Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
kih plinova koji potiču globalno <strong>za</strong>grijavanjesmanjena<br />
<strong>za</strong> 63.000 tona.<br />
Očito, već je uštedama vraćeno cijelo ulaganje,<br />
a postignute su i <strong>broj</strong>ne druge koristi.<br />
Takvi primjeri najbolje dokazuju da zelena<br />
ekonomija nije, kako mnogi vjeruju,<br />
neprofitabilna i neproduktivna. No, to je<br />
tek početak jer Hrvatska, ističe Vlašić, ima<br />
vrlo velik potencijal <strong>za</strong> razvoj energetske<br />
efikasnosti, a samo investicijski potencijal<br />
<strong>za</strong> bolju <strong>energetsku</strong> efikasnost zgrada<br />
procijenjen je na 1,6 milijardi kuna.<br />
Stručnjaci se slažu da Hrvatska ima i<br />
veliki potencijal <strong>za</strong> korištenje obnovljivih<br />
izvora energije koji se <strong>za</strong>sad premalo<br />
rabi. Zato nije ni čudo da Austrija ima 20<br />
puta više solarnih termalnih sustava nego<br />
Hrvatska, a sigurno nema više sunca od<br />
nas, upozorava Robert Pašičko, stručnjak<br />
<strong>za</strong> energetiku i klimatske promjene UN-<br />
DP-a Hrvatska, napominjući da su solarni<br />
paneli najjeftiniji način <strong>za</strong> proizvodnju toplinske<br />
energije. Budući da čak 20 posto<br />
BDP-a odlazi na energetske troškove koji<br />
će se zbog rasta cijena i dalje povećava-<br />
svijetu se pojavljuje mnogo teh-<br />
U nologija održivog razvoja no nije<br />
posve jasno koje od njih jače a koje manje<br />
pridonose održivom razvoju i stoga se<br />
nalazimo svake dvije godine kako bismo<br />
raspravljali o metodologiji <strong>za</strong> procjenu njihove<br />
uspješnosti“, izjavio je prof.dr. Neven<br />
Duić sa <strong>za</strong>grebačkog Fakulteta strojarstva<br />
i brodogradnje prilikom otvaranja jedne<br />
od najvećih svjetskih konferencija na temu<br />
održivog razvoja „Održiv razvoj energetskih,<br />
vodnih i okolišnih sustava“.<br />
Konferencija je održana u Dubrovniku<br />
uz više od 400 znanstvenika iz<br />
55 zemalja u suradnji Fakulteta strojarstva<br />
Sveučilišta u Zagrebu i Instituto Superior iz<br />
Lisabona.<br />
„Europa idem putem održivog razvoja<br />
prema s energetskim sustavima koji će počivati<br />
na 100% obnovljivim izvorima energije,“<br />
istaknula je istom prigodom <strong>za</strong>stupnica<br />
u Europskom parlamentu i autorica<br />
europske energetske strategije 20-20-20<br />
prof. Maria da Graca Carvalho, “a Hrvatsku s<br />
ti, fosilna goriva treba sve više <strong>za</strong>mjenjivati<br />
obnovljivim izvorima, tim više što se<br />
time otvaraju i <strong>broj</strong>na radna mjesta te štiti<br />
okoliš, dodaje Pašičko. Neven Duić, profesor<br />
na <strong>za</strong>grebačkom Fakultetu strojar-<br />
stva i brodogradnje, ističe da se u Europi<br />
od 2000. do 2010. najviše investiralo u<br />
korištenje plina te energije vjetra i sunca.<br />
Istodobno se u Hrvatskoj, prema njegovim<br />
riječima, pet-šest posto BDP-a koristi<br />
<strong>za</strong> subvencioniranje uvo<strong>za</strong> fosilnih goriva<br />
umjesto da se taj novac ulaže u obnovljive<br />
izvore. Zato predlaže da se njihovo veće<br />
korištenje potiče državnim poticajima ili<br />
ENERGIJA<br />
uvođenjem obveze da dio energije mora<br />
biti iz obnovljivih izvora. Smatra i da treba<br />
povećati ulaganja u inovacije i tehnologije<br />
<strong>za</strong> korištenje obnovljivih izvora. Potreban<br />
novac može se, na primjer, osigurati povećanjem<br />
preniskog pore<strong>za</strong> na emisije<br />
stakleničkih plinova, predlaže Duić.<br />
Novac od tih naknada koje gospodarstvo<br />
plaća <strong>Fond</strong>u <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>,<br />
trebalo bi iskoristiti i kao financijsku po-<br />
moć gospodarstvu <strong>za</strong> ulaganja u smanjenje<br />
emisija stakleničkih plinova jer<br />
neke tvrtke godišnje u <strong>Fond</strong> uplate i dva<br />
milijuna eura, a onda same moraju naći<br />
novac <strong>za</strong> takve investicije, kaže Mirjana<br />
Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog<br />
savjeta <strong>za</strong>održiv razvoj. Veća ulaganja<br />
u obnovljive izvore energije i <strong>energetsku</strong><br />
efikasnost pomoći će Hrvatskoj da<br />
ispuni svoje obveze o smanjenju emisije<br />
stakleničkih plinova kao buduća članica<br />
Europske unije i one iz Kyotskog<br />
protokola. Time će izbjećiplaćanje kazni<br />
koje čekaju države koje te obveze ne<br />
ispune.<br />
Europski put prema 100% obnovljivih izvora energije<br />
Tekst i foto: Mladen Iličković<br />
Hrvatska ima sve predispozicije koje<br />
joj omogućuju da sepozicionira kao<br />
svjetski lider u promišljanju zelenoggospodarstva,<br />
kaže Louisa Vinton, UNova<br />
koordinatorica istalna predstavnica<br />
Programa Ujedinjenih naroda <strong>za</strong> razvoj<br />
(UNDP) u Hrvatskoj<br />
veseljem očekujemo kao 28 članicu Europske<br />
unije te joj savjetujem da upotrebljava<br />
najjeftinije i provjerene oblike obnovljivih<br />
izvora energije te se priključi naporima na<br />
izgradnji europske energetske neovisnosti<br />
pri čemu hrvatski znanstvenici mogu dati<br />
svoj doprinos u projektima koji se time<br />
bave i povući iz Europe značajna sredstva<br />
<strong>za</strong> istraživanje o čemu se sada raspravlja u<br />
Bruxellesu u okviru novih petogodišnjih<br />
proračunskih projekcija.“<br />
Među 389 prezentacija posebnu su pažnju<br />
privukli profesor Henrik Lund koji je<br />
objasnio kako Danska do 2050. misli izgraditi<br />
energetski sustav sa 100% obnovljivim<br />
izvorima te kako već sada 50% električne<br />
energije dobivaju iz kogeneracijskih toplinskih<br />
procesa.<br />
Profesor Ingo Stadler sa Sveučilišta u<br />
Kölnu predstavio je istraživanja o najpovoljnijim<br />
načinima skladištenja energije<br />
pri čemu je još uvijek isplativije skladištiti<br />
toplinu od električne energije, a profesor<br />
Noam Lior sa Sveučilišta u Pensilvaniji na-<br />
značio je moguće scenarije u održivom<br />
razvoju s naglaskom na uštede energije u<br />
prometu boljim prometnim planiranjem.<br />
eko<strong>revija</strong> 61
Change language