Drugi broj - sic

!prikazii lik mrtvog brata }e ga poput utvare neprekidno slijediti na njegovomputu, biti njegova prepreka ali i snaga koja ga tjera dakora~a sna`no naprijed.Tesla je predo~en kao pjesnik munja i gromova, sve u njemusvakodnevno treperi, njegova inspiracija nadrasta i njega samog,prelazi granice stvarnog i pojmljivog i dospijeva u ljubavnu vezusa kosmosom. On je nau~nik visina, koji neprestano, tokom~itavog `ivota, kora~a na niti koja razdvaja bajkovito od stvarnog.Vje~ni sanjar koji na razme|u dvaju epoha donosi promjene kojesvijet i njegovo kretanje mijenjaju iz osnove i naglo ga ubrzavaju.Tesla je tvorac dvadesetog vijeka, poslije njega ništa više ne}ebiti isto. Duboko vjeruju}i da }e njegovi izumi donijeti svijetumnogo dobrog, gine da bi ostvario svoj naum, i da bi ~ovje~anstvupodario besplatan prenos energije, slike, zvuka. Isprva jesmatrao da }e, uz sve prednosti koje }e donijeti njegovi izumi inapredak svijeta koji }e se njima posti}i, dvadeseti vijek biti vijekblagostanja i ljudske radosti. Ali naprotiv, Tesla veoma brzo bivasvjedokom sve ljudske zlobnosti i pokvarenosti. Njegovi snovi }eveoma brzo biti srušeni, i on }e do}i do zaprepaš}uju}e istine daje iz njih izrastao prvo jedan, a na samom kraju njegovog `ivotai drugi veliki rat koji }e u potpunosti razoriti i raspršiti njegovesnove. Tada on postaje ~ovjek bez doma, izgnanik vremena,neshva}ena maska ~ovje~anstva. Nikola Tesla je, stoga, Pištalovtragi~ni vitez u borbi sa vjetrenja~ama, ili |avolji šegrt ~ija je dušaizgubljena u vje~nom traganju za istinom.Pištalo nam, tako|e, prikazuje Teslu kao ~ovjeka koji tokomcijelog `ivota potiskuje svoju seksualnost zarad nauke, ona sesamo nazire u pojedinim momentima kada se Tesla susre}e sa`enom svog prijatelja Katarinom D`ons. Ali i tada ona ostaje zanjega daleko od prirodnog osje}aja privla~nosti. Tesla je monahsvog elektri~nog boga, on ne upra`njava ni jednu od monoteisti~kihreligija koje je poznavao, on se duhovno uzdi`e tek usvojim eksperimentima. On svoje duhovno prosvjetljenje do`ivljavaokru`en munjama, sa udarima gromova u ušima. Tek kadaosjeti hiljade vati kako struje njegovim tijelom osje}a mir u duši.Tada nestaju sve utvarne slike prošlosti, tada prestaje da postojiokrutni i nerazumni svijet oko njega, on prelazi granicu stvarnogi dospijeva u jedan prostor izvan svega. Prostor koji se nalaziduboko u njegovoj svijesti. Tu je njegov mir, tu mo`e da se prepustipulsiranju zemlje i poleti na plavom zraku energije visokoizvan svega što obi~an ~ovjek mo`e doku~iti svojim umom.U svom izuzetnom pripovijeda~kom zanosu Vladimir Pištaloneprestano govori o Tesli kao ~ovjeku koji se kroz cjelokupan`ivot kretao grani~nim predjelima. Tako Tesla stoji na granici utvarnogi stvarnog. Pištalo ne zaboravlja oslikati i Teslinu balkanskugranicu, o`ivotvoravaju}i unutar njegova djelokruga sve onošto je karakteristika balkanskih predjela iz kojih je Tesla ponikao,i tu imamo jednu balkansku sintezu ili milje njegove li~nosti.Osim toga, Pištalo za Tesluka`e da je ~ovek s granice kojizna prenatalnu tamu srpskihcrkava, islamski kult svetla ivode, latinski kult satova izvona, dok su turska i ruska kulturaza njega bile po sebirazumljive. Što ponovo pokazujeda pisac ovog djela apsolutnopoznaje sve prilike ukojima se nalazio njegov junak,iz ~ega mo`emo uo~itijedan predan rad koji te`i dado u tan~ine zaokru`i i osvijetliTeslinu poziciju iz svihuglova, a da pri tome niti jednanjegova strana ne ostaneneosvijetljena, ili pak manjeosvijetljena od drugih. Njegovapri~a o Tesli je, stoga, u potpunosti vizuelno sugestivna,tako da ~italac u pojedinim trenutcima mo`e do`ivjeti Teslu kaosvog prijatelja i savremenika. Dakle, ovo je jedna od onih knjigakoja svojim sna`nim sugestivnim djelovanjem mo`e ~itaocaotrgnuti iz njegove zbilje i na trenutak ga povesti u fantasti~nisvijet velikog nau~nika.“Tesla, portret me|u maskama spada u tzv. višestruko kodiranepostmoderne romaneskne hibride, u kojima se stapaju kodovirazli~itih tipova romana. Pritom, temeljni okvir predstavlja kodbiografskog romana, veoma rijedak u interliterarnoj ju`noslavenskojzajednici, a onda njemu Pištalo pridodaje naraciju karakteristi~nuza psihološki, poetski i na koncu kulturološki roman. Nataj na~in stvara slo`enu romanesknu miksturu, u kojoj postojeokviri i klju~ni doga|aji Tesline biografije...” 1 . Pored ovog sinkreti~kogprosedea romana, Pištalo daje i široku lepezunajrazli~itijih likova Tesline epohe koje kombinuje sa Teslinimprijateljima koji nemaju svoje istorijsko utemeljenje. Pa tumo`emo susresti Marka Tvena, Edisona, Pupina, Frojda i mnogedruge zna~ajne Tesline savremenike.Na kraju mo`emo konstatovati da nam Vladimir Pištalo svojimmajstorskim pripovijedanjem pru`a jednu izvrsnu pri~u oNikoli Tesli, ~ime pomjera sve dosadašnje granice do kojih sedoprlo kako u izu~avanju, tako i prikazivanju Tesle te njegovog`ivota i rada. A tih pokušaja ima nemali broj. Pištalo, stoga, svojimizrazitim knji`evnim talentom prevazilazi sva dosadašnja nastojanjada se objasni lik ovog velikog nau~nika, bje`e}i pri tome odstvaranja još jedne u nizu sladunjavih knjiga koje gotovo po praviluTeslin lik pokušavaju prikazati u svjetlu raznoraznih kontroverzii teorija zavjere. Pored toga što obara takav pristup Teslinomliku ovaj roman predstavlja pravo osvje`enje u ve} pomalozamornoj produkciji romana koji se bave tematikom ratnih strahotana podru~ju bivše ju`noslovenske zajednice. Tako, ako bismoparafrazirali Eliotovo tuma~enje odnosa jednog knji`evnog tekstai tradicije, mogli bismo do}i do zaklju~ka da ovaj roman VladimiraPištala sasvim sigurno narušava postoje}i knji`evni poredak, iveoma uspješno se pozicionira u njemu, donose}i pri tomemnogo novine u knji`evnost na ovim prostorima.Jasmina Bajramovi} / ^ovjek niotkud -- endem savremenog društva(Aleksandar Hemon: Projekat Lazarus,VBZ, Zagreb, 2009.)Ipak, Hemonov narator kroz ovu pseudo-dokumentaristi~ku pri~u idedalje od eksplicitnog raskrinkavanja dogme na kojoj po~ivaju svi totalitarnisistemi, sve te utopije, pa tako i ameri~ka, ne uspijevaju bitiodr`ive; time Lazarus postaje paradigmatski primjer `rtvovane figure,~ija sudbina nadilazi svoj historijskikontekst i postaje pandanomsudbina sli~nih individuakoje }e stradati u posvemašnjojhisteriji odbrane od Drugog,nakon napada od 11. septembrana WTC, što }e i sam Brik primjetitiistra`uju}i dokumentacijuvezanu za ovaj slu~aj.Knji`evnost granice kaosimboli~kog toposa susretaraznolikih kulturoloških obrazaca,za onoga koji je ispisuje,otjelotvorena je metaforanjega samog, kao lutaju}egelementa, istovremeno prisutnogi višestruko pripadaju-}eg, ali ne i kodiranog unutarjednoobraznih, homogenih cjelina svo|enih pod nacionalne,vjerske i ine predznake. Onaj koji ispisuje - subjekt ili pošiljalacporuke - time se konstruira kao individua s migrantskim, izb-1Enver Kazaz, Magazin “Dani” br. 611, str. 64-65 , Sarajevo, 2009.(sic!) 9