st je baš ta jedna (izgri`ena) rije~ koja imenuje navedene aktivnosti - to jest poezija. Šta sedešava ako izuzmemo ili potisnemo bilo kakav sistem vrijednosti u komunikaciji (krozono što bismo `eljeli da se naziva umjetnoš}u) sa svijetom u kojem obitavamo. Svjesni danam medij, poput interneta (doduše ni ostali mediji ne zaostaju po tom pitanju), to sasvimlegitimno dozvoljava. Nismo li tako ustoli~ili isprazni monolog i samoslasno vo|enjeljubavi sa samim sobom. ~ak i ako ne ulazimo u sam “kvalitet i kvantitet” takvog procesa“vo|enja” ljubavi. Mo`emo li u tome prepoznati posljedicu jedne isklju~ivosti koja jebitan aspekt u oboljenju s po~etka pri~e. Isklju~ivosti prema vlastitom traganju za svrsishodnoš}usame umjetnosti. Pomenute grupacije se od ovakvih sugestija mogu jednostavnoograditi rije~ima da je sve to naivna igra s plemenitim ciljem i da uop}e ne zavrje|ujebilo kakvu pa`nju u nekoj ozbiljnijoj analizi!!! Me|utim, nema potrebe za bilo kakvomodbranom, jer ovaj osvrt ne osu|uje slobodu djelovanja prema vlastitom naho|enjui prosudbi svakog pojedinca ili grupacije. Djelovanja na taj na~in, generalno, ne doti~uonaj ideal umjetni~kog kojeg nalazimo u rijetkim dometima, ~esto marginalizovanih individua.Ali ako se pozovemo na navedenu formulaciju “odbrane”, primjeti}emo da bi to,mo`da i stajalo da se isti odbrambeni odgovor ne mo`e primijeniti i na ono što tako ~estonazivamo, tako|e pomenutom “turbo-folk kulturom”, jer, priznali mi to ili ne, turbo-kulturauveliko obra|uje i obrazuje ono što zovemo kolektivnim kodeksom mišljenja, interesa,ponašanja i djelovanja u svim segmentima `ivota. No, nije cilj ili nakana ovakvog osvrtanjana te fenomene kao na bitne ~inioce koji daju opšti okvir (jer to, uistinu i nisu), ve}nam slu`e samo kao smjernica koja }e nam u izvjesnom smislu dati konture formiranjasvijesti koju nazadnjaštvo pora|a. To je taj razlog ukazivanja na tu, naizgled, neznatnudevijantnost, jer iskustvo nas u~i da nekad i bezazlene sezonske bolesti znaju imati fatalanishod po organizam.Ko i kako oblikuje ukus konzumenta? Imamo li potrebe biti odgovorni ili se mirnoprepustiti “slobodi” nazovi-umjetni~kog izri~aja?Ova, naizgled, trivijalna pitanja imaju tako veliki zna~aj, da bi o svim segmentimarasprave trebalo imati mnogo više ispisanih stranica nego kod detaljnog pojašnjenjaFregeovog klasi~nog teksta “O smislu i zna~enju”. Razlog je jednostavan: na jednomslikovitom, odve} slikovitom i pomalo trivijalnom primjeru to lako mo`emo uo~iti. Udanašnjoj masmedijskoj produkciji “lakih nota”, od prosje~nog demode menad`era, ilijoš atraktivnijih fasion gurua koji brane svoje izabranike, mo`emo dobiti “istrošeni” aliu~inkovit (samo naizgled) odgovor: “Mi dajemo konzumentu, ono što konzument `eli...Mi jednostavno ispunjavamo `elje konzumenta, (`eljnog hljeba i igara).” Naravno,takva retorika je i habitus svake nacionalisti~ke klike. “Koncept bez koncepta” ili unaprijedse zna šta konzument (narod) `eli!!!Zašto je opasno (destruktivno) djelovanje koje prosje~nu svijest pojedinca oblikuje takoda prezire bilo kakav sistem vrijednosti i odgovornosti za vlastitu izgovorenu rije~ (djelo) ilikoja mu ukazuje da je sloboda govora i djelovanja lišena bilo kakvog samopreispitivanja?Zato što tako oblikovane svijesti, ta~nije re~eno - razorene svijesti, jesu najlakšepodlo`ne manipulaciji i usmjeravanju u rezervoar pogonske mašinerije neke budu}e retrogradnosti.Zato što takva svijest mo`e bez ikakve samoisljednosti (tome smo svakodnevnisvjedoci), napisati u tira`nom i uticajnom dnevnom listu tekst koji spada uneupitne primjere neimanja novinarskog, eti~kog, ljudskog kodeksa. Zato što je prijesvega takva svijest i porodila ure|iva~ku politiku takvog lista. Zato što takva svijest mirnouzima nasilje kao nedostatak argumentacije. Zato što je sve navedeno signal i putokazplovidbe fantomskog broda sa tri katarke.Ako rezimiramo promišljanje o “institucionalnoj kulturnoj politici” - s jedne strane, ikomunikacijskim pogodnostima modernog vremena, te njihovoj “nesvjesnoj” zloupotrebi,s druge strane, ako, dakle, rezimiramo promišljanje ovog slu~ajnog uzorka, (pristupaju}ikao da se radi o uvrije`enom djelovanju kod prvih i nekom “odgovoru” na to “djelovanje”kod drugih) mo`emo slobodno konstatirati sljede}e: ako }emo na šund, devijantnost,iš~ašenost, stranputicu, bezidejnost aktuelnog trenutka ukazivati skoro jednakim ki~erajomi šundom, zaogrnuti plaštem “legitimne slobode”, onda u biti pripadamo istom taboru;samo su jedni na terenu, u prvoj postavi, i od prve minute, a drugi su na klupi za rezervneigra~e. Nedostatak kriterija koji barem ukazuju na valjanost u bilo kojoj mjeri je pogubna,ali nepostojanje bilo kakvih kriterija je ravno vlastitom intelektualnom pogrebu na kojemsam entuzijast/ica nesvjesno bunca u pijanstvu zakr`ljalog egoizma.32
!intervjuUvijek }emo imatimitova za razaranjeIntervju sa Mirkom Kova~em,ju`noslavenskim klasikomRazgovarali: Edin Sal~inovi}, Osman Zuki}Mirnes Sokolovi}(<strong>sic</strong>!): Kao intelektualac i pisacbili ste progonjeni u obatotalitaristi~ka sistema kojisu u posljednjih pet-šest decenija,preobra`avaju}i se i smjenjuju}ise, struktuirali kulturnii društveni ju`noslavenskiprostor. Vaše knjige suredovito diskreditirane u jugoslovenskojkvazikritici kaocrnotalasovske, a po nare|enjusa najviše mo}ni~ke instanceoduzeta Vam je nagradaza Rane Luke Meštrevi}a. Upostjugoslovensko doba, pak,nije bilo ugro`eno samo Vašedjelo, nego, kako svjedo~ite uPisanju ili nostalgiji, i samVaš `ivot, što je dovelo do selidbeiz Beograda u Rovinj,kada ste se našli raspeti izme-|u dva nacionalisti~ka sistema,miloševi}evskog i tu|manovskog,kao ilegalac i nepo-`eljan u oba. Molimo Vas daunekoliko istaknete kontinuitetei diskontinuitete izme|uta dva društvena sistema ikulturna stanja koja ste prokušali.Da li je to što proizvodeu knji`evnosti u osnovi istigorki talog iskustva? I da lisu ti `anrovi i anga`mani kojimaje valjalo odgovoriti nata dva sistema u osnovi srodni,budu}i da su odgovornogintelektualca odagnavali u stanjedvostrukog (ili stalnog)disidentstva?Kova~:Odmah bih `elio re-}i da se nerado kitim perjem intelektualca.Taj je pojam kod nasiskompromitiran. A uza sve, maloje tko odgovorio na to pitanješto je i tko je uop}e intelektualac.Taj je pojam, primjerice, u Americi,sve negdje do 1930. godine,upotrebljavan u pogrdnom smislu.Biljana Plavši} je intelektualkapar exellence, obrazovana, specijaliziralasvoju struku u svjetskimmetropolama, pisala zanimljivestru~ne tekstove, a, vidite,istodobno je i zlo~inka. Ako bihsada rekao da je intelektualac onajkoji je nezadovoljan i kojiumije artikulirati svoje nezadovoljstvo,opet bih došao do Plavši}ke,nju uzimam kao “tešku”paradigmu, ona je dobro artikuliralasvoje nezadovoljstvo komunisti~kimtotalitarizmom, a ondaje na još gori na~in od komunistapala u zlo~in. Mislim da je JoseOrtega y Gasset, nekada sam da-(<strong>sic</strong>!) 33
- Page 3 and 4: !z sadr`aja...Admir Jamakovi}Interp
- Page 5 and 6: !infospjevBilinpoljska bitkaprotu P
- Page 7 and 8: [kljocam i zvocamŠipak se okre}e!b
- Page 9 and 10: !prikazii lik mrtvog brata }e ga po
- Page 11 and 12: !prikaziIdentitarna polivalentnost,
- Page 13 and 14: !prikaziholi~ne tokove pjesme, nala
- Page 15 and 16: !citatProjekat razvijanja mase kao
- Page 17 and 18: !interpretacija1. pjesmaSAVIN IZVOR
- Page 19 and 20: !interpretacijaDakle, izvor, koji j
- Page 21 and 22: !esejnarušavaju historiografski na
- Page 23 and 24: tra`iti nukleus koji je generirao p
- Page 25 and 26: !stavDurakovi}a. Problem kojim se b
- Page 27 and 28: cilj takvog mijenjanja? Po mom miš
- Page 29 and 30: Almir KolarPoliti~ka igra!web happe
- Page 31: !web happeningbonus, vrelim olovom
- Page 35 and 36: !intervjuFOTO: BH DANIMiloševi}a,
- Page 37 and 38: !intervjune preokupacije, u ovome s
- Page 39 and 40: ma”, rekao je, a kad god je svoje
- Page 41 and 42: melanholi~na muzika, upoznali su dv
- Page 43 and 44: prozaAdnan RepešaSLABOSTMoj otac n
- Page 45 and 46: Mirnes Sokolovi}sic!iranjeDekonstru
- Page 47 and 48: Elvedin Nezirovi}USUDZovem se Ragib
- Page 50 and 51: Dekonstrukcija poetskokriti~kihvrhu
- Page 52 and 53: Dinko Kreho / Studentska buna na po
- Page 54 and 55: FOTO: Matija Sinkovi}, Zagreb, prvi
- Page 56 and 57: Postratnafragmentarizacijai decentr
- Page 58 and 59: Stoga }u se ja u toku svoga izlagan
- Page 60 and 61: IN`INJERINGetni~kih dušaO proizvod
- Page 62 and 63: ~kog identiteta, pri ~emu se ~ini d
- Page 64 and 65: menima, što je standardizatorima b
- Page 66 and 67: FOTO: Amer Tikveša, Prirodno-matem
- Page 68 and 69: godišnjeg studija uporno naglašav
- Page 70 and 71: da studij njezinog jezika i kulture
- Page 72 and 73: nosu na ovaj veliki model, koliko o
- Page 74 and 75: Predrag Luci} / Iz Betona74ME\UVERS
- Page 76 and 77: Poput rodne ili etni~ke dominacije,
- Page 78 and 79: Obra~unU tom nevaktu zuluma i tlapn
- Page 80 and 81: Svud jebno je i ~edno je i so~no je
- Page 82 and 83:
Edin Sal~inovi}Neprilago|en(Hor “
- Page 84 and 85:
Ekskluzivno: Blagodare}i sjajnim ak
- Page 86 and 87:
Bosanski jezikza po~etnikeMirnes So
- Page 88 and 89:
Frederic JamesonSimptomi teorijeili
- Page 90 and 91:
cijelih novih kolektivnih planeta i
- Page 92:
Multikulturalizam je zanijekani, iz