Drugi broj - sic

Delila Repuh / Poezija formativnog mozaikai preciznosti emocije(Bisera Alikadi}. @irafa u plamenu,Naklada ZORO, Sarajevo - Zagreb, 2008.)S obzirom da je Bisera poznata po tome da je prva bošnja~kapjesnikinja/romansijerka koja je na bazi transformiranjatradicije smjelo otvorila tabuizirane erotsketeme u `enskom pismu, njen je poetski opus i nakontoliko godina, i nemalog broja objavljenih zbirki, i daljemarkiran odrednicom erotike - dakle kao površan.Alikadi}eva ima vrlo nezahvalnu poziciju u svijetu knji-`evne scene - ona je `ena-pisacBisera Alikadi}, jedna od najzna~ajnijih pjesnikinja ju`noslavenskoggovornog podru~ja, nedavno je objavila novu zbirkupoezije pod nazivom: @irafa u plamenu. Prije nego krenemo udetaljniji prikaz Biserine nove zbirke, nu`no je ukazati na nesumnjivipjesnikinjin dar iskazan u majstorstvu i igri jezikom, usavršenstvu i promišljenosti iskaza, tj. poetskog govora.Nadalje, ~itaju}i Biserine pjesme iz prethodno objavljivanihzbirki, kao i nedavno objavljene, svjedo~imo neponovljivom inadasve originalnom sjedinjavanju materije jezika i uplitanjuonoga duhovnoga u svrhu njegova kona~nog oblikovanja. S tim uvezi, duhovno-metafizi~ki modus ili okvir u kojemu se ispisuje@irafa u plamenu jeste pustoš obezbi}enosti, vanpovijesnosti,iš~ašenosti i obesmišljenosti modernog ~ovjeka danas. Tonovi ovezbirke su, doduše, smireniji za raskošni Biserin temperament, alije autorica ostala pri svom prepoznatljivom kovu pjesme: njenapoetika i dalje je ta~na u nakani da pjesmu bazira na slici, fragmentima,zaokru`enim simbolima i simboli~kim nagovještajima.Zbirka pjesama @irafa u plamenu podijeljena je u osam ciklusa/podnaslova:Zalivi, Kula nesna, Blagovijesti, Pjesnikovanje, Gumaglavu ~uva ili zapis o ljubavi, Hulje podsmjehulje, Padalice, te Pitanje i odgovor.Alikadi}eva ovoga puta razvija širok tematsko-motivski registar,ali pjesnikinja svojim univerzalnim temama i pitanjima oljudskoj sudbini ipak daje knjizi vrijednosnu cjelovitost.Kao jedna od najboljih u ovoj knjizi izdvaja se pjesma ~iji jenaslov završio i u nazivu same zbirke; @irafa u plamenu je, pak,naziv preuzet od španskog umjetnika Salvadora Dalija, koji takonaslovljava jednu od svojih nadrealisti~kih slika.@irafa u plamenu(U slavu spaljene Biblioteke1992. i Salvadora Dalija)@irafa sam u plamenu.Gori iz mojih le|a.Sedam fioka iznad koljenaU nozi do prepona.Velika ladica u visini srca,(str. 23)U visini hvatanja daha,U visini primanja zraka.Mo`da ne razumijem genijaNiti vi mene,Ali puna sam vatre -Surove realnosti -Utemeljene nadrealnosti -Pakla na djelu...I grom s neba kad u`dijePita se:( “~emu biblioteka-I njena spaljena kartoteka”)Internet caruje bezumljem.Sve gori.I ja nosim plamen na svojim le|ima.Gorim u Sarajevu i svijetu.Uzalud.Bisera, kako je i sama napisala, ovu pjesmu ispjevava uslavu spaljene Biblioteke 1992. godine, te u slavu, ve} pomenutog- Salvadora Dalija. Diskurs ove pjesme je za~udan upravozbog toga što su se kroz pjesmu provukli postnadrealisti~ki elementi,stoga nam se ~ini da je i lirski subjekt pomalo zbunjennad takvim stihovima, te nam priznaje da mo`da ne razumijegenija (Dalija), niti mi nju - i tek nakon tih stihova se strmoglavosunovra}a u svijet surove realnosti, pakla na djelu. @ifara uplamenu zapravo metafori~ki figurira kao lirski subjekt: u`asnutnad devijantnim/stravi~nim mehanizmima društva: opet jespaljena jedna biblioteka (aluzija na Aleksandrijsku spaljenubiblioteku). Povijesne pogreške se unedogled ponavljaju, te je1992. godine i u Sarajevu spaljena, ne samo biblioteka, ve} icijela jedna kulturna baština. Pjesma se odpo~etka kre}e izme|u apokalipti~nih najavarasapa bi}a svijeta, te metafizi~ki ustrojenimdiskursom koji u sebi zrcali egzistencijalnuugro`enost modernog ~ovjeka danas:Internet caruje bezumljem./ Sve gori./I ja nosimplamen na svojim le|ima/ Gorim u Sarajevu isvijetu./ Uzalud. (Isto, 23.)S druge strane, ovom i ovakvom svijetusuprotstavljen je nagon za ljepotu, te potragaza smislom u mikrokosmosu ljudskih, obi~nihstvari, kao jedinom preostalom izlazu izsvakodnevne pomr~ine. Jedna od takvih pjesamaje Tuš: U pregršti vode/Krijem lice. Umivamse./ U snopu kiše/ Skrivam se pod tušem./ Umubica - igralica/Sanja dubine/I mjese~ine/ Jedineprave ku}e:/ Utrobe materine./Pod tušem/ Toplimlaz urina/ Pada s polnih visina./ Pod tušem samosmo/ Gola dje~ica/ Materina. (Tuš, str. 15.)Nadalje, u ciklusu Pjesnikovanje, Alikadi}evaje anga`irana na polju današnjicete polemizira o trenutnim poetskim okolnostimai knji`evnom `ivotu: Sada i djeca `ure/Knjige da objavljuju./ @ure i oni u zrelosti i snazi/ Što tijelom ibiografijom/ ~vrsto se oslanjaju na tle i kompjutere./ Nagradom nekomšto prije bi da se olovore./ I starci `ure,/ Jer moglo bi da se umre,/ Prijenego što njihovo djelo/ Ili nedjelo iza|e na vidjelo... (Strelica pero odiskona, str. 54.)Alikadi}eva je u ovom ciklusu, ali i u ve}ini drugih pjesamaiz ove zbirke autoreferencijalna u horizontu postmoderne poetike- pri ~emu se vidi njen polemi~ki odnos spram tradicije iteku}e knji`evne prakse. S tim u vezi, naglašen je i kulturološko-modelativniprostor od citata, i aluzija na neke drugepjesnike/pisce: Svi mrtvi pjesnici su moja bra}a./ I oni `ivi koje nepogledah u o~i,/ Ne susretoh nigdje osim u knjizi im./ A, Borhhhes,Borhesss je moj ku}ni duh./U praskozorje moje starosti/ I Valentinovadana šapu}e mi:/ “S druge strane vrata jedan ~ovjek/ Sa~injen odsamo}e, ljubavi i vremena/ Upravo se rasplakao u Buenos Airesu/ Nadsvim stvarima.”... (Valentinovo pjesnika, str. 56.) Takve su i pjesme:Za Silviju Plat dok je još imala šansu da po`ivi; Pjesnikinje kontinentiu šašu; Ozbiljna pjesma, itd.Pretakanje jednostavnosti svakodnevnog u vješto srezanupoetsku sliku, poniranje u eroti~ne, ljubavne, ironi~ne, te melan-12