opciju hlađenja reaktora. Cijela elektrana<br />
ostala je bez ikakvog izvora električne<br />
energije. Hlađenje reaktora pokušalo se<br />
uspostaviti na druge načine (uključujući<br />
i morsku vodu), ali, nažalost, takve intervencije<br />
rezultirale su eksplozijom unutar<br />
elektrane sutradan, koja je raznijela vanjski<br />
dio prvog reaktora. Problemi s trećim<br />
68<br />
reaktorom nastupili su dva dana kasnije.<br />
Postojala je mogućnost eksplozije te rizik<br />
topljenja jezgre.<br />
Od sredine ožujka do sredine travnja po-<br />
duzimani su radovi na Fukushimi. Šest reaktora<br />
stavljeno je pod nadzor te je omogućeno<br />
samostalno hlađenje. U nesreći<br />
nije došlo do istjecanja radioaktivnih tvari<br />
u okolinu, iako se uspoređuje s Černobilom.<br />
Razina radijacije iznosi 10% radijacije,<br />
koju je uzrokovala nesreća u Černobilu.<br />
Dva <strong>za</strong>poslenika stradala su odmah nakon<br />
tsunamija, a u naknadnim eksplozijama<br />
ozlijeđeno je ukupno 15 osoba. Evakuirano<br />
je stanovništvo u radijusu od 20 km, unatoč<br />
višestruko višoj radijaciji od dopuštene<br />
i na udaljenosti od 30 km. Stanovnicima su<br />
dani preparati, koji smanjuju utjecaj zračenja<br />
na ljudsko tijelo.<br />
Japan gotovo da nema domaćih fosilnih<br />
izvora. Čak i kad promatramo nuklearnu<br />
kao domicilnu energiju, u 2008. godini<br />
Japan je svojom vlastitom proizvodnjom<br />
<strong>za</strong>dovoljio tek 14% energetskih potreba,<br />
što je znatno niže u usporedbi s drugim<br />
velikim gospodarstvima poput Kine (94%),<br />
Velike Britanije (80%), SAD-a (75%), Francuske<br />
(51%) i Njemačke (40 %). Od pojave<br />
dviju naftnih kri<strong>za</strong>, u srži je japanske energetske<br />
politike smanjenje ovisnosti o nafti<br />
s Bliskog Istoka. U tu svrhu, Japan snažno<br />
promiče <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong>. Trenutno<br />
je intenzitet energije Japana među<br />
najnižim u usporedbi s drugim velesilama.<br />
eko<strong>revija</strong>