Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Bilten “Naša Neretva”<br />
Tekst i foto: Nebojša Jerković<br />
Početkom 2011. počeo je izlaziti bilten<br />
„Naša Neretva“ , časopis koji bi trebao<br />
biti javna pozornica različitih promišljanja<br />
i anali<strong>za</strong> pojedinih aktivnosti koje su<br />
potrebne <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong> i održivom razvoju<br />
na prekograničnom prostoru Delte Neretve.<br />
Glasilo je plod dugogodišnjeg rada<br />
pojedinaca okupljenih u NVO-a i institucija<br />
koje su sudjelovale u pripremi, kreiranju<br />
i osmišljavanju aktivnosti unutar GEF-ova<br />
projekta „Integralno upravljanje Neretvom<br />
i Trebišnjicom“. Temeljem javnog poziva i<br />
procedura Svjetske banke ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> prekograničnu<br />
suradnju, vođenje uređivačkih<br />
aktivnosti i vizualnog osmišljavanja glasila<br />
povjereno je „ZB Modro zelena“ - Metković<br />
(RH) i <strong>Eko</strong>loškoj udruzi „Lijepa naša“ - Čapljina<br />
(BiH). Urednici i izdavači časopisa, mr.<br />
sc. Nebojša Jerković (HR) i Marinko Dalmatin<br />
dip. biolog (BiH) <strong>za</strong> prioritetne teme<br />
drže društveni gospodarski održivi razvoj<br />
ruralnih prostora. Naime, svako društvo bi<br />
se trebalo <strong>za</strong>snivati na temeljima etičkog,<br />
ekonomskog i ekološkog pluralizma. Takvim<br />
promišljanjima svakodnevno prijete<br />
razne destrukcije i one su proizvod nekontrolirane<br />
i neodgovorne želje <strong>za</strong> akumuliranjem<br />
što veće materijalne dobiti, što u<br />
konačnici nepovratno narušava prirodnu<br />
ravnotežu i udaljava nas od ideala društvenog<br />
blagostanja. Zdrav okoliš, prostora u<br />
kojem živimo i ukupna bioraznolikost koju<br />
smo naslijedili, trebamo znati sačuvati <strong>za</strong><br />
buduće generacije. Primjerice, močvarna<br />
područja Delte Neretve su prirodna pozornica,<br />
a ptice, ribe, vodozemci, leptiri,<br />
... pa i ljudi su glumci/prirodni akteri koji<br />
gube na značaju i nisu tako sigurni <strong>za</strong> svoja<br />
mjesta i uloge koje im je priroda povjerila.<br />
“Prekrasan je to kraj i tu ljepotu treba<br />
<strong>za</strong>štititi, ali nama je važan i gospodarski<br />
razvoj”, često čujemo u medijima i stručnim<br />
skupovima na kojima državni i privatni<br />
gospodarski planeri promiču razvojne<br />
ideje. Kako takva promišljanja pretočiti u<br />
nešto što se zove održivi razvoj, u čemu bi<br />
poduzetnici percipirali očuvanje prirode<br />
kao standardnu normu ponašanja u svom<br />
poslovanju i prepoznali značenje usluge<br />
ekosustava (engl. ecosystem services).<br />
Naime, usluge ekosustava su dijelovi<br />
očuvane prirode koji se ne smatraju konvencionalnim<br />
resursom, ali svejedno imaju<br />
veliki ekonomski značaj <strong>za</strong> ljudsku <strong>za</strong>jednicu<br />
i njenu korist. Često su te usluge “nevidljive”,<br />
pa se minoriziraju i <strong>za</strong>postavljaju.<br />
Primjerice, poplavna područja (nap.., PP<br />
Hutovo Blato-BiH, PP Lonjsko polje-HR),<br />
rukavci Delte Neretve su prirodne, jeftine<br />
i efikasne retencije visokih voda te smanjuju<br />
opasnost i štete od poplava, a ujedno<br />
“štede” novac <strong>za</strong> izgradnju relativno<br />
skupih i <strong>za</strong> okoliš grubih infrastrukturnih<br />
objekata <strong>za</strong>štite od poplava i sustava <strong>za</strong><br />
navodnjavanje. Strategijom upravljanja<br />
javne ustanove Hrvatske vode utvrđeno je<br />
kako vodno bogatstvo uvelike premašuje<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
količinu vode potrebnu <strong>za</strong> navodnjavanje<br />
postojećih poljoprivrednih površina, pa se<br />
time potvrđuje te<strong>za</strong> kako je poljoprivredna<br />
proizvodnja u Hrvatskoj još uvijek značajan<br />
neiskorišteni prirodni i gospodarski<br />
resurs.<br />
Temeljem takvih odrednica Republika<br />
Hrvatska je <strong>za</strong>počela s provedbom Nacionalnog<br />
projekta navodnjavanja i gospodarenja<br />
poljoprivrednim zemljištem i<br />
vodama (NAPNAV), tako da je u prvoj fazi<br />
provedbe obuhvatila četiri nacionalna pilot-projekta<br />
navodnjavanja na ukupno oko<br />
8.500 ha (Biđ-bosutsko polje i Opatovac<br />
u Slavoniji te Kaštela-Seget u i Donja Neretva<br />
u primorskom djelu RH). Područje<br />
Delte Neretve ima izvrsne predispozicije<br />
eko<strong>revija</strong> 111
Change language