Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
EKO VIJESTI<br />
članica EU-a. Istaknuli su kako su tijekom<br />
protekle dvije godine u suradnji s nacionalnim<br />
parkovima, parkovima prirode i<br />
županijskim javnim ustanovama <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
prirodnih vrijednosti definirali aktivnosti<br />
i prioritete <strong>za</strong> ulaganja kroz projekt, koji<br />
se između ostalog temelji na ulaganjima<br />
u posjetiteljsku infrastrukturu i opremu,<br />
usluge di<strong>za</strong>jna i interpretaciju prirode te<br />
edukacijske programe <strong>za</strong> djelatnike iz sektora<br />
<strong>za</strong>štite prirode. Ministarsvo kulture je<br />
podsjetilo kako je potpisan i prvi ugovor<br />
<strong>za</strong> radove u Nacionalnom parku Krka, što<br />
je ujedno i prvi korak u operacionali<strong>za</strong>ciji<br />
sporazuma s parkovima. »Do kraja 2012.<br />
očekuje se potpisivanje ugovora <strong>za</strong> radove<br />
<strong>za</strong> četiri parka, a <strong>za</strong> koje su u tijeku javna<br />
nadmetanja, navelo je Ministarsvo i dodalo<br />
kako su trenutno u javnom nadmetanju<br />
radovi <strong>za</strong> četiri županijske javne ustanove<br />
<strong>za</strong> upravljanje prirodnim vrijednostima te<br />
da je još nekoliko parkova spremno <strong>za</strong> proceduru<br />
nabave na početku 2013.<br />
DHMZ: jesenske temperature iznad<br />
tridesetogodišnjeg prosjeka<br />
Srednje temperature zraka ove su jeseni<br />
većinom bile iznad gotovo tridesetogodišnjeg<br />
prosjeka (1961.-1990.) <strong>za</strong> to godišnje<br />
doba, izvijestio je Državni hidrometeorološki<br />
<strong>za</strong>vod (DHMZ). Naveli su da su<br />
odstupanja srednje jesenske temperature<br />
zraka u rujnu, listopadu i studenome imala<br />
negativan predznak jedino u Daruvaru<br />
i Ogulinu. U nekim gradovima srednja<br />
jesenska temperatura zraka bila je jednaka<br />
višegodišnjem prosjeku (Osijek, Sisak<br />
i Varaždin), a odstupanja su se kretala od<br />
-0,7°C u Daruvaru do 1,8°C u Dubrovniku<br />
i na Zavižanu. Normalnu temperaturu ove<br />
52<br />
je jeseni imala središnja, sjeverna i istočna<br />
Hrvatska te okolica Pazina. Vrlo toplo bilo<br />
je na južnome Jadranu te dijelovima sjevernoga<br />
i srednjeg Jadrana, a toplo je bilo<br />
na preostalom dijelu jadranske obale sa<br />
<strong>za</strong>leđem te na širem području Zagreba.<br />
U gotovo cijeloj Hrvatskoj oborina je bilo<br />
manje od višegodišnjega prosjeka (1961.-<br />
1990.). Iznimku čine otoci južnog Jadrana<br />
- Hvar, Vis i Lastovo, na kojima je višegodišnji<br />
prosjek premašen. Količine oborina<br />
kretale su se od 27 posto prosjeka <strong>za</strong> jesen<br />
u Slavonskome Brodu do 121 posto<br />
prosjeka u Hvaru. Ekstremno sušno bilo je<br />
istočnoj Hrvatskoj, vrlo sušno u sjevernoj i<br />
središnjoj Hrvatskoj te okolici Dubrovnika.<br />
Normalno je bilo na širem području Rijeke<br />
i Malog Lošinja te dijelovima srednjeg i južnog<br />
Jadrana. Sušno je bilo na preostalom<br />
dijelu jadranske obale sa <strong>za</strong>leđem. DHMZ<br />
navodi da su u kontinentalnom dijelu Hrvatske<br />
srednje mjesečne temperature zraka<br />
ove godine u studenome bile niže od<br />
prosjeka <strong>za</strong> razdoblje od 1961. do 1990., <strong>za</strong><br />
razliku od priobalnih postaja (osim Poreča)<br />
na kojima je spomenuti prosjek premašen.<br />
Temperaturna odstupanja bila su u rasponu<br />
od -3.7 °C u Daruvaru do 2.3 °C na<br />
Zavižanu. Vrlo hladno u studenome bilo je<br />
u istočnoj Hrvatskoj, hladno je bilo u sjevernoj<br />
i dijelu središnje Hrvatske, toplo u<br />
dijelu srednjeg i južnog Jadrana. Vrlo toplo<br />
bilo je na Zavižanu, a normalno u preostalom<br />
dijelu Hrvatske. U studenome ove godine<br />
količine oborina na većini analiziranih<br />
postaja bile su niže od tridesetogodišnjeg<br />
prosjeka, osim Hvara, Komiže i Lastova, na<br />
kojima je taj prosjek premašen. Najveća<br />
količina oborina <strong>za</strong> studeni <strong>za</strong>bilježena je<br />
u Lastovu i iznosila je 227 posto višegodišnjeg<br />
prosjeka <strong>za</strong> taj mjesec (176.0 mm). U<br />
studenome 2011. ekstremno sušno bilo je<br />
u središnjoj, sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj,<br />
sušno je bilo na širem području Malog Lošinja<br />
i Šibenika, a normalno na Hvaru i u<br />
okolici Splita. Vrlo kišno u studenome bilo<br />
je na Visu i Lastovu, a vrlo sušno na preostalom<br />
dijelu jadranske obale sa <strong>za</strong>leđem,<br />
navodi DHMZ.<br />
Solarni kolektori na osječkoj tržnici<br />
Na krovu Glavne osječke tržnice u listopadu<br />
je počelo postavljanje solarnih kolektora<br />
koji će <strong>za</strong>mijeniti 58 bojlera <strong>za</strong> <strong>za</strong>grijavanje<br />
sanitarne vode, a tvrtki Tržnica Osijek<br />
osigurat će uštedu do 400.000 kilovatsati<br />
na godinu, što je oko 300 tisuća kuna. Po<br />
riječima direktora Tržnice Željka Krivića, riječ<br />
je o projektu vrijednom milijun kuna,<br />
a povrat ulaganja očekuje se u tri godine.<br />
Dodao je da će solarni kolektori proraditi<br />
<strong>za</strong> 15-ak dana. Po njegovoj ocjeni, znatnu<br />
uštedu uporabom solarnih kolektora imat<br />
će i <strong>za</strong>kupci. Tržnica namjerava postaviti i<br />
dodatne sustave koji će služiti <strong>za</strong> dogrijavanje,<br />
a sav višak energije preusmjerit će se<br />
u sustav grijanja. Od <strong>za</strong>misli do ostvarenja<br />
projekta prošlo je dvije godine, istaknuo je<br />
Krivić, dodajući kako je ta tvrtka sa svima<br />
<strong>za</strong>interesiranima spremna podijeliti svoja<br />
iskustva sa solarnim kolektorima te da<br />
tako mnogi mogu naći svoj interes u uštedi<br />
električne energije.<br />
Varaždinu “Srebrni cvijet Europe” <strong>za</strong><br />
uređenost<br />
Grad Varaždin dobitnik je priznanja “Srebrni<br />
cvijet Europe“ <strong>za</strong> 2011. godinu koje je<br />
varaždinskom i<strong>za</strong>slanstvu dodijeljeno na<br />
<strong>za</strong>vršnoj svečanosti »Entente Florale Europe<br />
- Zlatni cvijet Europe« održanoj krajem<br />
rujna u Grand hotelu Rogaška u Rogaškoj<br />
Slatini, izvijestili su iz Hrvatske turističke <strong>za</strong>jednice.<br />
Bilo je to finale velikog natjecanja<br />
europskih gradova u kojem se ocjenjivalo<br />
uređenje gradova ali i kvaliteta života građana.<br />
»Zlatnim cvijetom Europe« žiri je ove<br />
godine nagradio pet, a “Srebrnim“ šest europskih<br />
gradova. Zlato su osvojili belgijski<br />
grad Veurne, njemački Bad Langensal<strong>za</strong>,<br />
mađarski Balatonfuered, talijanski Grado<br />
i nizozemski Deventer, a srebro austrijski<br />
Neusiedl am See, belgijski Ath, češki Broumov,<br />
irski grad Drogheda, Tameside iz Veli-<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language