Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
povijest i tradiciju u New Yorku, ali i u Zagrebu<br />
se još danas mogu naći, na „ničijoj<br />
zemlji“, uz velike stambene zgrade, ograđeni<br />
povrtnjaci kojim je još osamdesetih<br />
socijalistički radni narod počeo dopunjavati<br />
svoju prehranu jeftinijim povrćem. Za<br />
dva svjetska rata i Velike svjetske krize osnivali<br />
su se vrtovi na nekorištenom zemljištu,<br />
međutim, ti su se povrtnjaci gasili svaki put<br />
kad bi kri<strong>za</strong> prošla.<br />
Razlika je između tih i većeg dijela sadašnjih<br />
vrtova u tome što ove posljednje<br />
nije planirala i provodila uprava nego su to<br />
učinili sami građani želeći<br />
preuzeti kontrolu nad svojim<br />
okolišem kad to nisu<br />
činili gradovi sami. Tako<br />
su Boweryjevi prvoborci<br />
šezdeset gredica <strong>za</strong>sadili<br />
povrćem, kasnije ih okruživši<br />
drvećem i cvijećem.<br />
Ubrzo su se i stanovnici<br />
susjednih četvrti počeli<br />
raspitivati kako <strong>za</strong>početi<br />
slične projekte. Uskoro su<br />
zeleni gerilci počeli održavati<br />
radionice, davali<br />
upute o tome koje biljke<br />
najbolje rastu u neprijateljskim<br />
uvjetima.<br />
Bowery Garden postao<br />
je svojevrstan rasadnik iz<br />
kojeg su donirane mnogo<strong>broj</strong>ne<br />
mladice. Danas<br />
u vrtu postoji škrabica <strong>za</strong><br />
donacije iz koje se plaćaju<br />
sadnice i vrtni alat. Upornost<br />
kojom ga je lokalna<br />
<strong>za</strong>jednica održavala nije<br />
izvirala samo iz angažiranog<br />
aktivizma, nego<br />
je njezin entuzija<strong>za</strong>m <strong>za</strong><br />
uvijek nova poboljšanja<br />
<strong>za</strong>jedničkog vrta, crpio<br />
snagu upravo iz očigledne<br />
i vrlo konkretne koristi koju je vrt pružao.<br />
Tri desetljeća prošla su od prvobitne<br />
ideje o uređenju vrta do odluke gradske<br />
uprave o njegovoj trajnoj <strong>za</strong>štiti. Danas je<br />
vrt jedna od njujorških atrakcija, s jezerom<br />
u kojem cijelu godinu obitavaju ribe<br />
i crvenouhe kornjače. Još uvijek u njemu<br />
postoje gredice s povrćem i grmovima jagoda,<br />
malina, borovnica, tu su i voćke te<br />
dijelovi obrasli divljim cvijećem, aromatičnim<br />
travama, stotinama različitih trajnica.<br />
Održavanje organiziraju članovi vrta, a<br />
svatko tko želi može postati volonterom.<br />
Vrt je danju otvoren svima i svaki prolaznik<br />
može slobodno, ako poželi, sjesti na<br />
klupu i upiti malo sunca, čitati knjigu ili<br />
odrijemati, osluškivati pjev ptica, ponašati<br />
se, uostalom, kao u svakom gradskom parku.<br />
Naravno da nije dopušteno donositi<br />
svoje životinje i ostavljati ih u parku ili jezeru,<br />
kako se ne bi poremetila postignuta<br />
prirodna ravnoteža, a podrazumijeva se da<br />
je <strong>za</strong>branjeno brati cvijeće ili samovoljno<br />
ubirati plodove. Bowery Garden je opstao,<br />
ali je određen <strong>broj</strong> takvih vrtova s ukupno<br />
67 milja obrađenih površina i proizvodima<br />
koji su na svome vrhuncu, krajem osamdesetih,<br />
posti<strong>za</strong>li vrijednost od milijun dolara<br />
godišnje, sravnjen sa zemljom i na njihovom<br />
su mjestu iznikle nove građevine.<br />
Ali većina ih je preživjela, samo <strong>za</strong>hva-<br />
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
ljujući građanima koji su, <strong>za</strong>uzvrat, dobili<br />
revitalizirano, ljepše i ugodnije susjedstvo,<br />
u kojem je znakovito smanjen i kriminal.<br />
Najprije su se u pothvat uključili lokalni tinejdžeri<br />
čiji su roditelji isprva sumnjičavo<br />
gledali na novosti u susjedstvu. Međutim,<br />
kad su <strong>za</strong> nekoliko mjeseci kući odnijeli<br />
prve plodove, prve organski uzgojene rajčice<br />
i krastavce, svi su bili osvojeni. Treba<br />
reći da nije bilo lako udobrovoljiti gradsku<br />
upravu da dopusti uljezima ovakvo vršljanje<br />
po javnom prostoru, makar ono bilo<br />
smetlište, no fotografije „prije“ i „poslije“<br />
objavljene u naklonjenim medijima,<br />
učinile su svako opiranje<br />
gradskih činovnika nepopularnim<br />
i nedoličnim. Za one<br />
vrtove <strong>za</strong> koje nisu od prve,<br />
<strong>za</strong>hvaljujući iznuđenoj permisivnosti<br />
gradske uprave, dobili<br />
dozvole <strong>za</strong> korištenje s tako<br />
simboličnim najamninama,<br />
gerilci su se koristili drugim<br />
sredstvima – zelenim bombama.<br />
Ako se radilo o zemljištu<br />
s dugoročnom perspektivom<br />
napuštenosti, bombe su sadržavale<br />
sjemenke i koštice<br />
drveća, a <strong>za</strong> kratkoročnije je<br />
korišteno sjeme jednogodišnjeg<br />
bilja. Znajući da ozelenjena<br />
gradska područja doslovno<br />
pumpaju kisik u <strong>za</strong>krčene ulice<br />
i hlade užareni asfalt, o mentalnoj<br />
i fizičkoj dobrobiti da se<br />
i ne govori, postavlja se pitanje<br />
je li i u Zagrebu ili nekom<br />
drugom hrvatskom gradu<br />
moguća zelena gerila? Neki<br />
su preduvjeti tu: duboka kri<strong>za</strong><br />
i sve veće rupe u gradskom<br />
proračunu, nemoć ili ne<strong>za</strong>interesiranost<br />
gradske uprave, godinama<br />
napuštena gradilišta ili<br />
razbijene žardinijere na nekim<br />
od najvažnijih gradskih trgova u kojima raste<br />
samo brdo otpadaka ili umiru osušeni<br />
čempresi. Tu su i <strong>za</strong>pušteni javni parkovi<br />
u kojima su umjesto nekadašnjih ribnjaka<br />
vidljive samo blatne rupe, a ukrasne grmove<br />
nitko ne orezuje. Ostaje još samo da se<br />
probudi svijest među građanima koji šutke,<br />
plaćajući uredno svoje obveze, prolaze<br />
pored svega toga.<br />
eko<strong>revija</strong> 31
Change language