Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
na samu površinu prije 70-ak milijuna godina,<br />
stvorivši četverokutne i šesterokutne<br />
stubove, kako navode najnovije potvrđena<br />
istraživanja – pretežno albitskog riolita.<br />
Stubovi su naknadno djelomice borani i<br />
dosta trošeni, možda nisu tako impo<strong>za</strong>ntni<br />
kao slične pojave u SAD-u, Novom Zelandu<br />
ili Sjevernoj Irskoj, ali su svakako <strong>za</strong>nimljiv<br />
i rijedak svjetski geološki fenomen.<br />
Rupnica je još 1948. godine proglašena<br />
prvim geološkim spomenikom prirode u<br />
Hrvatskoj, a danas je privlačno izletište i<br />
predmet sustavnih geoloških istraživanja.<br />
Preko ceste u dolini potoka Djedovica<br />
susrećemo stariji bračni par koji gaca po<br />
potoku. „Ima li riječnih rakova u vodi?“<br />
pitamo ih. „Ne znamo, mi tražimo fosile.“,<br />
odgovaraju domišljato. A tko bi priznao da<br />
je krenuo u lov na ugroženu vrstu u Parku<br />
prirode? No, vjerojatno nisu znali da je prema<br />
članku 6. Pravilnika o unutarnjem redu<br />
u Parku prirode Papuk sakupljanje fosila<br />
također <strong>za</strong>branjeno.<br />
Cestom dalje prema jugu <strong>za</strong>stajemo<br />
kod napuštenog kamenoloma Trešnje-<br />
82<br />
vica gdje nam se otkriva bogata ba<strong>za</strong>ltna<br />
žila koja presijeca okolne paleozojske<br />
migmatite i granite – još jedan podsjetnik<br />
na burnu geološku prošlost Papuka.<br />
Šetnja Papukom stalno potiče na razmišljanje<br />
o strašnim razornim i stvaralačkim<br />
silama prirode – snažnim vulkanskim<br />
erupcijama, podrhtavanjima tla, dubokomorskim<br />
taloženjima, metamorfo<strong>za</strong>ma<br />
stijena, o boranjima, rasjedanjima, potapanjima,<br />
pa opet taloženjima i <strong>za</strong>robljenim<br />
fosilima, trošenjima stijena…, o stalnoj mijeni<br />
kroz vjekove. Hodali smo po tlu koje<br />
je nekoć bilo izljev lave, pa dno „Panonskoga<br />
mora“, potom otok u tom moru, a<br />
danas impresivna planina obrasla bujnom<br />
šumom.<br />
Napuštajući Papuk, prolazili smo kroz<br />
prekrasne šumske krajolike i bogata lovišta,<br />
ali ta je ljepota nažalost narušena,<br />
jer <strong>za</strong>padni obronci Papuka oko Novog<br />
Zvečeva još uvijek otkrivaju bolne rane<br />
na koje upućuju napuštene kuće i znakovi<br />
uz cestu „Ne prilazite – opasnost od<br />
mina“, iz ne tako davnog vremena kada je<br />
Ogulinske rijeke i jezera<br />
Tekst i foto: Lara Černicki<br />
Gorskoj Hrvatskoj, ispod obrona-<br />
U ka Kapele smjestilo se prostrano<br />
Ogulinsko polje. Prije stotinjak godina u<br />
taj kutak Hrvatske počeli su <strong>za</strong>lazili planinari<br />
i alpinisti. Planinarili su na 1182 metra<br />
visok Klek i u njegovim strmim stijenama<br />
ispenjali prve alpinističke smjeri. Ribiči su<br />
uživali u bogatom ulovu na čistim rijekama<br />
i rječicama ogulinskog kraja, a kada su<br />
dvije najveće rijeke obuzdane branama, na<br />
umjetna jezera počeli su sti<strong>za</strong>ti turisti, kupači,<br />
veslači i šetači. Ogulinska jezera i njihova<br />
okolica dobro je poznata i biciklistima,<br />
sudionicima biciklijade «Tri jezera» koja<br />
se održava na dan grada Ogulina. Speleolozi<br />
i biospeleolozi ogulinski krš ponajviše<br />
cijene zbog obilja špilja među kojima se<br />
nalazi najdulji špiljski sustav u Hrvatskoj,<br />
Đulin ponor sa špiljom Medvedicom.<br />
Krški prostor oko Ogulina obiluje izvorima,<br />
potocima ie rijekama koje su usjekle<br />
svoje kanjone u vapnenačkoj podlozi.<br />
Dobra je najveća rijeka Ogulinskog<br />
polja. Nastaje od dvije rječice, Skradske<br />
Dobre koja izvire kod Skrada i Bukovske<br />
Dobre koja izvire kod Bukova vrha. One<br />
se sastaju u dolini kod sela Donja Dobra<br />
i stvaraju živahnu rječicu koja otječe prema<br />
Vrbovskom. Gornji tok rijeke od izvora<br />
do Ogulina, poznat kao Ogulinska Dobra,<br />
<strong>za</strong>vršavao je nekada u velebnom kanjonu<br />
u samom središtu grada. Na kraju kanjona<br />
neprijateljska ruka sijala zlo po ovom biseru<br />
prirode i našoj zemlji. Okupacija Papuka<br />
u Domovinskom ratu trajala je, na sreću,<br />
kratko – Papuk je bilo prvo oslobođeno<br />
područje u Republici Hrvatskoj već krajem<br />
1991. godine.<br />
Danas je na najvišem vrhu Papuka smještena<br />
vojna postaja, stoga je turistima <strong>za</strong>branjen<br />
pristup na sam vrh gdje također<br />
postoji opasnost od mina. Planinarima kao<br />
<strong>za</strong>mjenski služi susjedni, tek nešto niži kameniti<br />
vrh Ivačka glava (913 m).<br />
Premda je minirano područje na Papuku<br />
malo i dobro označeno i ne obuhvaća planinarske<br />
staze i prostore turističke posjećenosti,<br />
ipak mine predstavljaju potencijalnu<br />
opasnost, posebno <strong>za</strong> životinje. I ostaju<br />
kao strašno upozorenje da čovjek može u<br />
trenu uništiti nešto čudesno lijepo što je<br />
priroda stvarala milijunima godina.<br />
Usprkos tome, Papuk je još uvijek jedan<br />
od najočuvanijih krajolika u Hrvatskoj, a<br />
njegove su padine i staze mirno utočište<br />
<strong>za</strong> sve željne spokoja i odmora u iskonskoj<br />
prirodi.<br />
rijeka je ponirala pod stijenom u Đulinom<br />
ponoru i prolazila podzemljem kroz špiljski<br />
sustav Đula – Medvedica. Ponovno je zbijala<br />
na površinu kraj sela Gojak i tekla dalje<br />
kao Gojačka Dobra.<br />
Kada je šezdesetih 20. stoljeća izgrađena<br />
hidroelektrana Gojak, na Dobri ispred<br />
Ogulina podignuta je brana i stvoreno<br />
malo akumulacijsko jezero Bukovnik. Voda<br />
eko<strong>revija</strong>
Change language