Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 32 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Izgubljeni život Podgorja<br />
Tekst i foto: Krunoslav Rac<br />
Pojam Podgorje odnosi se na primorsku<br />
padinu Velebita, sve do obale<br />
Jadranskog mora. Proteže se od Senja na<br />
sjeveru sve do obala Zrmanje na jugu naše<br />
najveće planine. Podgorje se ne diže na<br />
visoke nadmorske visine Velebita, nego u<br />
pravilu gravitira prema moru i njegovim<br />
obalama. To nije oduvijek bilo tako. Nekada<br />
je planina čovjeku život značila, a na<br />
moru je boravio samo u hladnije doba godine<br />
kada je Velebit hladan, surov i nimalo<br />
ugodan <strong>za</strong> čovjeka. Okoliš je prekrasan.<br />
S jedne strane veličanstvena i raznolika<br />
planina, a s druge more omeđeno otocima<br />
Velebitskog kanala. No, to je ustvari<br />
surov okoliš kamena, vjetra i sunca na čije<br />
atmosferske prilike velikim dijelom utječe<br />
Velebit. Život na njegovim primorskim<br />
padinama obilježen je škrtim kamenim<br />
okolišem u kojemu nema previše obradive<br />
zemlje. Zimi ovo područje šibaju strašne<br />
bure što se obrušavaju s Velebita, a ljeti su<br />
tu pak velike vrućine s tipičnom mediteranskom<br />
klimom. Sve to i nisu baš idealni<br />
uvjeti <strong>za</strong> ugodan život ljudi.<br />
Čovjek je ipak ovo područje nastanjivao<br />
od davnina. Još prije deset tisuća godina<br />
živio je u ovom kraju. Pradavni stanovnici<br />
su <strong>za</strong> sobom ostavili mnoštvo svjedočanstava<br />
koja govore o njihovom boravku u<br />
ovom surovom okolišu. Prvi tragovi ljudi<br />
na Velebitu, pretpostavlja se, da sežu u <strong>za</strong>dnje<br />
ledeno doba. Ovaj prostor naseljavale<br />
su malene grupe paleolitičkih lovaca-sakupljača.<br />
Razina mora tada je bila oko 120<br />
metara niža nego što je danas.<br />
Čitav sjeverni Jadran bio je kopno, prostrana<br />
travom obrasla ravnica po kojoj<br />
su pasla stada divljih goveda i konja.<br />
Kako je razina mora rasla poslije ledenog<br />
doba tako se i čovjek selio u više dijelove<br />
Velebita. Prije osam tisuća godina na<br />
ovo područje dolaze stočari i poljodjelci.<br />
Lovno-sakupljački način života nestaje, a<br />
<strong>za</strong>mjenjuje ga stočarstvo i zemljoradnja.<br />
Ribarstvo u ovim krajevima nije bilo razvijeno<br />
jako dugo, pa more nije bilo izvor<br />
hrane. Velebit baš i nije mjesto <strong>za</strong> poljoprivredu,<br />
ali je dobar <strong>za</strong> stoku poput ovaca i<br />
ko<strong>za</strong>. Tad počinje pastirski život koji će sve<br />
do nedavno ostati način života u Podgorju.<br />
U Podgorju ljeti vladaju velike vrućine,<br />
te i ono malo vegetacije praktički bude<br />
sprženo. Domaće životinje zbog toga i<br />
malo pitke vode bi teško živjele uz more.<br />
Rješenje je bilo u planini. Prostrani velebitski<br />
pašnjaci, od kojih je neke i sam čovjek<br />
napravio nudili su obilje tijekom toplijeg<br />
dijela godine. Stoga su se Podgorci sa svojim<br />
blagom svakog proljeća selili u visoke<br />
dijelove Velebita i tu ostajali do prvih mrazova.<br />
U mnoštvu velebitskih dolina napravili<br />
su naselja koja su ljeti bila puna života.<br />
Kuće su rađene od kamena, materijala koji<br />
im je bio lako dostupan i s kojim su znali<br />
raditi. Od njega su pravili i šterne koje su<br />
se punile kišnicom i bile izvor pitke voda<br />
Podgorcima. U dolinama su obrađivana<br />
polja, a da bi poljoprivreda bila uspješnija<br />
valjalo ih je očistiti od kamena. Taj kamen<br />
se slagao u suhozide koji su danas nijemi<br />
svjedok jednog nestalog načina života.<br />
Oni se još uvijek opiru zubu vremena, što<br />
se i ne može reći <strong>za</strong> kuće od kojih je većina<br />
danas u ruševnom stanju. Jesen je bilo vrijeme<br />
ubiranja plodova poljoprivrede. Na<br />
konjima i mulama prinos je nošen dolje u<br />
Podgorje i trebao je biti dovoljan <strong>za</strong> zimu.<br />
S prvim hladnim danima i blago je postupno<br />
išlo na niže nadmorske visine sve do<br />
primorskog dijela Velebita. Tu su Podgorci<br />
prezimili čekajući slijedeće proljeće kako bi<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
ponovno išli u planinu. Kada su u Podgorje<br />
počele sti<strong>za</strong>ti ceste, a s njima i kontakt sa<br />
vanjskim svijetom ovakav način života je<br />
po prvi put bio ugrožen. Prije pedesetak<br />
godina počeo je značajnije nestajati. Ljudi<br />
su u gradovima našli lakše uvjete <strong>za</strong> život,<br />
bez surovih zimskih bura i težačkog načina<br />
života. Podgorska sela imala su sve manje<br />
stanovnika.<br />
Danas je Podgorje opustjelo. Čak i najveći<br />
grad Senj bilježi pad stanovnika, a sa svega<br />
šest tisuća stanovnika samo njegova bogata<br />
povijest mu još uvijek održava status<br />
grada. Prateći jadransku magistralu prema<br />
jugu sve je manje naselja s značajnim <strong>broj</strong>em<br />
stalnih stanovnika. Nakon Svetog Jurja<br />
sve do Karlobaga nema većeg naselja.<br />
Mnoštvo prekrasnih sela smještenih u<br />
ne<strong>broj</strong>enim velebitskim dragama ostalo<br />
je na svega nekoliko stanovnika, ako ih još<br />
uvijek ima. Sela poput Lukova ili Starigrada<br />
kod Senja ne <strong>broj</strong>e više od desetak stalnih<br />
stanovnika u većinom trećoj životnoj dobi.<br />
Ljeti se slika drastično promijeni. Turisti, vikendaši<br />
i ljudi čije je porijeklo iz tih mjesta<br />
učine ovaj kutak svijeta nad kojim se nadvila<br />
planina nakratko živim. No, to je samo<br />
privid. S prvim jesenskim burama ovo<br />
mnoštvo nestane. Ostane samo prekrasna<br />
priroda koja je čovjeku oduvijek određivala<br />
način života.<br />
Života kojeg je u Podgorju sve manje.<br />
eko<strong>revija</strong> 75
Change language