Drugi broj - sic

More documents

Recommendations

Info

cijelih novih kolektivnih planeta ili kvarkova). No, inije neko naro~ito zadovoljstvo pri~ati o oblasti koja(još uvijek) ne postoji.Dopustite mi onda da se vratim zaklju~ku o teorijiknjièvnosti i knjièvnoj kritici, ne~emu što je s vremenana vrijeme proglašavano mrtvim. Ako je tako,onda je mo`da tako zbog toga što sada, u jednu ruku,postoji toliko razli~itih metoda i tehnika koje bi jedanpredmet analize mogao iziskivati, ili, u drugu ruku,zbog opšteg isparavanja staromodnog umjetni~kogdjela ili, ako vam je draè, zbog smrti knjièvnostisame. Iako je historija knjièvnosti akumulirala impresivnukoli~inu istraìvanja, koja }e biti dovoljna zadugo vremena, ipak historijska reevaluacija ove~injenice ostaje zanimljiv teorijski problem koliko icijela postmoderna historiografija. U me|uvremenucvjeta neka vrsta unutarnje trgovine raznim naprednimtekstualnim senzacijama, poput hip-hopa, koji jejeste tekstualni objekt, pri ~emu je pogubno traìti razlikuizme|u knjièvnosti i kulturalnih studija, kojesmo u pejorativnom maniru poistovjetili. U cijelojpri~i o tekstualnoj kritici citirao bih jednog savremenogautora, Cesarea Casarina, koji na sljede}i na~inkomentira staro pitanje “Šta je knjièvna kritika?”:“Pitanje je moglo biti i druk~ije postavljeno. Isto što i uslu~aju voljene osobe, koja je dugo vremena bilabolesna i koja je dugo vremena bila odsutna iz ne~ijegsvakodnevnog ìvota, ali ipak prisutna u svakodnevnimmislima, pitamo o njenom zdravlju, i ovdje je boljeupitati: 'A, kako je knjièvna kritika?'” Njegov odgovorkrije se u onome što on naziva filopoeisisom (“philopoiesis”),koji predstavlja, kako kaè, “izvjesnu diskontinuiranui refraktivnu interferenciju izme|u filozofijei knjièvnosti.” Vjerujem da se ovo o ~emu Casarinopri~a, tako|er, zove i teorija.@elio bih pri}i pitanju na malo druk~iji na~in ibraniti poziciju knjièvne kritike ili barem onu nakojoj bi trebala biti a to je teorijska vrsta simptomatologije.Knjièvne forme (i kulturne forme uopšte)najkonkretniji su simptomi onoga što se dešava u tojodsutnoj stvari koja se zove društvo. Ali ideja simptomaje ~esto pogrešno shva}ena kao ohrabrenje vulgarnomsociološkom pristupu umjetni~kom djelu, ilipodstrek tradicionalnom pristupu “sadràju” umjetni~kogdjela. Mislim da u ovom trenutku sve Adornoveesteti~ke spise moèmo pro~itati kao vrhunaravnuilustraciju namjere da se koordinira unutrašnjei vanjsko te obuhvati “zatvorena monada” autonomneforme kao društveni i historijski simptom. Vrijednobi bilo dodati da forma, isto toliko koliko i sadràjako ne i više od njega, nosi ideološke poruke iegzistira kao društvena ~injenica.Da bude jasno, tehni~ka pitanja o tako osjetljivimi kompliciranima koordinacijama su u samom središtusame teorije knjièvnosti. Dovoljno je re}i daumjetni~ka djela iz prošlosti mogu priuštiti sve vrstejedinstvenih estetskih pogleda na njihov vlastiti historijskitrenutak, dok ova sadašnja uklju~uju sve vrstekodiranih podataka o našem sadašnjem trenutku- toj slijepoj mrlji sadašnjosti od koje smo na mnogona~ina najudaljeniji upravo mi.Ali ovaj spisak zadataka teorije i kritike je dalekoiza sebe ostavio najizrazitije obilje`je naših (postmodernih)vremena, barem što se estetskog aspektati~e. Upravo tako isparavanje pojedinog djela ili teksta,što sam ranije spomenuo, predstavlja proces koji,ako se uzme ozbiljno, odre|uje znatan pomak u perspektivii kriti~kim praksama. Jer jasno je, problemi ipitanja knjièvne metode nisu toliko hitni u trenutkukada prestaje proizvodnja zna~ajne knjièvnosti,odnosno, druk~ije kazano, kada se centar gravitacijestanovitog “sistema lijepih umjetnosti” pomjera sprostora jezika i istiskuje ideal pjesni~kog jezika kojije bio centrom u modernisti~kom razdoblju.Zato mi se ~inilo da danas, u postmoderni, predmetinašeg istraìvanja sadrè manje pojedinih tekstovanego što ih sadrè strukture i dinamika specifi~nogkulturnog modela, koji, po~inju}i s bilo kakvim novimsistemom (ili nikakvim sistemom) umjetni~ke i kulturneproizvodnje zamjenjuje onaj stariji sistem.Sada je proces kulturne proizvodnje (i njegovodnos prema našoj karakteristi~noj društvenoj formaciji),a ne pojedina remek-djela, predmet istraìvanja,što pomjera našu metodološku praksu (ili radije- najzanimljivije teorijske probleme koje trebamoaktualizirati) s analize pojedinih tekstova kaonom što nazivam analizom na~ina proizvodnje, štoje formula koju preferiram u odnosu na one koji nastavljajukoristiti rije~ “kultura” u donekle antropološkomsmislu.Kultura je, u tom smislu, ideološko vlasništvo SamuelaHuntingtona i ljudi koje je on nadahnuo. Zaista,rat ~iji je on inspirator jeste kontekst u kojem bihbranio ovaj metodološki prijedlog, jer smatram da jejedini model, koji u analizi kasnog kapitalizma kao sistemai na~ina proizvodnje, pomo}u kojeg moèmorazumjeti stvari koje se danas oko nas zbivaju. Te stvarinisu tek djela fundamentalisti~ke reakcionarnegrupe oko neizabranog predsjednika - što bismo moglipripisati najobi~nijem slu~aju ili lošoj nacionalnojsre}i; one su, ustvari, dio našeg sistema, a razumijevanjekulturne proizvodnje danas nije najgori pokušajrazumijevanja tog sistema i mogu}nosti radikalne ilibarem umjerene promjene u njegovim okvirima.Prijevod: Kenan Efendi}90
autori u ovom brojuKrystyna @ukowska, ro|ena 1984. godine uVaršavi. Magistrirala je na Institutu za zapadnui ju`nu slavistiku Varš-avskog univerziteta. Usvom magistarskom radu problematizirala jepoziciju djeteta kao naratora u bosanskohercegova~komratnom pismu. @ivi i radi u Sarajevu.Almir Kolar Kijevski, ro|en 21.03. 1981. godineu Kijevu, op}ina Trnovo. U Sarajevu završavaosnovnu školu, gimnaziju te studira na Filozofskomfakultetu, odsjek filozofija. Objavio zbirkupoezije Requiem za Kijevskog (Omnibus, 2008).Dinko Kreho, (Sarajevo, 1986) apsolvent jeknjièvnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.Poeziju, knjièvne prikaze i oglede objavljivaoje u ~asopisima iz regije. Autor je pjesni~kihknjiga Ravno sa pokretne trake (2006) i Zapa-ànja o an|elima (2009).Jasmina Bajramovi}, ro|ena je 8. 02. 1987.u Sarajevu, gdje je završila osnovnu i srednjuškolu. Studentica je Odsjeka za knjièvnostinaroda BiH i bosanskog jezika.Osman Zuki}, ro|en je 12. 6. 1987. u Sarajevu,a odrastao u mjestu Baki}i, op}ina Olovo.Osnovnu školu po~eo je u Olovu, a završio uSarajevu, gdje je upisao i završio i Gazi Husrev-begovumedresu. Student je Odsjeka zaknjièvnosti naroda BiH na Filozofskom fakultetuu Sarajevu.Mirnes Sokolovi}, ro|en 22. 10. 1986. u Sarajevugdje je završio osnovnu i srednju školu.Student je master studija na Odsjeku za ju-`noslavenske knjièvnosti na Filozofskomfakultetu u Sarajevu. Objavio povijesnopoeti-~ki ogled u Novom Izrazu.Edin Sal~inovi}, ro|en 13. 4. 1988. u Sarajevu.Stanuje u Brezi. Završio osnovnu i srednjuškolu. Studira.Kenan Efendi}, ro|en 1986. godine u @eljeznomPolju (@ep~e, SFR Jugoslavija). Studiraju`noslavenske knjièvnosti na Filozofskomfakultetu u Sarajevu. Radi kao novinar na portaluRadiosarajevo.ba. @ivi u Sarajevu.Jasna Kovo, ro|ena je 1. 05. 1988. u Visokom.Osnovnu školu završila je u Visokom, a GaziHusrev-begovu medresu u Sarajevu. Studenticaje na Odsjeku za knjièvnosti naroda BiH i bosanskijezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.Linda Prugo, ro|ena 31.12. 1980. g. u Splitu gdjeje završila osnovnu školu. Diplomirala ruskijezik i knjièvnost te je apsolvent Romanistikena Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je kaoaktivni ~lan Kruòka slavista “Svarog” sudjelovalau teatarskim predstavama. Polja interesa:teatar, poezija, ples, knjièvno prevo|enje, ruskakultura, jezik, umjetnost. Školovala se, radilai ìvjela u Splitu, Dubrovniku, Novosibirsku,Moskvi. ìvi u Sarajevu i radi kao baletni pedagogu privatnoj muzi~koj i baletnoj školi “Amadeus”u Sarajevu i Zenici. Poeziju piše od 1999.g.Stihove objavljivala u Knjigomatu (virtualni ~asopisza knjièvnost) i Knjièvnom ùrnalu(Omnibus). Priprema svoju prvu zbirku pjesamaza štampu.Damir Šaboti}, ro|en je 1978. godine u Beogradu.Filozofski fakultet završio je u Sarajevu.Postdiplomski studij Knjièvnost u postmodernizavršio na Filozofskom fakultetu u Tuzli.@ivi u Ilijašu.\or|e Krajišnik, ro|en je 06.09.1988 godine uSarajevu, danas ìvi negdje izme|u Isto~nog ibliskoisto~nog Sarajeva. Studira, u~i se pisati,kolumnista je na portalu depo.ba, ne priznajenikakve granice i trudi se ostati normalan uskladu sa mogu}nostima.Elvedin Nezirovi}, ro|en 1976. godine. 1999.diplomirao na Pedagoškoj akademiji, odsjek zaBosanski jezik i knjièvnost na Univerzitetu“Dèmal Bijedi}” u Mostaru.2002. godine objavio prvu zbirku poezije podnazivom Bezdan. Svoje pjesme i knjièvne tekstoveobjavljivao u najeminentnijim knjièvnim~asopisima na prostoru bivše dràve, od zagreba~kogKnjigomata do beogradskog Balkanskogknjièvnog glasnika i zrenjaninske Ulaznice,mostarskog Mosta i Motrišta, pa sve do Sarajevskihsveski. Prošlogodišnji je dobitnik 3. nagradena me|unarodnom poetskom konkursu“Ulaznica” u Zrenjaninu i jedan je od tri laureatanagrade “Zija Dizdarevi}” za najbolju pri-~u/pripovijetku u 2009. godini. Trenutno radikao nastavnik bosanskog jezika u IV OŠ, zatimkao novinar mostarskog Radija X, te saradnikRadija Slobodna Evropa i magazina Gracija izSarajeva. Ovih dana u izdanju beogradskog Liberaizašla je i njegova druga knjiga poezije podnazivom Zvijer iz hotelske sobe.Admir Jamakovi}, ro|en 30. juna 1984. u Sarajevu,gdje ìvi, ~ita i ne radi. Diplomirao na Odsjekuza knjièvnost naroda BiH i b/h/s jezik Filozofskogafakulteta u Sarajevu 2009. godine.Adnan Repeša, ro|en u Mostaru 1978., završioje pedagošku akademiju na odsjeku za Bosanskijezik i knjièvnost u Mostaru. Objavljivao u ~asopisimau Srbiji i BiH, kao što su Polja, Prozaonline,Kišobran, zastupljen u zborniku radovaWHW. Ovih dana iz štampe treba da mu iza|eprva zbirka pri~a “S obje strane srca”.Predrag Luci}, (Split, 12. velja~e 1964.), hrvatskiredatelj, novinar i knjièvnik. Osnovnu i srednjuškolu (nešto nalik gimnaziji) završio u Splitu.Studirao kazališnu i radio reìju na Fakultetudramskih umetnosti u Beogradu. Reìrao u Beogradu,Splitu i Tuzli. U oùjku 1993. napušta SlobodnuDalmaciju i s grupom kolega pokre}e samostalnii suvereni satiri~ko-politi~ki dvotjednikFeral Tribune. Prve brojeve lista potpisuje kao glavnii odgovorni urednik. U prosincu 1993. FeralTribune postaje tjednik, a od tada Luci} radi kaourednik lista, autor satiri~nih i tzv. ozbiljnih tekstova,ure|uje web-stranice, kreira fotomontaè,ispisuje i ure|uje razne rubrike (Greatest Shits,Na kraju krajeva, Šempjun, Tromblon, Informbiro...) te pokre}e i ure|uje Biblioteku Feral Tribune.Pjesni~ke, prozne i dramske tekstove objavljivaou ~asopisima “Fantom slobode”, “Ars”,“Sarajevske sveske” i “Naše pismo”. ~lan je HDPai Hrvatskog centra P.E.N.-a.Amer Tikveša, ro|en je 1979. u Konjicu. @ivi uSarajevu, piše, lektoriše, fotografiše.Delila Repuh, ro|ena 6. 11. 1986. u Sarajevu,osnovnu i srednju školu završila u Ilijašu. Studenticaje na Filozofskom fakultetu u Sarajevuna desni~arskom Odsjeku za knjièvnosti narodaBiH. @ivi u Ilijašu.Frederic Jameson, ro|en 14. aprila 1934., ameri~kije knjièvni kriti~ar i neomarksisti~ki politi~kiteoreti~ar. Poznat je po analizama aktualnihkulturnih trendova, naro~ito postmodernizma.Njegove najpoznatije knjige su: Postmodernizam- kulturna logika kasnog kapitalizma, Politi~konesvjesno i Marksizam i forma. Profesor jeknjièvnosti na Univerzitetu Duke u SAD-u.(sic!)âsopis za po-eti~kadjelovanja i istraìvanjaSarajevo/09/broj 2UrednikMirnes Sokolovi}RedakcijaJasmina Bajramovi}, Kenan Efendi},Jasna Kovo, \or|e Kraji{nik, MarkoRagu`, Edin Sal~inovi}, MirnesSokolovi}, Osman Zuki}Urednik fotografijeKenan Efendi}KorekturaAmer Tikve{aFotografija na naslovnoj straniciKenan Efendi}Tira` neograni~en zbogmogu}nosti slobodnogi poèljnog pre{tampavanjaAndrej Arko{DTPSlobodno i poèljno kopiranje,prepisivanje, skeniranjeKontaktredakcija.sic@gmail.comÂSOPIS IZLAZI NEREDOVNO“Sic!”, ~asopis za po-eti~ka istraìvanja idjelovanja, rezultat je nastojanjanekolicine studenata knjièvnosti naFilozofskom fakultetu u Sarajevu daiskaù svojevrstan generacijski stav ovremenu u kojem ìve i u kojem centriakademsko-politi~ko-religijsko-finansijskemo}i ho}e pojedinca zatvoriti u sku~enipalana~ki prostor konzervativnonacionalisti~kekulture i društva.Višegodišnje nac-pozitivisti~ko i nacesencijalisti~ko,duboko ideologizirano iispolitizirano ~itanjebosanskohercegova~kih iju`noslavenskih knjièvnosti u sistemuizu~avanja, studiranja i predavanjaneophodno je dekonstruirati i razobli~itiu njegovoj nestru~nosti, nepismenosti,stupidnosti i generacijskoj pogubnosti.Redakcija “Sic!a” poziva svezainteresirane da doprinesu razvoju~asopisa i unaprje|enju opšteg poeti~kogdjelovanja i istraìvanja.Zahvaljujemo ovom prilikom profesoruWilliamu Huntu sa univerziteta St.Lawrence, uz ~iju pomo} je štampanovaj broj Sic!-a. Tako|er sezahvaljujemo Buybooku koji je ustupioknjige koje su prikazane.Redakcija
Page 3 and 4:
!z sadràja...Admir Jamakovi}Interp
Page 5 and 6:
!infospjevBilinpoljska bitkaprotu P
Page 7 and 8:
[kljocam i zvocamŠipak se okre}e!b
Page 9 and 10:
!prikazii lik mrtvog brata }e ga po
Page 11 and 12:
!prikaziIdentitarna polivalentnost,
Page 13 and 14:
!prikaziholi~ne tokove pjesme, nala
Page 15 and 16:
!citatProjekat razvijanja mase kao
Page 17 and 18:
!interpretacija1. pjesmaSAVIN IZVOR
Page 19 and 20:
!interpretacijaDakle, izvor, koji j
Page 21 and 22:
!esejnarušavaju historiografski na
Page 23 and 24:
traìti nukleus koji je generirao p
Page 25 and 26:
!stavDurakovi}a. Problem kojim se b
Page 27 and 28:
cilj takvog mijenjanja? Po mom miš
Page 29 and 30:
Almir KolarPoliti~ka igra!web happe
Page 31 and 32:
!web happeningbonus, vrelim olovom
Page 33 and 34:
!intervjuUvijek }emo imatimitova za
Page 35 and 36:
!intervjuFOTO: BH DANIMiloševi}a,
Page 37 and 38:
!intervjune preokupacije, u ovome s
Page 39 and 40: ma”, rekao je, a kad god je svoje
Page 41 and 42: melanholi~na muzika, upoznali su dv
Page 43 and 44: prozaAdnan RepešaSLABOSTMoj otac n
Page 45 and 46: Mirnes Sokolovi}sic!iranjeDekonstru
Page 47 and 48: Elvedin Nezirovi}USUDZovem se Ragib
Page 50 and 51: Dekonstrukcija poetskokriti~kihvrhu
Page 52 and 53: Dinko Kreho / Studentska buna na po
Page 54 and 55: FOTO: Matija Sinkovi}, Zagreb, prvi
Page 56 and 57: Postratnafragmentarizacijai decentr
Page 58 and 59: Stoga }u se ja u toku svoga izlagan
Page 60 and 61: INÌNJERINGetni~kih dušaO proizvod
Page 62 and 63: ~kog identiteta, pri ~emu se ~ini d
Page 64 and 65: menima, što je standardizatorima b
Page 66 and 67: FOTO: Amer Tikveša, Prirodno-matem
Page 68 and 69: godišnjeg studija uporno naglašav
Page 70 and 71: da studij njezinog jezika i kulture
Page 72 and 73: nosu na ovaj veliki model, koliko o
Page 74 and 75: Predrag Luci} / Iz Betona74ME\UVERS
Page 76 and 77: Poput rodne ili etni~ke dominacije,
Page 78 and 79: Obra~unU tom nevaktu zuluma i tlapn
Page 80 and 81: Svud jebno je i ~edno je i so~no je
Page 82 and 83: Edin Sal~inovi}Neprilago|en(Hor “
Page 84 and 85: Ekskluzivno: Blagodare}i sjajnim ak
Page 86 and 87: Bosanski jezikza po~etnikeMirnes So
Page 88 and 89: Frederic JamesonSimptomi teorijeili
Page 92: Multikulturalizam je zanijekani, iz
show all

Drugi broj - sic

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?