vno rado ~itao toga filozofa, zgodnodefinirao intelektualca kaonekoga “tko je to za sebe, usprkossamome sebi, protivu sebe, ito nepopravljivo”. Zvu~i komplicirano,ali to mi je nekako najbli-`e. No, ostavimo to filozofima,neka oni time razbijaju glavu, mi}emo pripovjedati. Još ste menešto pitali, a, da, o društvenimsistemima i kulturnim stanjimakroz koja sam prolazio. Ne znamkako bih se osje}ao i što bi bilo dasam imao punu slobodu stvaranjai da do mene nisu dopirali“u`asi našeg vremena”, kako jeCamus volio re}i. Mi sada o tome,o svemu tome, mo`emo pri~atisamo s jednog aspekta: kad namje bilo te`e. Osobno, iako sam ukomunizmu imao problema i nesugla<strong>sic</strong>a,lakše sam podnosio torazdoblje, nego ovo sadašnje. Jase nadam da }e knji`evnost, da }enovi pisci, oslikati u`ase ove našeneminovno zajedni~ke povijesti,posebice ova posljednja dva desetlje}a.Koliko pratim knji`evnost,naziru su te konture. Mo`dana filmu nešto izrazitije.(<strong>sic</strong>!): @elimo Vas pitati ponovoo grupi, o knji`evnom prijateljstvu,o poeti~koj srodnostiKiša, Davida, Peki}a i Vas.S Vašeg stanovišta, šta je bilou osnovi takvog srodstva, izuzmemoli li~no prijateljstvo o~emu ste pisali? Peki}, naprimjer,u pismu koje upu}ujeVama i Kišu 1975. piše da su uosnovi takvog zajedni~kogstava na~ela iskazana u KiševojPo-etici. Da li je, dakle,taj koncept po-etike koji jeKiš razradio u svojim tekstovimai intervjuima, naglašavaju}ieti~ki imperativ budnostipred politi~kim izazovimaepohe, te piš~evo nepripadništvoi bezdomlje, zapravoono što vas povezuje, akose opusi sagledaju iz današnjeperspektive?Kova~: Ne vjerujem da jeKišova Po-etika bila naš zajedni~kiprogram, mi smo se jednostavnonašli na tome, “gospodo, mi smoprijatelji, volimo jedni druge kaopisce, ma koliko svatko od nas biorazli~it, ali mi smo zajedno upravozato što nemamo programa”. Dasmo ga imali, brzo bi nas razjedinio.S nama je u po~etku bio jošjedan ~lan, zvao se Miro Glavurti},ali smo brzo došli u sukob s njim,jer on je ve} tada upao u neki svojmisticizam, ina~e je odli~an pjesnik,slikar i genijalan crta~, ali mito nismo mogli, da ka`em bez uvijanja,tolerirati, jer je njegovkatolicizam bio militantan, po~eoje s antisemitskim pri~ama, itd. Imi smo se udaljili. Peki} je tako|erbio sklon tomu da se organiziramona nekom programu, ali tonije išlo, a Kišova je Po-etika ipakbila apstraktna, a moralna stajalištakoja tu stoje, pa s njima smo iušli u tu našu grupu, svatko je odnas to imao i prije. Šteta je što su tadva naša prijatelja, dva sjajna pisca,rano umrli, pa ne znamo kakobi se te sudbine raspletale, ali~injenica je da su obojica primljeniu Srpsku akademiju nauka i umjetnosti,Peki} je bio ~lan Krunskogsavjeta za povratak monarhije iKarador|evi}a na prijestolje, nijenikad napisao nijednu rije~ protiv34
!intervjuFOTO: BH DANIMiloševi}a, u svojim pismima jehvalio Dobricu ]osi}a, to mu svene umanjuje veli~inu pisca, alistje~em dojam da je ipak iznevjeriobarem dio svojih moralnih stajališta.Kiš je u biti ~ovjek koji jeuvijek volio nekome pripadati, anegdje u osamdesetim godinamavolio je naglašavati svoje jevrejskoporijeklo, što ne smatram minusom,da bi ga sahrana po pravoslavnomobredu definitivno ukotvila.Naravno, to je njegov izbor,imao je pravo na to, ali teško }emoprodrijeti u razloge njegove takveoporuke.(<strong>sic</strong>!): Sada Vas `elimo ponovopitati o Peki}u. U Pisanju ilinostalgiji ste temeljito elaboriralidijalektiku moralne izdajejednog Dragoslava Mihailovi}a,tog nacionalnog melankolikai srpskog Julesa, ocrtavaju}injegov put od disidentskogpisca do sluge novogtotalitarizma. Ali, šta je sa Peki}em;iako je zastao mnogoprije i mnogo dalje u odnosuUvjeren sam da ova naša kaoti~na povijest ra|a talente,još se kod nas piše iz unutarnjih pobuda, još je pisanjelu|a~ki posao, jer se od toga ne `ivi. Kako se u ovoj našojliteraturi, na ovim jezicima, ne mogu praviti nikakvi bestseleri,onda pisac mora na vješt i pametan na~in, duhovitoi inteligentno, pisati o ovim našim propadanjima i la`ima.na gore re~ene, iako je Daviduna koncu priznao grešku, kakoshvatiti put od eti~kog savršenstvajednih Godina i Vremena~uda do šutnje o Miloševi}ui pisama bloody jezikomD. Mihailovi}u? Kakorazumjeti polifoniju Peki}evihpisama u kojima naizmjenceo~itava lekciju D. Mihailovi}ukritiziraju}i mit o veli~ini srpskogjezika i knji`evnosti, iliukorava P. Palavestru koji VašemUvodu u drugi `ivot spo-~itava izostanak pravoslavnoguzora, da bi potom pohvalio]osi}eva ili Pavi}eva djela? Iono što je najva`nije - mo`eteli nam razjasniti da li je mogu}eda je Peki} unekoliko pobioKiševo po-eti~ko na~elo daliteratura i kultura ~uvaju intelektualcaod moralnih izdaja,budu}i da Peki}u ne mo`emospo~itati averziju prema eti~kimna~elima vrijedne literature,kojim je, ~ini nam se, dopolovine osamdesetih bio privr`enpoput Kiša?Kova~: Ve} sam nešto maloprijeo tome natuknuo, ali unato~svemu, ja ne mogu prihvatiti da jePeki} izdao svoja moralna na~ela,pa }u to ubla`iti i re}i da je nekesvoje stavove, u najmanju ruku,doveo u pitanje. Ali ostajem prionome što sam rekao da ga njego-(<strong>sic</strong>!) 35
- Page 3 and 4: !z sadr`aja...Admir Jamakovi}Interp
- Page 5 and 6: !infospjevBilinpoljska bitkaprotu P
- Page 7 and 8: [kljocam i zvocamŠipak se okre}e!b
- Page 9 and 10: !prikazii lik mrtvog brata }e ga po
- Page 11 and 12: !prikaziIdentitarna polivalentnost,
- Page 13 and 14: !prikaziholi~ne tokove pjesme, nala
- Page 15 and 16: !citatProjekat razvijanja mase kao
- Page 17 and 18: !interpretacija1. pjesmaSAVIN IZVOR
- Page 19 and 20: !interpretacijaDakle, izvor, koji j
- Page 21 and 22: !esejnarušavaju historiografski na
- Page 23 and 24: tra`iti nukleus koji je generirao p
- Page 25 and 26: !stavDurakovi}a. Problem kojim se b
- Page 27 and 28: cilj takvog mijenjanja? Po mom miš
- Page 29 and 30: Almir KolarPoliti~ka igra!web happe
- Page 31 and 32: !web happeningbonus, vrelim olovom
- Page 33: !intervjuUvijek }emo imatimitova za
- Page 37 and 38: !intervjune preokupacije, u ovome s
- Page 39 and 40: ma”, rekao je, a kad god je svoje
- Page 41 and 42: melanholi~na muzika, upoznali su dv
- Page 43 and 44: prozaAdnan RepešaSLABOSTMoj otac n
- Page 45 and 46: Mirnes Sokolovi}sic!iranjeDekonstru
- Page 47 and 48: Elvedin Nezirovi}USUDZovem se Ragib
- Page 50 and 51: Dekonstrukcija poetskokriti~kihvrhu
- Page 52 and 53: Dinko Kreho / Studentska buna na po
- Page 54 and 55: FOTO: Matija Sinkovi}, Zagreb, prvi
- Page 56 and 57: Postratnafragmentarizacijai decentr
- Page 58 and 59: Stoga }u se ja u toku svoga izlagan
- Page 60 and 61: IN`INJERINGetni~kih dušaO proizvod
- Page 62 and 63: ~kog identiteta, pri ~emu se ~ini d
- Page 64 and 65: menima, što je standardizatorima b
- Page 66 and 67: FOTO: Amer Tikveša, Prirodno-matem
- Page 68 and 69: godišnjeg studija uporno naglašav
- Page 70 and 71: da studij njezinog jezika i kulture
- Page 72 and 73: nosu na ovaj veliki model, koliko o
- Page 74 and 75: Predrag Luci} / Iz Betona74ME\UVERS
- Page 76 and 77: Poput rodne ili etni~ke dominacije,
- Page 78 and 79: Obra~unU tom nevaktu zuluma i tlapn
- Page 80 and 81: Svud jebno je i ~edno je i so~no je
- Page 82 and 83: Edin Sal~inovi}Neprilago|en(Hor “
- Page 84 and 85:
Ekskluzivno: Blagodare}i sjajnim ak
- Page 86 and 87:
Bosanski jezikza po~etnikeMirnes So
- Page 88 and 89:
Frederic JamesonSimptomi teorijeili
- Page 90 and 91:
cijelih novih kolektivnih planeta i
- Page 92:
Multikulturalizam je zanijekani, iz