Drugi broj - sic

Bosanski jezikza po~etnikeMirnes Sokolovi}Druga lekcija: Jezi~ki merhametMerhametli intervju sa prof. dr. D`evadom Jahi}emGospodine Jahi}u, povod zanaš razgovor je unaprijed jasani Vama. U pitanju je izvanrednateza o jezi~kom merhametu.Kako ste uopšte došlido takve lingvisti~ke datostiu bosanskome jeziku?Mada “bošnja~ki merhamet”spada u jednu od tipi~nijih karakternihcrta bošnja~kog ~ovjeka,ta pojava do danas u naucinije objašnjena...Da li je to pitanju neka zavjera?Na koliko ste primjerakabošnja~kog ~ovjeka Vi u svomnau~nom poduhvatu potvrdilisvoju tezu, ili postoji jedan univerzalnibošnja~ki ~ovjek na kojemvršili ispitivanja?Ne tvrdimo da je “jezi~kimerhamet” strogo lingvisti~kommetodom lahko dokazati, alismatramo da se u jezi~koj stariniBosne i Bošnjaka kriju još nekeneobjašnjene pojave.Bilo bi sjajno ako bi se u toukupno zamješateljstvo u Vašojnauci umiješale kategorijekao što su ~aršija, islam, orijent,starina? S nestrpljenjem~ekamo odgovor.Bosanskohercegova~ke ~aršijeu tursko doba su bile centri bosansko-orijentalnekulture i u vezi stim sa~uvale su dosta jezi~kestarine. Islam i orijentalna kulturau Bosni su svoja uporišta imali usamim centrima, tj. ~aršijama, odaklese postepeno šire na teren(bez nametanja, snagom samekulture i njezinim obilje`jem progresivnostiu to vrijeme). Bosanskohercegova~ke~aršije tako postajujezgra naprednije kulture.Uprkos nazadnosti u odnosuna novu kulturu nemojte zaboravitisrednjovjekovlje ibogumilstvo kao mjesto bošnja~kogkontinuiteta!Ali one su i oaze srednjovjekovnog,predislamskog naslije|a uBosni. Spoj izme|u to dvoje dajetim ~aršijama osobeno obilje`je;tu se prelamaju dvije tradicije. Bošnja~kinarod u isto vrijeme bivanastavlja~em starina~kog etni~kogporijekla iz srednjeg vijeka inosiocem nove civilizacije na Balkanu(islamske). Bosanske ~aršije~uvaju predanja o slavenskomporijeklu i bogomilskoj prošlosti.Pomo}u bosan~ice ~uvaju tradicijusrednjovjekovne pismenosti,ali u isto vrijeme prihvataju orijentalnejezike, naro~ito arapskopismo. Uporedo s takvom pisanomaktivnoš}u govorni jezik uBosni vazda je bio bosanski, s timšto u njega ulazi veliki broj rije~iiz turskog i arapskog jezika.Budu}i da se od srednjeg vijekau Bosni govori bosanskimjezikom po vašoj mjeri, pretpostavljamoda je sa turcizmimaoduvijek išlo s nevjerovatnomširokogrudoš}u. Koliki jetu udio merhametizma?Turcizmi se uklapaju u bosanskijezik, kao da je tu za njih postojalaneka “podloga”. Oni ne zvu~eoporo ni strano; naprotiv; vrloprirodno, organski sraslo, postajuu stvari autenti~ne doma}e rije~i,bez kojih se ne da zamisliti ~aršijani njezin ambijent. I upravo u tomna~inu na koji se turcizmi uklapajuu bosanski jezik za~inje se i taj“jezi~ki merhamet”. Turcizmi zvu-~e novim tonom u bosanskom,daju}i mu druk~ije, “mekše” sadr-`aje. U takvoj jednoj simbiozi izme|uslavenskog jezika i orijentalnihrije~i nastaje originalangovorni kolorit, koji uslovno nazivamo“jezi~kim merhametom”.Je li mogu}e da i o~uvanje glasah ima veze s tim merhametizmom?U tom slu~aju bi tajmerhametizam kao lingvisti-~ka kategorija bio više negoizvjestan i ni~iji nego naš.Skupa sa primanjem turcizama(velikim dijelom u stvari arabizama)ide i jedan drugi, ~isto glavniproces. Arapski jezik (koji ina-~e ima tri vrste suglasnika h) podr`avaizgovor tog suglasnika ubosanskom jeziku, tako da se to hizgovara tamo gdje mu je po etimologijimjesto, za razliku od pojavenjegovoga gubljenja ili zamjenedrugim glasovima u govoruneislamskog stanovnioštva Bosne.O~uvanje glasa h druga je realnalingvisti~ka pojava u kojoj seza~inje “jezi~ki merhamet”.Sigurno da takva meko}a, mjahko}arekli bismo, ima veze sdušom samog naroda. ^ini se86