Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
iljkom da je nacrtao anđela koji nosi<br />
koprivu k nebeskom prijestolju. U našim<br />
je, posebno kontinentalnim krajevima,<br />
imenica kopriva široko rasprostranjena i<br />
duboko ukorijenjena među toponimima<br />
i antroponima. Svi znamo <strong>za</strong> Koprivnicu,<br />
koja je, kažu, još u 13. stoljeću ime dobila<br />
po istoimenoj rječici, a Franjo Maletić i<br />
akademik Petar Šimunović u Hrvatskom<br />
prezimenjaku navode preko dvadeset prezimena<br />
– od Koprive, Koprivčića, Korpivnika,<br />
Koprivnjaka do Koprivšeka.<br />
Vjerojatno je poput biljke koja žari i peče<br />
trebao biti i istoimeni humoristično-satirični<br />
časopis. U listu Koprive, koji je izlazio<br />
u Zagrebu u prvoj polovici prošlog stoljeća,<br />
karikature su, uz ostale, objavljivali i<br />
Ivo Tijardović, Branimir Petrović te Slavko<br />
Vereš. Pojavljuje se kopriva i u mnogim narodnim<br />
vjerovanjima. Prema najpoznatijoj<br />
poslovica - Neće grom u koprive, u nekim<br />
su alpskim zemljama, pred oluju, na ognjište<br />
bacali stručak koprive, vjerujući da će<br />
tako kuću <strong>za</strong>štititi od udara groma. Manje<br />
je poznato da se kopriva dodavala ljubavnim<br />
napitcima i amajlijama, nadajući se<br />
da će u odabranim srcima i<strong>za</strong>zvati ljubav i<br />
razbuktati strast. Onima, pak, koji su skloniji<br />
vjerovanju da ljubav dolazi kroz želudac<br />
predlažemo jedan <strong>za</strong>grebački recept <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>gorske štrukle. Na skrovitim mjestima,<br />
udaljenim od prometnica i ostalih oneči-<br />
Nacionalni park Majella<br />
Tekst i foto: Lara Černicki<br />
najvišim dijelovima Apenina pri<br />
U sredini talijanskog poluotoka smjestio<br />
se Abruzzo, jedna od dvadeset regija<br />
Italije. U njoj se nalaze čak tri nacionalna<br />
parka: Gran Sasso, Abruzzo i Majella, regionalni<br />
park Sirente¬-Velino, četrdeset<br />
nacionalnih i regionalnih rezervata prirode<br />
te osam drugih <strong>za</strong>štićenih područja. Neke<br />
prirodne značajke <strong>za</strong>jedničke su svim parkovima,<br />
dok su druge posebne <strong>za</strong> svaki<br />
od njih. Gran Sasso ima impresivne stjenovite<br />
vrhove, Abruzzo pošumljena brda i<br />
ledenjačke doline a Majellu obilježuje niz<br />
visoravni kakvih nema nigdje drugdje u<br />
Apeninima. Svaki park odabrao je <strong>za</strong> svoj<br />
simbol jednu od tri ugrožene životinje<br />
koje obitavaju u sva tri parka. Tako Abruzzo<br />
predstavlja mrki medvjed, Gran Sasso<br />
divoko<strong>za</strong>, a Majellu vuk.<br />
Kao najstariji park Apenina, Abruzzo je<br />
odigrao važnu ulogu u <strong>za</strong>štiti medvjeda,<br />
vuka i divokoze. Gran Sasso je najveći nacionalni<br />
park regije i jedan od najvećih u Italiji.<br />
U njemu se nalazi Corno Grande (2912<br />
m), najviši vrh Apenina.<br />
Nacionalni park Majella jedinstven je po<br />
svojoj surovosti, divljini, ljepoti, položaju u<br />
Sredozemlju te oštroj i promjenjivoj klimi.<br />
Osnovan 1991. godine, jedan je od najmlađih<br />
nacionalnih parkova u Italiji, no jedini<br />
pripada mreži <strong>za</strong>štićenih područja zvanoj<br />
PAN Parks Foundation. Ta je neprofitna organi<strong>za</strong>cija<br />
osnovana 1997. godine na inicijativu<br />
WWF-a (Svjetskog fonda <strong>za</strong> divljinu).<br />
Glavna <strong>za</strong>daća PAN parkova je <strong>za</strong>štita posljednjih<br />
predjela divljine na našem kontinentu.<br />
Status pripadnosti PAN parkovima<br />
dodjeljuje se <strong>za</strong>štićenim područjima od<br />
velike prirodne vrijednosti s visokim standardima<br />
upravljanja i strategijama <strong>za</strong> razvoj<br />
održivog turizma. Majella je osmi od<br />
jedanaest europskih parkova s takvim certifikatom<br />
te ujedno prvi u <strong>za</strong>padnoj Europi<br />
i Sredozemlju.<br />
Nacionalni park Majella obuhvaća površinu<br />
od 74.095 ha, a sastoji se od četri glavna<br />
planinska masiva: Majelle u užem smislu<br />
te planine Morrone, Pizzi i Porrara s dolinama<br />
i krškim poljima između njih. Visok,<br />
golem i divlji masiv Majelle narod Abruz<strong>za</strong><br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
stivača uberite koprive. Umijesite tijesto<br />
od 40 dekagrama brašna – pola bijelog,<br />
pola integralnog, s malo soli, žlicom ulja i<br />
mlakom vodom. Podijelite ga u tri dijela,<br />
razvucite prstima i premažite nadjevom<br />
<strong>za</strong> koji ste pomiješali sir, malo vrhnja, sol te<br />
nasjeckane, prethodno blanširane koprive.<br />
Premažite vrhnjem i <strong>za</strong>pecite.<br />
s pravom naziva „Majkom planina“. Poznat<br />
je po koncentraciji šezdesetak vrhova, od<br />
kojih se tridesetak uzdiže preko dvije tisuće<br />
metara. Glavni vrh Monte Amaro (2795<br />
m) drugi je po visini u Apeninima. Za njim<br />
slijede Monte Acquaviva (2737 m), Monte<br />
Focalone (2676 m), Monte Rotondo (2656<br />
m), Monte Macellaro (2646 m), Pesco Falcone<br />
(2546 m) i Cima Murelle (2598). Divlje<br />
i duboke doline presijecaju planinu od<br />
vrha do podnožja. Prostrana dolina rijeke<br />
Orta dijeli glavni masiv Majelle od planine<br />
Morrone. Na južnom kraju parka, pod pla-<br />
eko<strong>revija</strong> 93
Change language