Stoga }u se ja u toku svoga izlaganja, a da nebih suviše lutao i govorio ono što mi nije bašnajpoznatije, ograni~iti prije svega na ono štomi je najbli`e, odnosno na univerzitet, a opetni`e na fakultet koji je meni blizak. Dakle, naUniverzitet u Isto~nom Sarajevu, a ta~nije naFilozofski fakultet u okviru gore pomenutoguniverziteta. Ali bez obzira na to što }u seograni~iti na tu jednu, meni blisku instituciju,ja ne}u govoriti samo o njoj, ve} }u na osnovunje govoriti generalno o stanju na bosanskohercegova~kimuniverzitetima i fakultetima.Jer, zaista su samo nijanse u pitanju kada jerije~ o njihovom stanju.Fo~i, Trebinju, Zvorniku, Bijeljini i drugim mjestima.Ali onaj njegov glavni dio smješten je na teritorijigrada Isto~no Sarajevo. Za neupu}ene, I. Sarajevo seprostire tako|e na širokom podru~ju, pa zahvatateritoriju od prevoja Rogoj s jedne strane, pa sveskoro do Han Pijeska i Višegrada s druge strane. Ikao što se iz navedenog mo`e vidjeti, pojam univerzitetau Isto~nom Sarajevu je isuviše širok u svakomsmislu, pa je veoma teško biti upu}en u dešavanja usvim njegovim dijelovima, tako da }u ja ovdje, kaošto je ve} ranije napomenuto, iznijeti neke ~injeniceo Filozofskom fakultetu smještenom na Palama, ilikako to neki više vole re}i - u Palama. Ali opet }u napomenutida bez obzira na to što }u govoriti samo onjemu, ja }u na osnovu njega govoriti o svim fakultetimau okviru Univerziteta u Isto~nom Sarajevu,jer dr`im da se stanje na njima znatno ne razlikujeod stanja na Filozofskom fakultetu na Palama.Filozofski fakultet na (ili u) Palama se tako|esmatra sukcesorom Filozofskog fakulteta u Sarajevu,tako da se kao njegova godina osnivanja uzima1950., ali njegov stvarni po~etak se, tako|e, sasvimopravdano mo`e vezati za 1992. godinu. Kao isam grad Isto~no Sarajevo ovaj Filozofski fakultetdanas u velikoj mjeri jeste marginalizovana institucija,i on se neprestano nalazi u sjenci kako banjalu~kog,tako i sarajevskog Filozofskog fakulteta. Pase u velikom <strong>broj</strong>u slu~ajeva ovaj fakultet, kao u suštinii cjelokupan Univerzitet u I. Sarajevu, isklju~ujeiz nekog ozbiljnijeg posmatranja i do`ivljavanja. Jer,otkako je administrativni i politi~ki centar RS-apostala Banjaluka i otkako je djelovanjem centralnihsila u ovom bosanskohercegova~kom entitetu svapa`nja usmjerena na taj njegov dio, i otkad je isto~nidio Republike Srpske pod uticajem raznih politi~kihtrvenja u potpunosti zaboravljen, sam grad Isto~noSarajevo, pa tako i njegovi fakulteti su postali rubnopitanje. Na koje se suštinski i ne obra}a mnogo pa-`nje, jer trenutno nije od velike strateške va`nosti zamo}nike koji se trude napraviti ono što bi se mogloimenovati kao Banjalu~ka republika. Iz takvog odnosaod strane Banja Luke proizilaze i svi drugi odnosiprema Filozofskom fakultetu na Palama. Veliki<strong>broj</strong> profesora koji cirkulišu na ovom fakultetu dolaziiz Srbije, i jedan manji <strong>broj</strong> iz Crne Gore, daklesa fakulteta u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, te Nikši}ui Podgorici. Te profesorske snage predstavljajugro kadra na ovom fakultetu, dok onaj drugi, manji<strong>broj</strong> profesora jesu tzv. redovni profesori, odnosnoprofesori koje mo`ete u bilo kojem trenutku na}i nafakultetu. To naravno ne zna~i da profesori kojidolaze sa univerziteta iz susjednih zemalja nisu redovniprofesori, naprotiv - ve}ina njih se zaista i voditako, ali druga je stvar to što njih mo`ete sresti svegadva do tri puta u toku jednog semestra. Što daljeupu}uje na zaklju~ak da Filozofski fakultet na Palamaima jako malo vlastitih i stalno prisutnih kadrova,što dalje upu}uje da je politika stvaranja novihprofesora, što bi trebala biti jedna od glavnih obavezafakulteta, ide jako traljavo, pa je veoma rijedak slu~aj,~ast izuzecima, da imate profesora koji je “proizveden”na ovom fakultetu. I naizgled tu zaista nemanikakvih problema - ko ne bi po`elio da sluša predavanjakod najpriznatijih nau~nika u regionu? Ali,glavni problem koji se name}e i koji donose ti i takviprofesori jeste njihov odnos prije svega prema studentima,a u krajnjoj liniji i prema samom fakultetu.Naime, veliki <strong>broj</strong> njih svoj dolazak na Filozofskifakultet na (ili u) Palama do`ivljava kao svojevrstanizlet i odmor od teških obaveza na mati~nim fakultetima.To i ne ~udi, kada se uzme da su Pale bilepoznato prijeratno vikend izletište (pa otuda idolazi ono i}i “na” a ne “u” Pale). Me|utim, Pale višenisu vikend izletište, ve} bi po onome kako se predstavljajutrebale biti zna~ajan obrazovni centar. Izletiprofesorima bi se opet mogli nekako i oprostiti, ali jeneoprostiv njihov pristup nauci i studentima na tomfakultetu. Tako uopšte nije rijedak slu~aj da vas oniposmatraju kao neke jadnike koji su pro`ivjeli ipre`ivjeli neki nesretni rat, pa odaju utisak da seprema vama kao tim jadnicima trebaju ponašatipopustljivo da vas ne bi povrijedili, jer ste vi zapravove} suviše propatili. I tada do|ete do nekihzaprepaš}uju}ih saznanja. Profesor studentici ilistudentu nakon što je ova ili ovaj odgovorila/o napitanja postavljena na ispitu ka`e: “Da si mi u Beogradu,za ovo ne bi dobila/o ni ocjenu 6, ali evo tiocjena 8”. I vi tu ostanete potpuno frapirani na~inomna koji se taj profesor ophodi prema vašoj koleginiciili kolegi, okrenete se oko sebe da negodujete,da pitate pa zašto su oni u Beogradu vrijednijiod mene, i tu vas do~eka gomila nezainteresovanihfaca koje su tu samo da bi upisale neku poni`avaju}uocjenu i nastavili svoju ~amotinjsku meditaciju.I opet, i u ovom slu~aju bi mo`da mogli oprostitiprofesorima - jer ko ne bi volio da su profesori58
tematS druge strane, pored djelovanja nacionalisti~kih faktora na kreiranje novih bosanskohercegova~kihuniverziteta, jednu od presudnijih uloga u njihovom formiranjuodigrale su i vjerske institucije. Na svim univerzitetima, bez obzira koja konfesija jeve}inski zastupljena u tom dijelu zemlje gdje se univerzitet nalazi, vjerski faktor,nakon što se srušio vladaju}i komunisti~ki sistem i nakon što se rije~ bog po~elapisati velikim slovom, odnosno, nakon što je religijsko ušlo na velika vrata u sve poredruštva i postalo obilje`je za vrednovanje kako pojedinaca tako i institucija, vjerskifaktor, dakle, uz nacionalnu osviještenost po~inje predstavljati jednu od glavnihvodilja u kreiranju i vo|enju politike univerziteta i fakulteta.popustljivi prema nama i da kroz svoje školovanjeprolazimo bez teško}a, ali je neoprostivo da su isti tiprofesori, koji na takav na~in upisuju te bezvrijedne<strong>broj</strong>ke na komad papira, kada se pojave na vašimpredavanjima, a to je kao što rekoh dva do tri putapo semestru, u stanju da vas ništa ne nau~e ve} dado|u i ~itaju predgovore iz knjiga koje imate predsobom, a vi kao vrijedni studenti treba tokom dvabloka predavanja da ispisujete u svoje sveske onošto mo`ete pro~itati iz knjige koju imate pred sobom(i tako trošite svoje dragocjeno vrijeme, papir iolovku). Ovo su samo neki od upe~atljivijih detaljakoji se odnose na profesorski pristup Filozofskomfakultetu i njegovim studentima. Mišljenja sam daovi primjeri i ne zahtijevaju neko detaljnije objašnjavanjeili tuma~enje, dovoljno je samo maloporazmisliti o njima i neizbje`no je da }e se do}i dosuštine onoga na šta se njima htjelo ukazati.Posebnu pa`nju zavrje|uju i sami studenti ovogfakulteta. Me|u studentima Filozofskog fakultetavlada jedna sveopšta i uvijek prisutna apatija i nezainteresovanost.Ona je u nekoj mjeri potpuno razumljivakada se uzme u obzir birokratska mašinerija,pogotovu novija bolonjska, koja je studentestavila u okove birokratskog ~udovišta te su onipostali robovi papirologije i studentskih slu`bi, kojesu uvijek, suprotno od toga što bi trebale biti susretljivei na raspolaganju studentima, nesusretljivei samo još jedan dodatni teret na studentskoj grba~i.Ali ipak, takvo stanje na fakultetu ili uopšte nafakultetima nikako ne smije i ne mo`e biti opravdanjeza potpuno pasivan odnos studenata premasvemu što se dešava oko njih, a pogotovo odnos premaonome što se ti~e direktno njih. Pa je tako biloslu~ajeva da se studenti, kada se trebaju enormnopove}ati školarine ili se, pak, treba reagovati na negativanrad nekog profesora, plaše javno re}i svojstav i potpisati bilo kakve peticije kako bi se takvipostupci sankcionisali ili barem izrazilo negodovanjeprema tome. Obi~an izgovor ve}ine studenatabiva - kako oni ne smiju ništa potpisivati jer baš, upravotada, u tom danu imaju ispit ili kod dekana fakultetaili kod nekog od profesora ~iji je rad diskutabilan.Tu opet mo`emo nazreti strah koji je nametnutod strane samog fakulteta koji se trudi kontrolisatii svojom politikom ubiti svaku `elju za buntovni~kiizraz, te usmjeravati i na kraju proizvestiprototipne i podobne studente, a kasnije i profesore,koji }e opet proizvoditi isto tako prototipne|ake ili studente, i tako u nedogled u prototipnost.Toj studentskoj nesposobnosti i apatiji u velikoj mjeridoprinose i kojekakva “nezavisna” studentskaudru`enja ili unije koje su u direktnoj sprezi sa upravomfakulteta. ~lanovi tih udru`enja se skoro patajno biraju na glasanjima na kojem se pojavljujusamo oni odabrani, pa se tako mo`e do}i do saznanjada nekolicina tih tajno biranih studentskih “predstavnika”troši desetine hiljada konvertibilnih marakana raznorazna svoja putovanja i druge njimapoznate aktivnosti. Isti ti studentski “predstavnici”se pri tome skoro nikako ne bave onim ~ime bi setrebali baviti, dakle - studentima i njihovim pravima.I od svih aktivnosti koje bi trebali organizovati,te i takve studentske unije ili udru`enja više od svegapraktikuju borbu za nacionalne interese srpskognaroda u Bosni i Hercegovini, što im naravnoniko ne mo`e osporiti, ali se oni bore i za nacionalneinterese Srba u susjednoj zemlji. Pa smo svojevremenoimali, baš u organizaciji studentskih udru`enja,velike protestne mitinge povodom proglašenjanezavisnosti Kosova, i to je bio najve}i domet dokojeg su mogli dobaciti ti i takvi studenti i unije. Ali,to i jeste prava slika bosanskohercegova~kog društva,jer sve funkcioniše pod parolom: što je nacionalnopodobno, to nam je srcu milo.(<strong>sic</strong>!) 59
- Page 3 and 4:
!z sadr`aja...Admir Jamakovi}Interp
- Page 5 and 6:
!infospjevBilinpoljska bitkaprotu P
- Page 7 and 8: [kljocam i zvocamŠipak se okre}e!b
- Page 9 and 10: !prikazii lik mrtvog brata }e ga po
- Page 11 and 12: !prikaziIdentitarna polivalentnost,
- Page 13 and 14: !prikaziholi~ne tokove pjesme, nala
- Page 15 and 16: !citatProjekat razvijanja mase kao
- Page 17 and 18: !interpretacija1. pjesmaSAVIN IZVOR
- Page 19 and 20: !interpretacijaDakle, izvor, koji j
- Page 21 and 22: !esejnarušavaju historiografski na
- Page 23 and 24: tra`iti nukleus koji je generirao p
- Page 25 and 26: !stavDurakovi}a. Problem kojim se b
- Page 27 and 28: cilj takvog mijenjanja? Po mom miš
- Page 29 and 30: Almir KolarPoliti~ka igra!web happe
- Page 31 and 32: !web happeningbonus, vrelim olovom
- Page 33 and 34: !intervjuUvijek }emo imatimitova za
- Page 35 and 36: !intervjuFOTO: BH DANIMiloševi}a,
- Page 37 and 38: !intervjune preokupacije, u ovome s
- Page 39 and 40: ma”, rekao je, a kad god je svoje
- Page 41 and 42: melanholi~na muzika, upoznali su dv
- Page 43 and 44: prozaAdnan RepešaSLABOSTMoj otac n
- Page 45 and 46: Mirnes Sokolovi}sic!iranjeDekonstru
- Page 47 and 48: Elvedin Nezirovi}USUDZovem se Ragib
- Page 50 and 51: Dekonstrukcija poetskokriti~kihvrhu
- Page 52 and 53: Dinko Kreho / Studentska buna na po
- Page 54 and 55: FOTO: Matija Sinkovi}, Zagreb, prvi
- Page 56 and 57: Postratnafragmentarizacijai decentr
- Page 60 and 61: IN`INJERINGetni~kih dušaO proizvod
- Page 62 and 63: ~kog identiteta, pri ~emu se ~ini d
- Page 64 and 65: menima, što je standardizatorima b
- Page 66 and 67: FOTO: Amer Tikveša, Prirodno-matem
- Page 68 and 69: godišnjeg studija uporno naglašav
- Page 70 and 71: da studij njezinog jezika i kulture
- Page 72 and 73: nosu na ovaj veliki model, koliko o
- Page 74 and 75: Predrag Luci} / Iz Betona74ME\UVERS
- Page 76 and 77: Poput rodne ili etni~ke dominacije,
- Page 78 and 79: Obra~unU tom nevaktu zuluma i tlapn
- Page 80 and 81: Svud jebno je i ~edno je i so~no je
- Page 82 and 83: Edin Sal~inovi}Neprilago|en(Hor “
- Page 84 and 85: Ekskluzivno: Blagodare}i sjajnim ak
- Page 86 and 87: Bosanski jezikza po~etnikeMirnes So
- Page 88 and 89: Frederic JamesonSimptomi teorijeili
- Page 90 and 91: cijelih novih kolektivnih planeta i
- Page 92: Multikulturalizam je zanijekani, iz