Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ENERGIJA<br />
Plinska mreža se širi Hrvatskom<br />
Tekst i foto: Željko Bukša / Ratko Mavar<br />
Zahvaljujući prije svega velikim ulaganjima<br />
državne tvrtke Plinacro, nacionalnog<br />
operatora plinskog transportnog<br />
sustava, te lokalnih distributivnih tvrtki<br />
širom Hrvatske se grade <strong>broj</strong>ni novi magistralni<br />
i distributivni plinovodi. Oni će<br />
omogučiti da stanovnici gotovo svih dijelova<br />
Hrvatske koriste taj, uz obnovljive<br />
izvore, <strong>za</strong> okoliš, po riječima stručnjaka,<br />
najbolji energent. Plinacro je početkom<br />
lipnja dobivanjem uporabne dozvole <strong>za</strong><br />
treći dio velikog plinovodnog sustava<br />
Like i Dalmacije od Gospića do Benkovca,<br />
uspješno i u skladu sa <strong>za</strong>danim rokovima<br />
svladao i najtežu dionicu budućega magistralnog<br />
plinovoda Bosiljevo–Split koji su<br />
mnogi s razlogom nazvali plinskom kralježnicom<br />
Hrvatske. Naime, do prije nekoliko<br />
godina plinska mreža je postojala samo<br />
u kontinentalnom dijelu zemlje, a sada<br />
Plinacro ubr<strong>za</strong>no gradi novi magistralni<br />
plinovod velikog kapaciteta prema Dalmaciji<br />
i odvojke prema većim gradovima duž<br />
trase tog plinovoda pa će već sredinom<br />
iduće godine gotovo cijela Hrvatska biti<br />
pokrivena mrežom njihovih plinovoda.<br />
Okosnica trećeg dijela tog sustava je 91,3<br />
kilometara dugačka dionica magistralnog<br />
plinovoda od Gospića do Benkovca,<br />
promjera 500 milimetara i maksimalnoga<br />
radnog tlaka od 75 bara. Nakon prethodno<br />
provedenih arheoloških i speleoloških<br />
istraživanja, gradnja tog 31,8 milijuna eura<br />
vrijednog plinovoda počela je krajem<br />
ožujka 2010. te je u skladu s terminskim<br />
planovima <strong>za</strong>vršena u roku od 360 dana,<br />
to jest krajem ožujka ove godine. Istodobno<br />
s izgradnjom glavnoga, magistralnog<br />
plinovoda počela je i gradnja 36,9 kilometara<br />
dugačkoga regionalnog plinovoda<br />
Benkovac–Zadar te odvojnih plinovoda<br />
<strong>za</strong> Benkovac (12,7 kilometara) i Obrovac<br />
(5,7 kilometara). Plinovodi su izgrađeni od<br />
čeličnih cijevi, a na njihovim je krajnjim točkama<br />
izgrađeno pet mjerno-redukcijskih<br />
stanica: Gračac, Obrovac, Zadar, Biograd i<br />
Benkovac koje služe <strong>za</strong> buduće isporuke<br />
prirodnog plina lokalnom distributeru i/<br />
ili industrijskim potrošačima. Radove na<br />
izgradnji treće dionice magistralnog plino-<br />
66<br />
voda Bosiljevo−Split uključujući i izgradnju<br />
mjerno-redukcijskih stanica Gračac i Benkovac<br />
te sve radove potrebne <strong>za</strong> puštanje<br />
u rad ove dionice plinovoda, izvodio je hrvatsko-talijanski<br />
konzorcij tvrtki Dalekovod<br />
i Ghizzoni. Kako ističu u Plinacru, usprkos<br />
specifičnim geomorfološkim uvjetima tog<br />
područja, iznimnoj težini trase plinovoda<br />
(prijelaz Velebita) te izrazito nepovoljnim<br />
vremenskim uvjetima tijekom zimskih<br />
mjeseci, i ovu su, tehnički naj<strong>za</strong>htjevniju<br />
dionicu plinovodnog sustava Like i Dalmacije,<br />
<strong>za</strong>vršili potpuno u skladu s terminskim<br />
planovima. Time su nastavili uspješno i u<br />
<strong>za</strong>danim rokovima provoditi Plan razvoja,<br />
izgradnje i moderni<strong>za</strong>cije plinskoga transportnog<br />
sustava Hrvatske koji je odobrila<br />
Vlada.<br />
Također, <strong>za</strong>vršetkom radova i ishođenjem<br />
uporabne dozvole <strong>za</strong> treći dio tog sustava<br />
Plinacro je ostvario sve preduvjete da se<br />
odmah nakon što koncesionar <strong>za</strong> ovo područje<br />
tvrtka EVN Croatia izgradi distributivnu<br />
mrežu plinovoda Zadru i Zadarskoj<br />
županiji, kao prvima u Dalmaciji, omogući<br />
opskrba prirodnim plinom, kvalitetnim<br />
i ekološki prihvatljivim energentom koji<br />
će <strong>za</strong>sigurno omogućiti dodatni <strong>za</strong>mah<br />
razvoju turizma i gospodarstva tog dijela<br />
Hrvatske. Međutim, problem je u tome što<br />
Plinacrovu brzu izgradnju magistralnih<br />
plinovoda kroz Hrvatsku (Istru, na riječkom<br />
području, u Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji)<br />
ne prati i odgovarajuće br<strong>za</strong> gradnja<br />
distribucijskih plinovoda pa stručnjaci<br />
strahuju da bi dio magistralnih plinovoda<br />
neko vrijeme mogao nekorisno stajati<br />
kao mrtvi kapital iako mnogo potrošača<br />
želi što prije loživo ulje i električnu energiju<br />
kao najčešće korištene energente <strong>za</strong><br />
grijanje <strong>za</strong>mijeniti prirodnim plinom. Osim<br />
toga, riječ je o turistički uglavnom vrlo razvijenim<br />
područjima pa bi korištenje plina<br />
kao energenta boljeg <strong>za</strong> okoliš od sada<br />
uobičajenih bio dodatni poticaj turizmu i<br />
<strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong>.<br />
„Uporaba prirodnog plina u tim regijama<br />
sada ovisi o lokalnoj samoupravi i izgradnji<br />
distributivne mreže. Iako situacija nije idealna,<br />
posebno u Lici gdje još nisu i<strong>za</strong>brali<br />
koncesionara <strong>za</strong> gradnju distribucijske<br />
mreže, pozitivni se pomaci ipak vide, a i<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language