Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
ili je na drugi način prisutan u prikazima<br />
Marije i anđela, tako da se u biblijskoj simbolici<br />
ljiljan smatra i simbolom arkanđela<br />
Gabrijela. Česti su i prizori djeteta Isusa sa<br />
stručkom ljiljana, odakle se iščitava kao<br />
znak krijeposti i čistoće te je i nerijetka<br />
svetačka oznaka mnogih svetaca poput<br />
sv. Antuna Padovanskog, sv. Dominika, sv.<br />
Franje, sv. Klare i sv. Josipa.<br />
U starogrčkoj pak mitologiji ljiljan se veže<br />
uz lik Here, vrhunske starogrčke boginje,<br />
Zeusove žene, kraljice neba i <strong>za</strong>štitnice<br />
braka i potomstva. Legenda o bijelim ljiljanima<br />
kaže da su nikli iz kapljica Herina<br />
mlijeka koje su pale na zemlju dok je dojila<br />
Herkulesa. Naime, budući da je Herkules<br />
bio sin Zeusov i Alkemnin, koja je bila<br />
smrtna, Zeus je htio da se Herkules nadoji s<br />
grudiju njegove žene, božice Here, kako bi<br />
postao besmrtan. Tako joj ga, dok je spavala,<br />
položiše na grudi, a kad se Herkules<br />
nadojio, nekoliko se kapi Herina mlijeka<br />
prosulo. Od prosutih svemirom nastao je<br />
Mliječni put, a od onih koje su pale na zemlju<br />
– bijeli ljiljan.<br />
Vrstu ljiljana, fleur-de-lis, ili lijer smatra se i<br />
znamenom kraljevskoga dostojanstva. Od<br />
kralja Klodovika, koji je taj cvijet i<strong>za</strong>brao<br />
kao znak svog čišćenja u sakramentu krštenja,<br />
fleur-de-lis na „velika vrata“ ulazi u grb<br />
francuskih kraljeva te je svetačka oznaka i<br />
Sv. Ljudevita kralja i Sv. Ljudevita biskupa,<br />
jer obojica potječu iz iste, francuske kra-<br />
110<br />
ljevske kuće. Fleur-de-lis tako je, primjerice,<br />
i grb grada Firenze, a kao oznaka kraljevske<br />
časti lijer nerijetko resi krune i žezla svetaca<br />
kraljevskog podrijetla.<br />
Uostalom, ljiljan je jedan od uobičajenih<br />
i širom Europe prihvaćenih heraldičkih<br />
simbola. U različitim pojavnim oblicima<br />
stiliziran je na grbovima plemstva, pokrajina,<br />
gradova od Portugala do Poljske, od<br />
Škotske do Sicilije.<br />
No, iako i u nas prisutan na grobovima<br />
još od vremena Arpadovića, sa širom se<br />
stiliziranom pojavnošću ljiljana u Hrvatskoj<br />
i Bosni susrećemo tek s dolaskom franko-<br />
fone dinastije Anžuvinaca, dakle poslije<br />
1300.godine. Fleur-de-lis ili francica kao karakteristični<br />
znak ove dinastije na mnoštvu<br />
je onodobnih grbova hrvatskih velikaša i<br />
gradskih patricija. U Zadru su ih primjerice<br />
imali Civalelli, među šibenskim grbovima<br />
prisutni su u Šižgorića, Vrančića itd. Teorijski<br />
se pojavnost ljiljana na grbovima i grobovima<br />
tumači dvojako: kao simboličko<br />
označivanje pokojnikova va<strong>za</strong>liteta i čisto<br />
religijski, u svezi s uskrsnućem pokojnika.<br />
Naravno da je svoju plodnu uporišnu<br />
točku lilium dobio i u književnosti te je kao<br />
motiv ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>n od biblijskih vremena.<br />
Već će u Pjesmi nad pjesmama Zaručnik<br />
ljepotu svoje Zaručnice usporediti upravo<br />
s ovim cvijetom „što je ljiljan među trnjem<br />
to je prijateljica moja među djevojkama“.<br />
U renesansnim petrarkističkim metamorfo<strong>za</strong>ma<br />
jedna od najčešćih preobrazbi<br />
čovjeka u biljku, upravo je ona u – ljiljan.<br />
Na modernističkome pak prijelazu 19. u 20.<br />
stoljeće, kada je jezik cvijeća podrazumijevao<br />
način komunikacije, neverbalizirano<br />
izricanja osjećaja te se smatrao općekulturnim,<br />
pače bontonskim mjestom, kao što<br />
bismo darujući božur izrazili nekome čast<br />
i želju <strong>za</strong> bogatstvom, orhidejom nagovijestili<br />
romansu i erotiku, bijelim ljiljanom<br />
bismo iska<strong>za</strong>li štovanje čiste ljepote, nevinosti,<br />
čak uzdanje u spas.<br />
Dodamo li ovome hrvatski poetski izričaj<br />
i spomenemo tek Tadijanovićeve Srebrne<br />
svirale i njegovu pjesmu Miris ljiljana, i<br />
dalje će priča o liliumu ostati tek ovlašno<br />
ispričana…<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language