FOTO: Amer Tikveša, Prirodno-matemati~ki fakultet Sarajevokoji }e falsificirati povijest, knji`evnost, kulturnonaslije|e i ukupnu kulturnu proizvodnju i na falsifikatimakonstruirati etni~ke identitete usmjeravaju}iih ne ka sli~nosti, pozitivnoj i dijaloškoj/poliloškojrazlici i pro`imanju nego kao sukobu,negaciji i - kona~no - ratu.Bosanskohercegova~kom visokom obrazovanjunije potrebna tek reforma koja }e poboljšati njegoveformalne i meritori~ke aspekte, kakvi su finansiranje,tehni~ka i prostorna uslovnost, sistematizacijakriterija prijema novih mladih akademskih radnika,transparentnost, otvorenost, dijaloška usmjerenost,me|unarodna saradnja... Bosanskohercegova~komvisokom obrazovanju potrebna je ideološka redefinicijaili još bolje - stalno insistiranje na ideološkojneutralnosti, u smislu postavljanja univerzitetakao mjesta znanja, igre, komunikacije, informacijei duha, a ne kao mjesta konstruiranja kolektivnihidentiteta i mjesta konstantnog uskrsavanjaideologija koje su izazvale rat i pre`ivjele ga.Univerzitet bi prije svega morao zna~iti i proizvoditislobodu individue, odnosno potpuno sloboduindividue u svakoj njenoj identitemi, pa i onojetni~koj/nacionalnoj, što je nemogu}e ukoliko seuniverzitet ne oslobodi tereta i prljave zada}e konstruiranjaetni~kih identiteta, jer konstruiranjekolektivnog identiteta nu`no negira znanje, talenati individualnost, što bi morale biti neke od osnovnihodrednica univerziteta uopšte.Humanisti~ke i društvene nauke, odnosno kulturnai umjetni~ka proizvodnja u savremenoj iHercegovini mogu, uz mu~nu i dugotrajnu reformui redefiniciju, postati jednim od najja~ih integrativnihi pomiriteljskih faktora u bosanskohercegova~kojbudu}nosti.U kona~nici, etni~koidentitarni rat koji traje ikojim se nastoji ubiti svaki vid razuma, znanja,duha i igre, izazvan je jednim velikim dijelom i etnonacionalisti~komusmjerenoš}u i djelatnoš}u knji-`evnosti, knji`evne povijesti i historiografije, pa sejedno od najrealnijih i najproduktivnijih rješenjabosanskohercegova~kog identitarnog rata nalaziupravo u suštinski druk~ijoj usmjerenosti i djelatnostiknji`evne, knji`evnopovijesne i historiografskeproizvodnje, što nije ostvarivo kroz individualnodjelovanje ali jeste kroz sistemsko djelovanje nabosanskohercegova~kom Univerzitetu.66
Ju`na slavistikakao ZRCALOraspada SISTEMAO nacionalisti~kom razaranjuju`ne slavistike kao naukeKrystyna ZukowskaRaspadom Jugoslavije raspala se i ju`na slavistika: izgra|enisu hermeti~ni nacionalisti~ki studiji hrvatskogi srpskog jezika, pri ~emu mogu}nosti bosnistike istovremenodaju nadu ali i otvaraju nove sumnje.Na prvi pogled, slavistika kao nauka nikad nijebila naro~ito istaknuta, posebno me|u univerzitetskimsmjerovima, gdje je njezino mjesto ipak besprijekorno,jer je suština slavistike istra`ivanje jedneod najve}ih indoeuropskih jezi~kih i kulturnih skupina,tj. slavenskih jezika i kultura. U osnovi, slavistikase dijeli na tri grupe: zapadnu slavistiku (poljski,~eški, slova~ki, donjolu`i~kosrpski, gornjolu`i~kosrpski,kašupski jezik), isto~nu slavistiku (ruski,ukrajinski, bjeloruski, isto~norusinski i zapadnorusinski)i ju`nu slavistiku (bugarski, makedonski,slovenski, srpski, hrvatski, bosanski, crnogorski). Takosu otprilike podijeljeni i svi slavisti~ki odsjeci nasvijetu. No, ipak, kao što se mo`e pretpostaviti, ovasre|ena slika podjele slavenskog svijeta ima jednotamno i veoma mutno mjesto.Ju`na slavistika raspala se zajedno s Jugoslavijoma njeno sadašnje stanje odra`ava, kao u ogledalu,geopoliti~ku i kulturnu situaciju u regiji.Ju`na slavistika je primjer toga kako aktivne politikenovih nacionalnih identiteta u zemljama bivšeJugoslavije svjesno djeluju ne samo u okviru svojetakore}i avlije iliti komšiluka. <strong>Drugi</strong>m rije~ima,politika ograni~avanja i su`avanja kulturnih i mnogihdrugih identiteta gra|ana srednjoju`noslavenskogprostora - odnosno govornika ipak jednog,iako s više varijanti, srednjoju`noslavenskogjezika - do nacionalnih i religijskih okvira, provodise, uz ulaganje ogromnog novca i politi~ke energije,ne samo unutar srednjoju`noslavenskog prostoranego i van njega. Dokaz tome jeste i ju`na slavistikau svijetu, jer ona, na nau~nom, jezi~kom, historijskomi kulturnom nivou gradi novu, reinterpretiranusliku zemalja bivše Jugoslavije. Ovanauka je kanal kojim se nacionalizam veoma uspješno,na jedan fin i ubla`en na~in, eksportira vani,pri ~emu je cilj zacementirati unutarnju situaciju iizgraditi (zacementirati?) novu vanjsku sliku. Naprvi pogled stvar se ~ini marginalnom, neki }e re}i~ak i izmišljenom, ali na osnovi vlastitog iskustva,kao magistar na Institutu za ju`nu i zapadnu slavistikuu Varšavi, pokušat }u dokazati ovu tezu,koncentrišu}i se na najcrnjoj ta~ki ove odve} tamneslike, to jeste na slu~aju Bosne i Hercegovine.Rije~ }e biti o hermeti~nom studiju hrvatskog jezikai kulture koji uopšte nije povezan s isto takohermeti~nim studijem srpskog jezika i kulture te,kona~no, o nepostoje}oj bosnistici.Da bi stvari bile jasnije, treba po~eti od toga kakoje organizovan slavisti~ki studij. Poslu`it }u se, naravno,primjerom Poljske i svog Varšavskog univerziteta,koji je poprili~no relevantan i za druge gradovei dr`ave, pri ~emu sigurno postoje odre|eneiznimke, posebno u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama,gdje je pristup slavenskim jezicima dosta uopšten.Dakle, poljski student koji dolazi na varšavskuju`nu slavistiku u ve}ini slu~ajeva ima malopredznanje o jeziku i zemlji koji }e biti glavni predmetnjegovog studija. Nema tu ništa sporno jer totako obi~no biva u slu~aju “manjih” filologija nakojima se jezik po~inje u~iti takoreku}i od nule. UVaršavi, student koji se odlu~io za slavistiku, ukolikove} polo`i prijemni ispit, mo`e birati izme|u srpskog,hrvatskog, slovenskog i bugarskog jezika. Odtog trenutka po~inje njegov odgoj, kojeg tokomprve godine sigurno ne}e biti ni svjestan, što nezna~i da }e tako ostati tokom daljeg studija, ukolikorazmišlja vlastitom glavom, a to kako znamo u slu-~aju ve}ine današnjih studenata, nije toliko o~iglednaosobina. Ovaj student, dakle, ne}e kao nekad bitispecijalist za Balkan, za ju`noslavensko govorno ikulturno podru~je, za ju`noslavenske jezike... Onne}e razumjeti kompleksnost kulturne zajedniceju`noslavenskog prostora, kona~no ne}e do krajamo}i razumjeti zemlju ~iji je jezik studirao, jer }eimati samo su`enu, nacionalisti~ki odre|enu slikunjezine historije i knji`evnosti. Današnja ju`na slavistikaproizvodi usko specijalizovane stru~njakesamo za Hrvatsku i hrvatski jezik, odnosno samo zaSrbiju i srpski jezik, da ne spominjem Sloveniju iBugarsku, što mo`da na kraju krajeva i jeste donekle,uglavnom zbog ve}ih jezi~kih razlika, opravdano.Štaviše, ovi filolozi }e biti prevoditelji primjericeiz hrvatskog jezika ali vjerovatno nikad ne}eprevoditi sa srpskog jezika, a posebice srpsku knji-`evnost. Ovi jadni filolozi, na prvom mjestu, ne}e seosje}ati dovoljno obrazovani da prevode iz srpskog,a ukoliko nisu prije u~ili ruski, oni ne}e znati nipro~itati srpski, jer na svom studiju hrvatskog jezikanisu u~ili }irilicu, a o karakteristi~nim gramati~kimili leksi~kim osobinama srpskog jezika da i ne govorim!Situacija je naravno istovjetna u slu~aju studenatasrpskog jezika. Od prve godine studija, uzpomo} nastavnika jezika koji dolaze iz Hrvatske iliSrbije, a koji su pa`ljivo selektirani od strane ministarstvaobrazovanja svojih zemalja, ostvaruje seplan nacionalisti~kog obrazovanja stranih studenata.Na primjeru svoje nastave jezika mogu re}i da susvi nastavnici koju su mi predavali tokom peto-temat(<strong>sic</strong>!) 67
- Page 3 and 4:
!z sadr`aja...Admir Jamakovi}Interp
- Page 5 and 6:
!infospjevBilinpoljska bitkaprotu P
- Page 7 and 8:
[kljocam i zvocamŠipak se okre}e!b
- Page 9 and 10:
!prikazii lik mrtvog brata }e ga po
- Page 11 and 12:
!prikaziIdentitarna polivalentnost,
- Page 13 and 14:
!prikaziholi~ne tokove pjesme, nala
- Page 15 and 16: !citatProjekat razvijanja mase kao
- Page 17 and 18: !interpretacija1. pjesmaSAVIN IZVOR
- Page 19 and 20: !interpretacijaDakle, izvor, koji j
- Page 21 and 22: !esejnarušavaju historiografski na
- Page 23 and 24: tra`iti nukleus koji je generirao p
- Page 25 and 26: !stavDurakovi}a. Problem kojim se b
- Page 27 and 28: cilj takvog mijenjanja? Po mom miš
- Page 29 and 30: Almir KolarPoliti~ka igra!web happe
- Page 31 and 32: !web happeningbonus, vrelim olovom
- Page 33 and 34: !intervjuUvijek }emo imatimitova za
- Page 35 and 36: !intervjuFOTO: BH DANIMiloševi}a,
- Page 37 and 38: !intervjune preokupacije, u ovome s
- Page 39 and 40: ma”, rekao je, a kad god je svoje
- Page 41 and 42: melanholi~na muzika, upoznali su dv
- Page 43 and 44: prozaAdnan RepešaSLABOSTMoj otac n
- Page 45 and 46: Mirnes Sokolovi}sic!iranjeDekonstru
- Page 47 and 48: Elvedin Nezirovi}USUDZovem se Ragib
- Page 50 and 51: Dekonstrukcija poetskokriti~kihvrhu
- Page 52 and 53: Dinko Kreho / Studentska buna na po
- Page 54 and 55: FOTO: Matija Sinkovi}, Zagreb, prvi
- Page 56 and 57: Postratnafragmentarizacijai decentr
- Page 58 and 59: Stoga }u se ja u toku svoga izlagan
- Page 60 and 61: IN`INJERINGetni~kih dušaO proizvod
- Page 62 and 63: ~kog identiteta, pri ~emu se ~ini d
- Page 64 and 65: menima, što je standardizatorima b
- Page 68 and 69: godišnjeg studija uporno naglašav
- Page 70 and 71: da studij njezinog jezika i kulture
- Page 72 and 73: nosu na ovaj veliki model, koliko o
- Page 74 and 75: Predrag Luci} / Iz Betona74ME\UVERS
- Page 76 and 77: Poput rodne ili etni~ke dominacije,
- Page 78 and 79: Obra~unU tom nevaktu zuluma i tlapn
- Page 80 and 81: Svud jebno je i ~edno je i so~no je
- Page 82 and 83: Edin Sal~inovi}Neprilago|en(Hor “
- Page 84 and 85: Ekskluzivno: Blagodare}i sjajnim ak
- Page 86 and 87: Bosanski jezikza po~etnikeMirnes So
- Page 88 and 89: Frederic JamesonSimptomi teorijeili
- Page 90 and 91: cijelih novih kolektivnih planeta i
- Page 92: Multikulturalizam je zanijekani, iz