Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
i na žalu solili srdele u barile i sušili mriže<br />
na žalu. Za one koji su <strong>za</strong>ostali ostajale su<br />
samo hridine. 1117. godine su komiški ribari<br />
na žalu otoka ugostili papu Aleksandra<br />
Trećeg i od tada se priređuje papina večera.<br />
Gajeta falkuša se ponovo rodila 1999.<br />
u Komiži, da bi 2000. godine, na Fete Internationale<br />
de la Mer, u Brestu, i<strong>za</strong>brana<br />
među deset naj<strong>za</strong>nimljivijih tradicionalnih<br />
brodica u svijetu. Ove su godine kalafati iz<br />
Betine šest mjeseci gradili novu falkušu od<br />
hrastovog, borovog, arišovog ibrijestovog<br />
drveta. Slijedili su i drevni ritual posipanja<br />
kobilice broda pepelom spaljenog broda<br />
kako bi se poput feniksa rodila nova komiška<br />
ljepotica. I ne samo komiška i viška,<br />
već lijepa naša hrvatska. Ona je nositeljica<br />
našeg identiteta, dakako, u prvom redu lokalne<br />
otočke <strong>za</strong>jednice.<br />
I Gorski kotar ima svoj identitet. Njega<br />
određuju regionalne ali i specifičan kompleks<br />
značajki. Izložen je različitim utjecajima<br />
jer se nalazi na raskrižju panonskog,<br />
mediteranskog, dinarskog i alpskog kulturnog<br />
područja. Područje je migracija,<br />
raštrkanih sela s malo stanovnika i s većom<br />
gustoćom u središtu, planinski kraj bogat<br />
šumama (Nacionalni park Risnjak) i krčevinama,<br />
endemskim vrstama vegetacije.<br />
Osim prostornih, postoje i etnografske<br />
značajke: prožimanje različitih kultura, materijalna<br />
ostavština goranskog sela, jezik.....<br />
To cjelovito naslijeđe <strong>za</strong>jednice Gorana<br />
može <strong>za</strong>štititi, očuvati <strong>za</strong> buduće generacije<br />
i prezentirati samo koncept <strong>Eko</strong>muzeja<br />
Gorski kotar. U kolektivnoj memoriji svoje<br />
mjesto već imaju obrada drva, izrada alraune(<br />
figura od izobličenog korijena ili grane),<br />
pčelarstvo, sakupljanje gljiva i ljekovitog<br />
bilja, zdrava hrana, „žabarska noć „ i „zlatni<br />
kotlić“, lov...Treba im samo pridružiti školu u<br />
prirodi, sportska natjecanja,likovne i glazbene<br />
radionice, tematski park... Tu su svoje<br />
mjesto već pronašli projekt Priče iz davnine,<br />
oživljeni likovi iz usmene književnosti<br />
kao i ruta Putovima Zrinskih i Frankopana.<br />
Izvorne vrijednosti, autohtone sorte, sveobuhvatnost<br />
baštine Ravnih kotara, može<br />
također sačuvati ova nova vrsta muzeja.<br />
Dokaz su dala istraživanja provedena<br />
2005/6.na području ravnokotarskih sela,<br />
Islama Grčkog, Islama Latinskog, Kašića,<br />
Smiljčića i Podgradine .Pronađeni su tradicijski<br />
stanbeni kompleksi, kuće, spremišta<br />
<strong>za</strong> vino, ulje i krumpir,guvna,sušnice, krušne<br />
peći, pecare i alat <strong>za</strong> obradu kamena.<br />
Nađeni su i ovi elementi interijera: kotarine,<br />
košare, katrige i bančići, naćve, slamarice,<br />
teški vuneni pokrivači – biljci, drveno<br />
posuđe,škrinje <strong>za</strong> miraz.... Ne<strong>za</strong>obilazni<br />
lokaliteti su i pa<strong>za</strong>r, maslinici i vinogradi,<br />
vrtovi i polja, vodenice i mlinovi koji vape<br />
<strong>za</strong> obnovom .<br />
Mlinar bi posjetiteljima mljeo žito, kovači<br />
kovali potkove <strong>za</strong> sreću, svi bi umakali kruh<br />
ispod peke u bistro ulje ili vino, lovci bi vodili<br />
dresirane pse u lov na zečeve i jarebice,<br />
namještači kostiju bi namještali izvrnute<br />
zglobove dok bi babe gatale. Različitost<br />
običaja proizlazi iz etničke i vjerske pripadnosti:<br />
sječa badnjaka i ukrašavanje domova<br />
slamom i zelenilom, varenika i kobasice<br />
divenice, rakija komovica, uvarci, zimnica<br />
bez konzervansa, kroštule i fritule, čestitari<br />
i maškare, uskršnja jaja obojena broćom ili<br />
kapulom, blagoslov torova i polja na Svetog<br />
Jurja, a veseli kresovi na Ivanje.Sve je<br />
ovo dio identiteta <strong>za</strong>jednice, i sve je važno.<br />
U svibnju 2011. prezentiran<br />
je projekt<br />
<strong>Eko</strong>muzeja Plitvičke<br />
doline, s planom reali<strong>za</strong>cije<br />
u sljedećih<br />
dvadeset godina, koji<br />
je interpretirao i predstavio<br />
kulturne potencijale<br />
rakovičkog<br />
kraja. Tvrtka Muze je<br />
opet stigla prva i priča<br />
je mogla početi.<br />
Interpretacijski centri<br />
nude pet glavnih<br />
tema: prirodne ljepote,<br />
vode, špilje povijest<br />
i tradicionalni na-<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
čin života. 2010. je bila godina promocije.<br />
Čekaju se samo sredstva iz fondova EU.<br />
Ove smo se godine upoznali i s malim<br />
ekomuzejom iz Moščeničke Drage. Muzej<br />
je pomorstva i zove se Liburnija. U sklopu<br />
gastromanifestacije Dani kvarnerskog<br />
škampa, otvorena je izložba “Sačuvane<br />
prirodne ljepote kvarnerskog podmorja“<br />
Naime, u Jadranskom moru ima 241 vrsta<br />
rakova. Izlov je ponegdje <strong>za</strong>štićen, kao u<br />
Velebitskom kanalu jer su postali ugrožena<br />
vrsta. Prije pedeset godina na noć<br />
bi se ulovilo 200- 300 kilograma, a danas,<br />
samo 6.<br />
Šetnjom kroz ekomuzeje Hrvatske stigli<br />
smo nadomak Zagreba. 1994. godine je u<br />
centru Ščitarjeva otvoren mali Arheološki<br />
park Andautonije (APA), na 500 metara četvornih.<br />
Muzeološki su prezentirani ostaci<br />
rimskog grada iz 1- 4 stoljeća naše ere.<br />
Iskopani su ulica, kupalište, dvije zgrade i<br />
nekropola. 2001. APA je proglašen ekomuzejom<br />
u kojem bi se arheologija pove<strong>za</strong>la<br />
s prirodnim, kulturno- povijesnim i etnografskim<br />
sadržajima. U projekt se planiraju<br />
uključiti radonica i igraonica, rimska kuhinja,<br />
prodaja suvenira....I to je <strong>za</strong> sada – to.<br />
Nakon svega bi trebalo razmisliti o prijedlogu<br />
T. Šole. Njegov ploveći ekomuzej<br />
Mare nostrum,<strong>za</strong>pravo ploveća platforma<br />
sa svojom „plovećom“izložbom pričala bi<br />
priču o svemu što se može smatrati identitetom<br />
Jadrana, od legendi do povijesti,<br />
od književnosti do konzerviranja ribe, od<br />
pjesama klapskih do flore i faune, od dragocjene<br />
materijalne do posebne nematerijalne<br />
baštine.....<br />
eko<strong>revija</strong> 101
Change language