Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
zeja Mediterana ili AMMM–a (Associacio<br />
museus maritimus Mediterrani) sa sjedištem<br />
u Barceloni. AMMM okuplja postojeće<br />
pomorske muzeje, <strong>za</strong>pravo sve institucije<br />
i pojedince koji prezentiraju ali se i<br />
brinu o očuvanju mediteranske pomorske<br />
baštine. Asocijaciji danas pripada 28 punopravnih<br />
i 15 izvanrednih članova. Imenovanje<br />
naše znanstvenice je velika čast <strong>za</strong><br />
Republiku Hrvatsku.<br />
Kuća o batani (Casa<br />
della batana) - ekomuzej<br />
u Rovinju.<br />
Kuća o batani (Casa della<br />
batana) - ekomuzej u Rovinju<br />
je primjer muzeja koji je<br />
<strong>za</strong>živio u svojoj lokalnoj <strong>za</strong>jednici.<br />
Posvećen je trošnoj<br />
brodici batani ali i lokalnoj<br />
<strong>za</strong>jednici čiji je simbol. Rovinjani,<br />
talijanskog i hrvatskog<br />
etniciteta („double coulture“),<br />
uvijek su bili pove<strong>za</strong>ni<br />
s morem i njegovim ekosustavom.<br />
Batana je njihovo<br />
tradicionalno plovilo, a zvuk<br />
njezina imena asocira na<br />
udaranje ravnog dna brodice<br />
o valove. Drveni brod<br />
dužine 5-8 metara pokretala<br />
su trokutasta jedra i vesla,<br />
danas izvanbrodski motor.<br />
U sam je projekt ovog ekomuzeja<br />
autorski tim uložio<br />
mnogo rada i konkretnih<br />
200.000 eura. <strong>Eko</strong>muzej je<br />
otvoren u jesen 2004. godine. Neveliki prostor<br />
otkriva povijest i sadašnjost starog<br />
plovila. Na ulazu su makete, dokumentarni<br />
filmovi o gradnji najstarije batane (Risorta)<br />
i općenito rovinjskoj brodogradnji. Slijedi<br />
edukativna izložba o ribarstvu i prvi film<br />
o gradu Rovinju iz 1930., <strong>za</strong>pravo stalni<br />
postav ekomuzeja, dakako, multimedijski.<br />
Izlošci su donacija lokalnog stanovništva.<br />
Protagonisti izložbe prate razgovor na<br />
rovinjskom dijalektu uz zvuke tradicijske<br />
pjesme bitinade. Na platou ispred muzeja<br />
posjetitelji u živo prate gradnju batane,<br />
pletenje ribarskih mreža i opletanje boca<br />
špagom. Batana Calsanta izgrađena na<br />
taj način plovila je na regati povijesnih<br />
brodova 2006.godine. 2007. ista batana<br />
je predstavljena na Festivalu mora i mor-<br />
nara u Brestu. Posjetitelji mogu na nekoj<br />
kočarici loviti ribu, igrati briškulu i trešete,<br />
večerati ulovljenu ribu a <strong>za</strong>tim ostati do<br />
zore u „spaciu“ ,maloj točionici vina. Ujutro<br />
nitko neće izostati s Regate. Učlanjenjem u<br />
AMMM , ekomuzej Kuća o batani postaje<br />
primjer i poticaj ostalim lokalnim <strong>za</strong>jednicama<br />
Hrvatske kako otkriti, interpretirati i<br />
čuvati kulturnu baštinu uz održivi razvoj.<br />
<strong>Eko</strong>muzej čipke i čipkarstva u<br />
Lepoglavi<br />
je rezultat dugogodišnjeg nastojanja grada<br />
Lepoglave da svoju čipku afirmira kao<br />
izvorni hrvatski proizvod, hrvatski brend<br />
koji će jednu lokalnu i nacionalnu razinu<br />
pove<strong>za</strong>ti s Europom i svijetom. Četrnaest<br />
se godina u Lepoglavi održavao Međunarodni<br />
čipkarski festival. Kad je stigao novac<br />
iz europskih fondova na scenu stupa vrsni<br />
tim i u Europskom domu u Zagrebu 2009.<br />
pretstavlja idejni koncept. U rujnu iste godine,<br />
jedinstveni korpus hrvatskog čipkarstva(<br />
Lepoglava, Brač i Hvar ) je uvršten na<br />
UNESCO-vu listu nematerijalne baštine<br />
svijeta. Ovaj ekomuzej je vrlo <strong>za</strong>nimljivo<br />
koncipiran. Sastavnice muzeja unutar zidova<br />
čine: stalna izložba, galerija <strong>za</strong> po-<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
vremene izložbe, dječji muzej čipke, radionica<br />
<strong>za</strong> restauraciju čipke i tekstila, modni<br />
studio,multifunkcionalna dvorana, arhiv,<br />
knjižara, suvenirnica, slastičarna i čokoladni<br />
bar. Izvan zidova muzej uključuje Međunarodni<br />
festival čipke, čipkarski vrt, čipkarske<br />
rute koje povezuju <strong>za</strong>nimljive destinacije i<br />
virtualni muzej čipke. Kroz ekomuzej nas<br />
vodi“ čarobna nit „Konac se odmotava s<br />
batića <strong>za</strong> klepanje čipki , u stvarnom i virtualnom<br />
obliku nas vodi kroz prostorije.<br />
Iz ladica starinskih ormara proviruju čipke<br />
lepoglavskih baka, čipkarice pričaju priče<br />
kako je nekad bilo, uče posjetitelje svom<br />
<strong>za</strong>natu jer je ovo pravi „dom“ čipke. Pamučna<br />
nit prelazi nacionalne granice, povezuje<br />
sve europske države s čipkarskom<br />
baštinom, čak i Japan.<br />
<strong>Eko</strong>muzej Kuća maslinovog ulja u Taru<br />
osnovan u rujnu 2010.,prezentira materijalnu<br />
i nematerijalnu baštinu Istre na području<br />
naselja Tar, Frata i Vabriga čija su gospodarstva<br />
ve<strong>za</strong>na uz maslinarstvo.“Tekuće<br />
zeleno zlato“je oduvijek imalo važnu ulogu<br />
u razvoju i životu lokalnog stanovništva, a<br />
tako je i danas. Ključne riječi u realiziranom<br />
projektu: maslina, maslinarstvo, maslino-<br />
eko<strong>revija</strong> 99
Change language