Drugi broj - sic

IN`INJERINGetni~kih dušaO proizvodnji kolektivnogidentiteta u obrazovanjuKenan Efendi}Studij humanisti~kih i društvenih nauka u postpotopnojBosni i Hercegovini slu`i prije svega konstruiranjuetni~kog (kolektivnog) identiteta, a ukupna globalnametapri~a o “društvu znanja” zaustavila se na“društvu etni~kog identiteta”.Savremeno bosanskohercegova~ko obrazovanje,a poglavito ono visoko, obilje`eno je, i, štaviše, ograni~enoali i usmjereno, kao i ukupnost kulturne iznanstvene proizvodnje u etni~ki podijeljenoj tranzicijskojBosni i Hercegovini, kona~nim konstruiranjem,odnosno dovršavanjem procesa konstruiranjaetni~kih identiteta. Osnovno obrazovanje uBosni i Hercegovini podrazumijeva praksu, na ravnikonstrukcije kolektivnog identiteta, pukog iracionalnogusa|ivanja osje}aja kolektivne (etni~ke)pripadnosti, koja se u prvom planu pokazuje kao -nu`na i apsolutna razli~itost. Srednji nivo obrazovanja- pra}en niskim pedagoškim i didakti~kimkvalitetom (~emu }emo razlog otkriti u specifi~nostivisokog obrazovanja) i utemeljen izvorima znanja iinformacija ~ija je znanstvena i eti~ka vrijednost upitna- u svojoj ukupnosti jeste proces o~vrš}avanjaosje}aja kolektivne pripadnosti uz kvazinau~no, uprvom redu kvazihistoriografsko i kvaziknji`evnoteorijskoopravdavanje, odnosno cementiranje razlogai potreba, skoro neophodnosti izoštravanja kolektivnoidentitarnihno`eva.Zakonska etni~ka segregacijaEtni~ka obrazovna segregacija u srednjim i osnovnimškolama u BiH, koja se provodi kako individualnimdjelovanjem pripadnici jedne etnije - ~emusvjedo~i primjer roditelja koji ne `ele upisatidjecu u školu gdje je ve}ina u~enika pripadnikadruge etnije - tako i sistematskim politi~kim, ~emuje primjer institucionalizirana etni~ka obrazovnasegregacija u sistemu “dvije škole pod jednim krovom”.Oba vida provo|enja etni~ke obrazovne segregacijeuzajamno su povezana i uzajamno generiraju}a,što }e re}i da koliko zakonski omogu}enaetni~ka segregacija roditelje, a u kona~nici - u~enike/djecu,tjera i obavezuje (jer, zakon obavezuje)na opisani izbor toliko je i legalna etni~ka obrazovnasegregacija odraz volje upravo roditelja, odnosnogra|ana, odnosno - glasa~a.Me|utim, nedavno uvo|enje islamskog vjeronaukau sarajevskim ne privatnim nego javnim (sic!)vrti}ima razgolitilo je i do eti~kog krika dovelo metapri~uo Bosni i Hercegovini kao multietni~kom i multikulturnomdruštvu dijaloga, mira i ljubavi. Bosanskohercegova~kametapri~a, kao i svaki utopijoidni diskurs,utemeljena je u prošlosti (što je s historiografskogaspekta jako sporno) a trebala bi tobo`e biti ostvarenau budu}nosti, pri ~emu se postvarivanje stalnoodga|a, da li ratovima da li politi~kim krizama, uznadu u stalno ra|aju}e “nove generacije” Bosanaca iHercegovaca. No, sarajevska predškolska teologijanije nanovo odgodila postvarenje utopijske Bosne iHercegovine nego je sve utopiste, bez obzira na njihoveideološke pozicije i perspektivne ina~ice utopije,dotjerala do zidina tobo`e oslobo|enog “Grada”,gdje im je kona~no pokazan put ka nekom drugompredjelu zemaljskom gdje njihova Utopija mo`euroditi stvarnim plodom.Razvojem i ja~anjem vjeronauka u predškolskomobrazovanju etni~ka obrazovna segregacija (štoje, da budem po-eti~an do kraja, uzgajanje odgovornijegtopovskog mesa) iz svoje politi~ko-društvenedimenzije po~inje ulaziti u `ivotni prostor kojegbismo mogli definirati kao antropološki, jer ne samoda kolektivni identitet postaje dominantnom identitemompetogodišnjeg djeteta nego konfliktno etni~korazlikovanje, razdvajanje i klasificiranje postajusuštinom identitarnog procesa. Drugim rije~imakazano, djeca sarajevskih Bošnjaka muslimana (jer,valjda postoje i Bošnjaci ateisti) ne samo da su ve} upetoj godini Bošnjaci nego u petoj godini znaju dadjeca skoro endemskih sarajevskih Srba pravoslavacai Hrvata katolika jesu opasna Drugost. S drugestrane, djeca sarajevskih ateista, odnosno sami sarajevskiateisti bez obzira na svoj etni~ki identitet stjeranisu u identitarni }orsokak u kojem etni~ki glavurazbija o zid vjerskog identiteta.Djeca koja }e iz sarajevskih vrti}a, a sarajevski trendsigurno }e se proširiti na cijelu zemlju, ulaziti uosnovne škole, ve} }e biti pogodnija za etni~ki odgoj,što konstruiranje etni~kog identiteta u biti i jeste.Ako je prije uvo|enja predškolske teologije u Sarajevuosnovno obrazovanje, kako je ranije napisano,predstavljalo puko iracionalno usa|ivanje osje}ajakolektivne (etni~ke) pripadnosti, onda }e bliskobudu}egeneracije Bosanaca i Hercegovaca ve} negdjesredinom osnovnog obrazovanja biti u fazi izoštravanjakolektivnoidentitarnih no`eva. A to, u kona-~nici, zna~i da je bosanskohercegova~ko društvo ufazi uspostavljanja etni~kog sukoba kao svoje osnovneodrednice, odnosno kao svog modusa vivendi, ili,iskreno re~eno, modusa dividendi.In`injeri etni~kih dušaEtni~ka segregacija i uspostavljanje kolektivnogidentiteta ne tek na razlici ve} na sukobu (~esto i60