Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
a s njene terase možete uživati u lijepim<br />
pogledima na okolne brežuljke.<br />
Od Huma se južnim podnožjem brijega<br />
spušta široki kolni put prema dolini Mirne.<br />
Osvrnite se unatrag, odavde se pruža<br />
najljepši pogled na cijeli grad. Prizorom<br />
dominira neobično velika župna crkva i<br />
monumentalni zvonik-kula s obrambenim<br />
kruništem na vrhu.<br />
Nakon što se spustite u dolinu Mirne, put<br />
će vas provesti pustim livadama, šumarcima<br />
i selima koja živo dočaravaju duh prošlih<br />
vremena. Na uzvisinama iznad doline<br />
još uvijek se crvene krovovi raštrkanih <strong>za</strong>selaka,<br />
no u njima više nitko<br />
ne živi. Napuštene kuće čekaju<br />
bogate kupce koji će ih<br />
obnoviti kao kuće <strong>za</strong> odmor.<br />
Nekadašnje oranice obrasle<br />
su travom, a kolnim putevima<br />
koji su vodili do polja,<br />
pomalo se gubi trag. Ispod<br />
sela Brižac, na mjestu gdje<br />
se dolina širi, prostiralo se<br />
bogato imanje Malinci. Osamljena<br />
gospodarska zgrada<br />
koja se uzdiže posred livade<br />
podsjeća na prošle dane.<br />
Ispred nje stoji stari kameni<br />
križ «krajputaš» kojega su<br />
možda na tom mjestu podigli<br />
vlasnici imanja kao <strong>za</strong>vjet<br />
<strong>za</strong> siguran prela<strong>za</strong>k preko<br />
Rečine.<br />
Nizvodno od imanja Malinci<br />
nalazi se napušteno<br />
selo Benčići. Zavirite li kroz<br />
odškrinuta vrata starih kuća,<br />
uvjerit ćete se da je u njima<br />
još donedavno netko živio.<br />
Na prozorima vise <strong>za</strong>vjese, na<br />
pećima stoje prošupljeni lonci, a u ormarima<br />
iznošeni kaputi. I<strong>za</strong> Benčića put i dalje<br />
prati Rečinu, najprije uz lijevu, a potom uz<br />
desnu obalu. Mostova ovdje nema, već se<br />
prelazi starim gazovima. Na tim mjestima,<br />
seljaci su usjecali obale i vozom prelazili<br />
preko plitke rječice. Za niskog vodostaja<br />
gaz je lako prijeći, ali kada i<strong>za</strong> obilnih kiša<br />
koritom poteče bujica, na drugu stranu ne<br />
stiže se suhih nogu. Za svaki slučaj, mala<br />
kapelica postavljena je i pokraj ovog prijela<strong>za</strong>.<br />
Odatle se <strong>za</strong> petnaestak minuta stiže<br />
do ja<strong>za</strong> kod kojega je u prošlosti stajao prvi<br />
od tri mlina koji su pripadali selu Kotli. Mli-<br />
na više nema, ali se vide tragovi brane koja<br />
je skretala vodu na mlinsko kolo.<br />
Staro selo Kotli jedno je od najprivlačnijih<br />
izletišta u središnjoj Istri. Među stanovništvom<br />
Humštine rašireno je mišljenje da<br />
ime Kotli dolazi od toga što je korito Rečine<br />
ovdje prepuno većih ili manjih udubina<br />
koje svojim oblikom podsjećaju na kotliće,<br />
posude kakve su nekada u seoskim domaćinstvima<br />
koristili <strong>za</strong> kuhanje. U prštavim<br />
slapićima voda se prelijeva iz jednog kotla<br />
u drugi te se naposljetku slijeva niz visoku<br />
stijenu i sakuplja u velikom prirodnom bazenu<br />
ispod slapa.<br />
Nekada su Kotli bili najveće i gospodarski<br />
najjače selo na Humštini. O tome svjedoči<br />
petnaestak sačuvanih kuća koje su veće<br />
i ljepše od kuća u okolnim selima i <strong>za</strong>seocima.<br />
Tada je u Kotlima živjelo čak stotinjak<br />
ljudi, a uz Rečinu su stajala dva mlina,<br />
«vodenice na škatule» koje su bile simboli<br />
mjesta. Njihovi su se žrvnjevi okretali skoro<br />
cijele godine, a ječam, kukuruz i pšenicu<br />
dovozilo se na kolima iz drugih mjesta na<br />
Humštini. U selu su bila i tri kovača koji su<br />
potkivali konje i izrađivali opremu <strong>za</strong> <strong>za</strong>prežna<br />
kola dok su drugi Kotljani bili vješti<br />
i poznati krojači. Poslije Drugog svjetskog<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
rata Kotle je <strong>za</strong>desila sudbina <strong>za</strong>jednička<br />
mnogim selima i gradićima u unutrašnjosti<br />
Istre čije se stanovništvo raselilo. Kotljani<br />
su otišli živjeti u Buzet ili okolicu Poreča i<br />
Kopra i tamo pokušali osigurati svoj opstanak.<br />
Prazne kuće prepuštene zubu vremena<br />
polako su počele propadati.<br />
Slike napuštenih sela ili gradića često<br />
i<strong>za</strong>zivaju osjećaj nepovratnog gubitka i<br />
nostalgičnog sjećanja na prošla vremena.<br />
No, upravo je potpuno iseljenje stanovnika<br />
Kotla doprinjelo njegovom očuvanju u<br />
izvornom i nenarušenom obliku. Čitav građevinski<br />
kompleks seoskih zgrada <strong>za</strong>jedno<br />
s mlinovima i okolnim prostorom 1994.<br />
godine proglašen je spomenikom kulture,<br />
a donji mlin ispod slapa obnovljen je 2002.<br />
godine. Za toplih ljetnih dana u Kotle nahrli<br />
mnoštvo izletnika. Neki samo prošeću<br />
selom i okolnim livadama, neki se okupaju<br />
u rijeci, a svi na kraju navrate u seosko<br />
domaćinstvo «Koltić» koje nudi izvrsnu<br />
domaću hranu.<br />
Od Kotla do Buzeta stari put i dalje slijedi<br />
dolinu Rečine. Njime su djeca nekada odlazila<br />
u školu, a odrasli Kotljani vozili svoje<br />
proizvode na godišnji sajam koji se na Ivanje<br />
održavao u Svetom Ivanu pokraj Buze-<br />
eko<strong>revija</strong> 89
Change language