Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
potoka Kovačice te se <strong>za</strong>jedno bučno strmoglavljuju<br />
niz stjenoviti kanjon tekući dalje<br />
prema Slatinskom Drenovcu. Kod slapa<br />
smo susreli grupu izletnika pod vodstvom<br />
nadzornika Danijela Majstorovića. Nadzornika<br />
je u Parku prirode Papuk samo pet, i<br />
uglavnom su pre<strong>za</strong>uzeti – obavljaju sve –<br />
od fizičkog nadzora terena, preko vođenja<br />
grupa i edukacije posjetitelja, spašavanja<br />
ozlijeđenih ili <strong>za</strong>lutalih turista, pa sve do<br />
nadzora krivolovaca i ostalih prekršitelja.<br />
A ima i toga – „Ponekad je turistima teško<br />
shvatiti da je Park <strong>za</strong>štićeno područje i da<br />
se trebaju ponašati u skladu s tim“, rekao<br />
je nadzornik Majstorović. Podsjetila nas je<br />
na to i pokoja odbačena vrećica, limenka i<br />
prazna plastična boca u šumi oko Jankovca<br />
– iz obijesti ili neznanja ljudi ostavljaju<br />
svoje „tragove“ u prirodi – plastični otpad<br />
<strong>za</strong> buduće naraštaje. No, nije to samo problem<br />
parkova prirode<br />
i nacionalnih parkova,<br />
već globalni problem<br />
današnjice, jer se vrijeme<br />
razgradnje PVC<br />
ambalaže i aluminijskih<br />
limenki procjenjuje<br />
na nekoliko stotina<br />
godina.<br />
Buđenje na Jankovcu<br />
posebno je romantičan<br />
doživljaj dok rano<br />
jutarnje sunce probija<br />
šumsku izmaglicu nad<br />
jezercima i suši rosu na<br />
livadama. Bez televizije<br />
i signala na mobitelu,<br />
čovjek ovdje ostaje <strong>za</strong>ista<br />
prepušten prirodi i<br />
uronjen u neko drugo<br />
vrijeme – vrijeme grofa<br />
Jankovića, ili još starije,<br />
o kome se zna malo,<br />
uglavnom iz lokalnih<br />
mitova i legendi. Najviše<br />
legendi i starih<br />
predaja veže se uz<br />
srednjovjekovni Ružica<br />
grad na sjeveroistočnom djelu Parka prirode<br />
Papuk, povrh Orahovice. Sutradan smo<br />
krenuli autom prema Orahovici, u želji da<br />
razgledamo stari grad. Ostaci Ružica grada<br />
u stvari su smješteni na Krndiji – susjednoj<br />
planini čiji se <strong>za</strong>padni obronci stapaju s<br />
istočnim obroncima Papuka. Papuk i Krn-<br />
dija nikada nisu precizno razgraničeni, pa<br />
će vam stanovnici Orahovice reći da žive<br />
na obroncima Papuka. U vrijeme turske<br />
vladavine gorski niz Papuk – Krndija imao<br />
je <strong>za</strong>jednički naziv – Orahovačka planina.<br />
Tek je nakon turskog razdoblja gorje imenovano<br />
<strong>za</strong>sebno iz starih mikrotoponima.<br />
„Papugh“ je izvorno bilo ime potoka koji je<br />
utjecao u današnji potok Br<strong>za</strong>ju. Na kraju<br />
je po njemu nazvana cijela planina i najviši<br />
vrh.<br />
Od Orahovačkog jezera, poznatog izletišta,<br />
penjemo se prema Ružica gradu i opet<br />
nas na rubu šume dočekuje poznati slatki<br />
miris bazge, a putem kroz šumu pozdravlja<br />
crna žuna svojim prepoznatljivim tok-tok<br />
bubnjanjem kljunom po deblu. Na iskrčenom<br />
proplanku izdižu se ruševine srednjovjekovne<br />
utvrde. Jedna od legendi kaže da<br />
su se na tom mjestu nekada sastajale vile,<br />
druga pak priča o kneginji Ružici i tajanstvenim<br />
Crnom vitezu iz franačke zemlje…<br />
Povijesni izvori povezuju ime staroga grada<br />
s obližnjom Orahovicom, a ne ružama.<br />
Oba toponima vjerojatno su izvedena iz<br />
istog srednjovjekovnog oblika – Rahóca,<br />
Raholcha, Raholc<strong>za</strong>, Rahowc<strong>za</strong>…, mađar-<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
ske preinake hrvatskog naziva Orahovica.<br />
Prvi put grad i posjed spominju se kao vlastelinstvo<br />
u 13. stoljeću, a Ružica je služila<br />
kao utvrda, grad i dvor između 14. i 17. stoljeća,<br />
šireći se na 800 m². Tko zna, možda<br />
su ipak tada tu postojali i mirisni ružičnjaci.<br />
Sredinom 16. st. Ružicu osvajaju Turci kojima<br />
je grad služio kao obrambena utvrda.<br />
Nakon oslobođenja Slavonije od Turaka,<br />
djelomično razoren Ružica grad se više<br />
nikada nije obnovio; danas se kroz ruševine<br />
tek nazire negdašnje bogatstvo grada<br />
– bastioni, tornjevi, kule, kamena opločenja<br />
i reljefi, ostaci gradske kapelice, vodovoda…,<br />
a sve je potrebno vrlo oprezno<br />
razgledati jer postoji opasnost od urušavanja.<br />
Ipak, vrijedilo je doći, jer se s Ružica<br />
grada preko zelenih obronaka pruža veličanstven<br />
pogled prema Orahovici i prostranstvu<br />
slavonske ravnice.<br />
Našeg <strong>za</strong>dnjeg dana na Papuku, vozeći<br />
se od Voćina po cesti <strong>za</strong> Novo Zvečevo,<br />
odjednom, kod sjevero<strong>za</strong>padnog ula<strong>za</strong> u<br />
Park prirode, s desne strane u brdu nailazimo<br />
na još jedan geološki fenomen – stubasto<br />
lučenje vulkanskih stijena na lokalitetu<br />
Rupnica. Tu su vulkanske stijene izbile<br />
eko<strong>revija</strong> 81
Change language