Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Priroda ima <strong>za</strong>dnju riječ<br />
Tekst i foto: Rozi Kugli / Mario Đurasović<br />
Moderne tehnologije svojim otpadnim<br />
materijalima <strong>za</strong>gaduju i<br />
onečišćuju životnu okolinu. Smatram da<br />
je cijeli lanac proizvodnje hrane sa sve<br />
većom proizvodnjom, glavni narušitelj<br />
odnosa u prirodi.<br />
Nastavimo li sadašnjim tempom trošiti<br />
prirodne resurse, do 2030. godine čovječanstvu<br />
će trebati kapacitet dva planeta,<br />
alarmantno je upozorenje Svjetske <strong>za</strong>klade<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode (WWF)<br />
U kontekstu života na Zemlji (koji je<br />
star 4,5 bilijuna godina) čovjek je prisutan<br />
jako jako kratko. Ako <strong>za</strong>mislimo samo<br />
da Zemlja postoji samo 24 sata, odnosno<br />
s Big Bangom koji je grunuo točno<br />
u ponoć, ljudi se ne bi pojavili sve do<br />
23:59:58 sati. Znači tu smo tek u <strong>za</strong>dnje<br />
dvije sekunde!<br />
Pa čak i u to kratko vrijeme uspjeli smo<br />
pregrijati naš planet i <strong>za</strong>trovati ga. Namjerno<br />
smo zloupotrijebili vodu i tlo, a<br />
usput uništili tisuće vrsta koje se najvjerojatnije<br />
više nikada neće pojaviti na Zemlji.<br />
Takvi <strong>za</strong>hvati i<strong>za</strong>zvali su promjene klimatskih<br />
i drugih ekoloških uvjeta, promjenu<br />
vegetacije, izumiranje ili migraciju raznih<br />
životinjskih vrsta. Niz takvih lokalnih promjena<br />
prirode rezultira s globalnim ekološkim<br />
promjenama i može se činiti kako<br />
se nalazimo na korak do katastrofe. Način<br />
kojim na Zemlji živi dvadeset posto ljudi<br />
koji se koriste s osamdeset posto prirodnih<br />
resursa lišit će osamdeset posto ljudi dijela<br />
resursa koji im pripada te naposljetku uništiti<br />
planet. Osim toga, istraživanja pokazuju<br />
da se prirodni resursi na planetu troše<br />
mnogo brže nego što su Zemljini biološki<br />
kapaciteti. Nastavak sadašnjeg trenda konzumacije<br />
resursa mogao bi dovesti do točke<br />
nakon koje nema povratka - upozorio je<br />
Jim Leape, generalni direktor WWF-a.<br />
Nerado priznajemo, ali Hrvati nemilice<br />
troše prirodne resurse, kao da u najmanju<br />
ruku na raspolaganju imamo barem dva<br />
planeta!<br />
Ne tješi nas činjenica da su Amerikanci<br />
jos rasipiniji. Kad bi cjelokupna svjetska<br />
populacija živjela kao prosječan Amerika-<br />
nac, bile bi nam nužne 4,5 Zemlje.<br />
U procjeni trošenja resursa na Zemlji, “Living<br />
Planet Report” razmatra dva ključna<br />
indikatora, ekološki otisak i indeks živoga<br />
planeta.<br />
<strong>Eko</strong>loški otisak služi kao mjera <strong>za</strong> ljudski<br />
pritisak na prirodne resurse, a to je površina<br />
Zemlje potrebna <strong>za</strong> proizvodnju hrane,<br />
energije i drugih dobara potrebnih da bi<br />
se održao sadašnji mogli bismo reći, sadašnji<br />
„rasipnički“ način života. Od 1961. do<br />
danas ekološki se otisak utrostručio.<br />
Najveći ekološki otisak imaju Ujedinjeni<br />
Arapski Emirati, Katar, Danska, Belgija i SAD<br />
dok se Hrvatska nalazi na 47. mjestu neodrživog<br />
načina života. Rasipniji u trošenju<br />
resursa od nas su Slovenci dok Srbija i Bosna<br />
i Hercegovina imaju niži ekološki otisak<br />
od Hrvatske.<br />
Ne tako davno na Zemlji je živjelo oko<br />
dvije milijarde ljudi, da bi se taj <strong>broj</strong> naglo<br />
utrostručio. Naša civili<strong>za</strong>cija mora stvarati<br />
uvjete <strong>za</strong> život i preživljavanje ogromnog<br />
<strong>broj</strong>a ljudi. Sve to opravdava potrebu i<br />
nužnost sve veće proizvodnje raznih živežnih<br />
namirnica, a naročito poljoprivrednih<br />
proizvoda. Međutim, taj razvoj ima i<br />
svoju tamnu stranu. Nužne mjere i <strong>za</strong>hvati<br />
koji su pratili povećanje poljoprivredne i<br />
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
industrijske proizvodnje znatno su utjecale<br />
na kvalitetu života. Opći razvoj tehnike i<br />
kemije <strong>za</strong>dnjih desetljeća usavršio je i niz<br />
metoda <strong>za</strong> učinkovitiju obradu zemlje i <strong>za</strong>štitu<br />
plodova.<br />
Velike poljoprivredne površine <strong>za</strong>prašuju<br />
se herbicidima i insekticidima kako bi se<br />
poljoprivredne kulture <strong>za</strong>štitile od raznih<br />
štetnika, nametnika i korova. Na taj način<br />
uništavaju se i drugi organizmi koji su vrlo<br />
korisni. Upotrebom kemikalija u svrhu povećana<br />
prinosa u poljoprivredi onečistili<br />
smo našu okolinu, naročito vodu i tlo. Tu<br />
se radi u prvom redu o upotrebi umjetnih<br />
gnojiva, pesticida, herbicida i raznih drugih<br />
otrova u neprosrednoj poljoprivredi<br />
i u kasnijoj skladišnoj <strong>za</strong>štiti poljoprivrednih<br />
proizvoda. Veliki problem su i umjetna<br />
gnojiva koji sadrže nitrate. Ona kao i rezidui<br />
pesticida i herbicida, prelaze putem tla<br />
i rasta u poljoprivredne proizvode, a preko<br />
poljoprivrednih površina, ispiranjem prodiru<br />
u vodoopskrbne sustave i u vodu <strong>za</strong><br />
piće.<br />
U toku prerade namirnicama se dodaju<br />
razni dodaci kako bi ih sačuvali da se ne<br />
pokvare na putu do potrošača. Sve te faze,<br />
svaka u svom dijelu i svaka na svoji način,<br />
narušavaju ne samo biološku ravnotežu u<br />
eko<strong>revija</strong> 23
Change language