Drugi broj - sic

!prikaziholi~ne tokove pjesme, nalazimo u ciklusu Guma glavu ~uva ilizapisi o ljubavi. Humorno i ironijsko u ovom ciklusu se otkrivasvojevrsno lice tuge ili nostalgije za prošlim danima: Sva umno-`avanja mora/ Ne bi mi mogla re}i/ O `ivotu i ljubavi/ Kao moja majka/Kada mi ve} ostarjela pri~ala/ Kako je otac dozivao nje`no,/ Doticao išaputao:/ Hajdemo praviti bebu.../ Na mojoj vitrini/ Porcelanska lutka,/Plišana ma~ka,/ Po`utio popis ljubavnika/ I veseo listi}:/ GUMAGLAVU ^UVA! (Zapis, str.67.)Ili u pjesmi Dalila u predve~erje - (a rije~ je naravno, o Dalili izbiblijske pri~e o Dalili i Samsonu) u kojoj ona priziva dodire i njegovudugu kosu da joj sa strana pada od ramena do pojasa, iakobez nade da }e joj `elja biti ispunjena. Eros se i u ovoj pjesmiugnijezdio u stihovima kao osnovni `ivotni element.Pjesma Kastracija-instalacija/Dekonstrukcija-konstrukcija, tako|erspada u jednu od ponajboljih pjesama iz ove zbirke. Pjesma seukazuje u ravni egzistencijalne drame, ali ovoga puta u nakani dase iz feministi~ke perspektive sagleda svijet kojem dominirajumuškarci: Kada bih ispo~etka/ Stvarala muško,/ Dole bi izgledalo/ Kao`ensko jezerce,/ Šumarak zaravnjen./ Kada bih ispo~etka stvarala `ensko,/Prsa bi joj cijelog vijeka/Ostajala ravna./- A, djeca, umno`avanje,/Opstanak vrste? - pitate./ E, pa djeca bi se pravila/ Iz glave./ U poznegodine, a i ranije,/ Ništa ne bi visilo/ I ne bi prijetilo/ I ništa ne bi strašilo/(...)Frojd,stari frajer podvali `eni/Kastraciju-kompleks sudbinski udes....(Kastracija-instalacija/Dekonstrukcija-konstrukcija, str.89.) Ispjevana iz`enske perspektive, ova pjesma jasno odbacuje muško patrijarhalnosredište, falogocentri~nu ideologiju. Biserino disidenstvoodavno je poznato ~itala~koj recepciji, stoga nas i nije iznenadilaprovociraju}i ovom pjesmom dogmatsku patrijarhalnu normu.Pjesnikinja zapravo nikada u svojim ranijim zbirkama nije imalanakanu da u temelju sruši mušku kulturu, ali sada ima na umu daosvijetli sve tamne ta~ke muškocentri~ne, falogocentri~ne kulturene bi li ukazala na snagu njene nakaradnosti.S obzirom da je Bisera poznata po tome da je prva bošnja~kapjesnikinja/romansijerka koja je na bazi transformiranja tradicijesmjelo otvorila tabuizirane erotske teme u `enskom pismu,njen je poetski opus i nakon toliko godina, i nemalog brojaobjavljenih zbirki, i dalje markiran odrednicom erotike - daklekao površan. Alikadi}eva ima vrlo nezahvalnu poziciju u svijetuknji`evne scene - ona je `ena-pisac. Ali, uprkos njenom `enskompismu, i “`enskim temama”, Bisera je ipak, (a to se ponajboljevidi u zbirkama Grad hrabrost, Knjiga vremena, i naravno u @irafiu plamenu) na sebi svojstven na~in vidik proširila na univerzalneteme o ljudskoj sudbini.Hulje podsmjehulje, ciklus je kojim je nastupila sa naglašenimanga`iranim stavom protiv rata (uslovljen zadnjim ratom), koji jene samo njoj, ve} i ve}ini drugih autora/autorica ostao ukliješten upsihu. Na tragu anga`iranosti ove knjige - vidimo kako napovršinu isplivava lavina emocija proizašlih iz tragi~nostineposredne povijesti: Kako }emo?/ Lahko }emo, Sve ismija}emo./ Ironijihvala./ Ona nas je odr`ala./ Ali dosta, dosta više/ Mo`e li bez podsmjeha,/Bez prezira da se diše,/ Da se `ivi./ Nekako da se sjebu,/ Zaista sjebu onikrivi./ Zaista krivi. (Alikadi}, B. @irafa u plamenu: “Do grla došlo”, str.103.) Ta ta~nost emocije i ~ini pjesmu iskrenom. Alikadi}eva, dakle,ho}e preciznost ~ak i emocije, a ne samo jezika.Njen poetski minimalizam vibrira opse`nim brojem fragmenata,detalja, izuzetnih stihova kao što su ovi: ...U sebi dubim kabur/Tišinu i ništa... Ili:...Gospode, drhtim/ Kao topli komad kurbana,/ Netomodsje~en od cjeline svoje... Ili u pjesmi Poezija i ja, u vanrednom bubrenjuispovijesti, nalazimo fantasti~ne stihove: Prilazila sam stihu/ Kao vatri./Kao pravom i jedinom/ Busenu trave/ Na humci nedavno/ Otišlog prijatelja./U`asnuta kao majka/ Iz nehata umorenog/ ~eda...@irafa u plamenu hibridni je sklop postmodernog formativnogmozaika, sa nizom preciznih fragmenata, majstorski izvajanihslika, vrijednih detalja, i kao takva }e zasigurno dugo gorjeti uSarajevu i svijetu, ali ni u kojem slu~aju uzalud.Osman Zuki} / O kulturnim identitetima,teroru i Balkanu(Ivan ^olovi}, Balkan - teror kulture,Biblioteka XX vek, Beograd, 2008.)Esencijalisti~ko interpretiranje kulture kao autohtone,jedinstvene i ~iste tvorevine jedne društvene zajednice nabalkanskom tlu, kao i u drugim evropskim zemljamadovelo je do nacionalisti~kih formula koje zatiru vezu saDrugim, odnosno do politi~kog jednoumlja koje uspostavljagranice vlastite kulture uzdi`u}i njene vrijednosti kaoposebne i jedinstvene. Takvo interpretiranje kultureobavezno konstruiše naracije o nazadnim i od sebe manjevrijednim susjednim kulturama i identitetima.Postjugoslavenske društvene zajednice kulturi (još uvijek)daju posebnu ulogu u oblikovanju društvene sredine, kao i uformiranju nacionalnih identiteta koji su se razvijali tokom i nakonraspada jugoslavenskog socijalizma. Jugoslavenska interkulturalnazajednica specifi~na je u svom odnosu prema kulturi koja u slobodnimpu~kim, ali i nau~nim akademskim diskursima do`ivljavatransformaciju iz trga, teatra, kuhinje, etc. u svetu, nedodirljivu ibogomdanu tvorevinu koja svojim tokom dokazuje, izme|u ostaloga,i razvoj nacionalnih identiteta na jednom od prostora kojimdominira. O kulturi i njenoj zloupotrebi, o kulturnoj baštini iva`nosti koja joj se pridaje, kao i kulturnom identitetu koji `eli posvaku cijenu biti nadmo}an nad Drugim, piše Ivan ^olovi} u knjizieseja, ~lanaka i razgovora Balkan - teror kulture.Tekstovi od kojih je sastavljena knjiga objavljivani su u ranijimpublikacijama, pojedini su pro~itani na nau~nim skupovimaili su dio polemika o balkanskim kulturnim identitetima. ^olovi}u samom podnaslovu knjigu odre|uje kao oglede o politi~kojantropologiji ispitivaju}i tako na koji su na~in u ju`noslavenskojinterkulturnoj zajednici politi~ke elite iskoristile kulturu u formiranjusvojih pobjedni~kih slogana. Knjiga uglavnom problematiziradominantne interpretacije kulture na prostorima zemaljabivše Jugoslavije, kao i u drugom zemljama Zapadnog Balkana.Zbirka eseja Balkan - teror kulture prvi put je objavljena na poljskomjeziku u prolje}e 2007.Tekstovima koji su sastavljeni u knjizi Balkan - teror kulture,^olovi} aktuelizira, analizira i propituje probleme balkanskih kulturau najširem, odnosno otvara pitanja aktuelnih srbijanskih interpretacijakulture, u naju`em smislu. Svi tekstovi povezani su idejomda je kultura na ju`noslavenskim prostorima duboko ispolitizirana(naravno da se analiza postavljenih problema ne odnosisamo na jednu kulturnu zajednicu nastalu raspadom Jugoslavije).Prema predmetima istra`ivanja, ^olovi}evi ogledi iz politi~keantropologije skoncentisani su u nekoliko naizgled razli~itih pitanjakoja se name}u posljednjih dvadesetak godina u zemljama ZapadnogBalkana. Prije svih, Balkan - teror kulture problematizirakulturu i jezik u raljama politi~ko-ideoloških interpretacija. Nakontoga, na tragu otkri}a Marije Todorove u knjizi Imaginarni Balkan,^olovi} posve}uje pa`nju Balkanu kao metafori, odnosno diskursima,mitovima i imaginacijama o balkanskom naspram evropskog.Tako|er, ^olovi} ispituje aktuelnu politi~ku i kulturnu klimu uSrbiji i srpsku kulturu nakon 5. oktobra 2000. i pada re`ima SlobodanaMiloševi}a. Svaki od postavljenih problema zahtijevao je kontinuiraniistra`iva~ki rad koji podrazumijeva uvid u poznavanjeteorijskih otkri}a, medijskih istupa, knji`evnih publikacija i drugihpojava u javnom prostoru eksjugoslavenskih zemalja.Kultura i kulturne vrijednosti tokom i nakon raspada Jugoslavijebile su najplodnije tlo za rasa|ivanje rigidnih nacionalisti~kihideologija koje su se na politi~koj sceni eksjugoslavenskihzajednica zadr`ale do danas. Kultura u medijma, odnosnonjeno interpretiranje i razumijevanje u politi~kim govorimaosnovni su predmet ^olovi}evog istra`iva~kog rada.Njegovi eseji zapravo pokazuju na koji su na~in kulturne vrijednostiiskorištene u konstruisanju etnonacionalisti~kih naracija.Autori nacionalisti~kih slogana u zemljama nastalim raspadomjugoslavenskog socijalizma ~esto govore u ime kulturesakraliziraju}i njene vrijednosti. Tako ^olovi} u jednom od svojiheseja analizira nacionalisti~ki diskurs koji voli da govori i(sic!) 13