Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
EKO VIJESTI<br />
EKO Vijesti iz svijeta<br />
Tekst : Željko Bukša<br />
Istraga u SAD uka<strong>za</strong>la na krivnju BP-a<br />
<strong>za</strong> najveću naftnu mrlju<br />
Američki savezni istražitelji su najveći<br />
dio krivnje <strong>za</strong> najveću naftnu mrlju u<br />
povijesti SAD-a pripisali britanskoj naftnoj<br />
kompaniji BP. U izvješću, koje može<br />
biti ključna podloga <strong>za</strong> pravosudne bitke<br />
oko kaznene i građanske odgovornosti<br />
<strong>za</strong> rekordno naftno <strong>za</strong>gađenje u povijesti<br />
SAD-a, Obalna straža i savezna agencija <strong>za</strong><br />
regulaciju priobalne eksploatacije nafte<br />
utvrdile su da BP snosi isključivu krivnju <strong>za</strong><br />
21 od 35 uzroka koji su doveli do eksplozije<br />
naftnog izvora Macondo u Meksičkom<br />
<strong>za</strong>ljevu 20. travnja prošle godine, ta da dijeli<br />
krivnju <strong>za</strong> još osam uzroka. Eksplozije,<br />
11 smrtnih slučajeva i izljev nafte u more<br />
»bili su rezultat lošeg upravljanja rizicima,<br />
promjene planova u <strong>za</strong>dnjem trenutku<br />
i nepoštivanja reakcije na kritične poka<strong>za</strong>telje«,<br />
ističe se u izvješću. BP-u su pripisane<br />
»odluke koje su komplicirale operacije<br />
betoniranja bušotine, dodale rizik, a<br />
možda i pridonijele krajnjem neuspjehu<br />
betoniranja«. Pojedinosti su sadržane u<br />
konačnom izvješću istražnog tima Obalne<br />
straže SAD-a i Ureda <strong>za</strong> gospodarenje energijom<br />
oceana. U izvješću se utvrđuje niz<br />
grešaka koje su 2010. dovele do eksplozije<br />
na iznajmljenoj naftoj platformi BP-a,<br />
Deewpater Horizon, pogibije 11 radnika i<br />
ispuštanja više od 16 milijuna litara nafte<br />
u Meksički <strong>za</strong>ljev što je stvorilo vrlo teške<br />
posljedice u okolišu.<br />
Potonula ruska naftna platforma<br />
Ruska naftna platforma potonula je<br />
sredinom prosinca na Dalekom istoku<br />
pokraj otoka Sahalina. Od 67 članova<br />
posade, prema prvim je informacijama,<br />
više od 50 osoba je poginulo ili se smatra<br />
nestalima, a ledolomac i remorker spa-<br />
54<br />
sili su ih 14, rekli su dužnosnici službi <strong>za</strong><br />
spašavanje. »Prema informacijama sa<br />
mjesta nesreće platforma Kolskaja potpuno<br />
je potonula tijekom tegljenja u Ohotskom<br />
moru«, rekao je na konferenciji <strong>za</strong><br />
novinare u Južno Sahalinsku predstavnik<br />
ministarstva <strong>za</strong> izvanredna stanja Taimuraz<br />
Kasajev. Agencije prenose da je platforma<br />
potonula oko 200 kilometara od obale<br />
Sahalina tijekom tegljenja od Kamčatke.<br />
Nakon potonuća iz mora su izvađena tijela<br />
četiri poginula člana posade, 14 ih je<br />
spašeno, a ostatak posade smatra se nestalim<br />
no kako je temperatura mora bila<br />
samo jedan stupanj Celzija članovi posade<br />
Kolskaje imali su samo 30 minuta vremena<br />
do smrti od smr<strong>za</strong>vanja. »Kolskaja se<br />
nagnula i potonula <strong>za</strong> 20 minuta. Dubina<br />
mora na mjestu nesreće je 1042 metra,<br />
navela je ruska agencija <strong>za</strong> vodni promet.<br />
Agencije prenose da se platforma tijekom<br />
tegljenja od Kamčatke po olujnom nevremenu<br />
prevrnula i potonula na dalekom<br />
istoku Rusije oko 200 kilometara od obale<br />
Sahalina. Predsjednik Dmitrij Medvedev<br />
naredio je pružanje sve potrebne pomoći<br />
žrtvama nesreće platforme i pokretanje<br />
istrage o okolnostima gubitka platforme,<br />
priopćio je Kremlj. Ruski savezni istražni<br />
odbor, koji je odgovoran predsjedniku,<br />
rekao je da će istražiti nesreću i ispitati<br />
spašene radnike kao i odgovorne <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju<br />
tegljenja platforme. »Vjeruje<br />
se da su uzroci nesreće kršenje sigurnosnih<br />
pravila tijekom tegljenja platforme <strong>za</strong><br />
bušenje kao i tegljenje bez uzimanja vremenskih<br />
uvjeta u obzir«, rekli su istražitelji.<br />
Platformu je teglio remorker kompanije<br />
Arktikmorneftegazrazvedka (AMNGR),<br />
koja je i vlasnik potonule platforme. Remorker<br />
je sudjelovao u akciji traženja i<br />
spašavanja no morao se povući nakon<br />
što su mu snažni valovi oštetili trup. Nakon<br />
što je pao mrak momčad <strong>za</strong> potragu<br />
iz zraka je također povučena i potragu <strong>za</strong><br />
preživjelima je nastavila idući dan. Pošto<br />
platforma u trenutku nesreće nije bila<br />
aktivna nema nikakvog izlijevanja nafte.<br />
»Nema ekološke opasnosti. Plovilo su teglila<br />
dva broda i na njemu je bila minimalna<br />
količina goriva«, rekao je glasnogovornik<br />
AMNGR-a.<br />
Planetarna kampanja Ala Gorea<br />
protiv klimatskih promjena<br />
Bivši američki potpredsjednik Al Gore<br />
krajem rujna je pokrenuo 24-satnu planetarnu<br />
kampanju emitirajući cjelodnevne<br />
programe diljem svijeta, kojoj je cilj bio podi<strong>za</strong>nje<br />
javne svijesti o klimatskim promjenama<br />
te kako bi uvjerio skeptike u vezu<br />
između klimatskih promjena i ekstremnih<br />
vremenskih prilika. Projekt nazvan »24<br />
sata stvarnosti« uključivao je multimedijske<br />
prezentacije, koje su se mogle pratiti<br />
na internetu svaki sat i tako 24 sata u 24<br />
različite vremenske zone, a prikazuju kako<br />
su ekstremne vremenske nepogode, poput<br />
poplava, požara i oluja, pove<strong>za</strong>ne s klimatskim<br />
promjenama. Kampanja je tražila<br />
od ljudi da joj prepuste nadzor nad svojim<br />
profilima na Facebooku i Twitteru na 24<br />
sata i da tako prošire Goreovu poruku. »Prika<strong>za</strong>no<br />
je 200 novih slajdova koji pokazuju<br />
vezu između sve ekstremnijih vremenskih<br />
prilika i klimatskih promjena«, rekao je<br />
Trewin Restorick, direktor Global Action<br />
Plana, britanskog partnera u organi<strong>za</strong>ciji.<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language