Admir Jamakovi}Interpretacija poezijeVaska PopePrva pjesma Savin izvorU narednih osam <strong>broj</strong>eva ~asopisa donosimo dijelove diplomskog rada Pagansko i hriš}ansko upoeziji Vaska Pope na primjeru ciklusa “Savin izvor” iz zbirke “Uspravna zemlja”AdmiraJamakovi}a, pri ~emu }e svaki <strong>broj</strong> sadr`avati jednu interpretaciju pjesme iz ovog Popinog ciklusaUvodPoetski postupak arhaiziranja modernog i moderniziranja arhai~nog karakteristi~an jeza Vaska Popu, kao i za sve modernisti~ke stilizacije koje dijalogiziraju sa historijom itradicijom. Poezija Vaska Pope je mjesto stvarala~kog spoja i saobra`enja mitskog i modernog.Popina poezija se javlja u vrijeme nakon tzv. “estetike tradicije”, koja se zasniva nafilozofiji kulture i historije i koncepciji vremena koje polaze od stava da je mitsko vrijemesveobuhvatno i nathistorijsko, te da su historijski procesi u cikli~nosti svoje prirodepro`eti mitskim vremenom. Otud se sadr`aji arhai~ne svijesti, kulturološke, religijske imitske strukture obnavljaju u vremenu kao univerzalne matrice ~ovjekove duhovnosti.Ve}ina antropologa, folklorista i esteti~ara kulture kao univerzalni postament za sve kasnijevjerske i kulturološke koncepcije navodi paganski panteizam kao “prirodnu vjeru”. Timitski otisci, vjerovanja, obredni fragmenti i citati izvedeni iz svoje prirodne sredine,preure|eni po drugim zakonima zauzimaju razli~ite uloge. Tako Vasko Popa reinterpretiratradiciju kako bi pronašao njenu esencijalnu vrijednost. Ciklus Popinih pjesama o sv.Savi, naslovljen kao “Savin izvor”, bavi se likom i djelom ovog srpskog prosvjetitelja iprvog srpskog arhiepiskopa, odnosno njegove sudbine u kulturnom pam}enju narodakojem pripada. Ako bi se trebala jednom rije~ju ozna~iti osobina pjesni~kog izraza VaskaPope, onda je ta rije~, prije svih drugih: sa`etost. Ta konciznost misli izre~ene sa što manjerije~i, objašnjava se dubokim otporom prema mogu}im zloupotrebama jezika. Popinerije~i su strogo izmjerene i odvagane u svim kulturnim obrascima i tek kao takvesmještene u jednu organsku cjelinu koja se zove pjesma. Ovaj rad }e se baviti dekodiranjemtog pjesni~kog jezika: od stiha do stiha, od pjesme do pjesme, kako bi prodro u suštinuove poezije. Iako ova poezija dozvoljava ~itanje bilo kojim redoslijedom, pa samimtim i tuma~enje, odlu~ili smo se za tradicionalni na~in - od po~etka prema kraju, kako suone navedene u knjizi. Kao uvod u interpretaciju pjesama poslu`i}e nam folklorno -mitološki kontekst napisan na osnovu istra`ivanja srpskog narodnog folklora i slovenskemitologije. Mitologija i folklor su sastavni dio Popinih pjesama, njegov kulturološkioslonac, pa je za razumijevanje ovakve poezije neizostavno poznavati taj kontekst.Otuda, prije interpretacije svake pjesme, za bolje njeno razumijevanje poslu`it }e namfolklorno-mitološki kontekst o rije~ima ili sintagmama iz te pjesme.16
!interpretacija1. pjesmaSAVIN IZVORBistro oko u kamenuOtvoreno zasvagda~etverostrukim poljupcem štapaSanjivim zelenim trepavicamaTrava i skriva i otkrivaStudenu providnu istinuNa dnu ove vodeSija biljurna vu~ja glavaSa dugom u ~eljustimaUmivanje ovom vodomLe~i od svake smrtoboljeGutljaj ove vodeOd svake `ivotoboljeBistro oko u kamenuOtvoreno za svakogaKo crnu svoju suzu ovde napustiFolklorno-mitološki kontekstIzvor. Krštenje, ljubav i štap su atributi koji su pripisivani svecima, a svetac je bio i Savakojem se pripisuje i zasluga za stvaranje izvora u ovoj pjesmi. Da je voda glavni atribut sv.Save svjedo~e mnogo<strong>broj</strong>na predanja o tome kako on stvara rijeke, izvore, jezera. Tu uloguje naslijedio od starog srpskog boga. Dovoljno je da sv. Sava udari ili prekrsti mjestoštapom i na tom mjestu potekne voda. Ova osobina, o kojoj govori i Popa, poznata je u narodnimpri~ama vezanim za svetoga Savu i u njima izvori, koje je Sava otvorio i blagosloviosvojim štapom, su ljekoviti. Evo jedne takve pri~e:“Jednom Sveti Sava po|e uz Durmitor i na vrhu njegovom probavio je cijelo ljeto, moliose Bogu i radio zemlju. I sad se znaju leje, kad je luk sijao. |ak, koji je išao s njime zapitaga: “Kako }emo ovde bez vode?” Sveti Sava pomoli se Bogu, pa prekrsti štapom po jednukamenu, i toga ~asa pote~e voda. Tu vodu narod zove “Savina voda”.”Vuk. Poznato je da u tradiciji o sv. Savi ima dosta prethriš}anskih elemenata i da je ona,prema tome, izvor za ispitivanje stare srpske religije. Naslije|eno je vjerovanje da sv. Savasaziva vukove u planini, odre|uje im hranu za narednu godinu, tj. šalje ih u razne torovei daje uputstvo šta da tu zakolju i pojedu. Sv. Sava naziva vuka drugom. “Prema shvatanjimaSava je zaštitio bo`anstvo vukova, to zna~i da je u srpskom paganstvu postojalo vu~jebo`anstvo, ~ije su funkcije kasnije prenesene na sv. Savu.” Vuk je nerazdvojni Savin pratilac,ali i drugih svetaca koji su nasljednici starinskog nacionalnog boga - svetoga Mrate,arhan|ela Mihaila, sv. |or|a. Kad se još doda da je vuk atribut poznatih htoni~nihbo`anstava, Vodana i Dispatera, onda mo`emo ste}i još ja~e uvjerenje da je on doista bioatribut i srpskog nekadašnjeg nacionalnog boga koji je sa Vodanom i Dispaterom srodan, a~ija se tradicija prenijela na sv. Savu. U ranoj fazi paganstva obo`avanje i kult `ivotinja bioje, kod svih naroda, redovna pojava. “U jednom katalogu srednjovjekovnom, gdje se svinarodi identifikuju sa ponekom `ivotinjom, za Srbina se ka`e da je vuk.” ^injenica da jestari srpski bog zamišljan u vu~jem obliku nalazi potvrde, ne samo u legendama, nego i ukultu. Taj bo`anski vuk imao je svoj kult, pa ~ak i svoje praznike; sve je to sa~uvano, istinau malo oslabljenoj ali jasnoj formi, i do današnjeg dana.(<strong>sic</strong>!) 17
- Page 3 and 4: !z sadr`aja...Admir Jamakovi}Interp
- Page 5 and 6: !infospjevBilinpoljska bitkaprotu P
- Page 7 and 8: [kljocam i zvocamŠipak se okre}e!b
- Page 9 and 10: !prikazii lik mrtvog brata }e ga po
- Page 11 and 12: !prikaziIdentitarna polivalentnost,
- Page 13 and 14: !prikaziholi~ne tokove pjesme, nala
- Page 15: !citatProjekat razvijanja mase kao
- Page 19 and 20: !interpretacijaDakle, izvor, koji j
- Page 21 and 22: !esejnarušavaju historiografski na
- Page 23 and 24: tra`iti nukleus koji je generirao p
- Page 25 and 26: !stavDurakovi}a. Problem kojim se b
- Page 27 and 28: cilj takvog mijenjanja? Po mom miš
- Page 29 and 30: Almir KolarPoliti~ka igra!web happe
- Page 31 and 32: !web happeningbonus, vrelim olovom
- Page 33 and 34: !intervjuUvijek }emo imatimitova za
- Page 35 and 36: !intervjuFOTO: BH DANIMiloševi}a,
- Page 37 and 38: !intervjune preokupacije, u ovome s
- Page 39 and 40: ma”, rekao je, a kad god je svoje
- Page 41 and 42: melanholi~na muzika, upoznali su dv
- Page 43 and 44: prozaAdnan RepešaSLABOSTMoj otac n
- Page 45 and 46: Mirnes Sokolovi}sic!iranjeDekonstru
- Page 47 and 48: Elvedin Nezirovi}USUDZovem se Ragib
- Page 50 and 51: Dekonstrukcija poetskokriti~kihvrhu
- Page 52 and 53: Dinko Kreho / Studentska buna na po
- Page 54 and 55: FOTO: Matija Sinkovi}, Zagreb, prvi
- Page 56 and 57: Postratnafragmentarizacijai decentr
- Page 58 and 59: Stoga }u se ja u toku svoga izlagan
- Page 60 and 61: IN`INJERINGetni~kih dušaO proizvod
- Page 62 and 63: ~kog identiteta, pri ~emu se ~ini d
- Page 64 and 65: menima, što je standardizatorima b
- Page 66 and 67:
FOTO: Amer Tikveša, Prirodno-matem
- Page 68 and 69:
godišnjeg studija uporno naglašav
- Page 70 and 71:
da studij njezinog jezika i kulture
- Page 72 and 73:
nosu na ovaj veliki model, koliko o
- Page 74 and 75:
Predrag Luci} / Iz Betona74ME\UVERS
- Page 76 and 77:
Poput rodne ili etni~ke dominacije,
- Page 78 and 79:
Obra~unU tom nevaktu zuluma i tlapn
- Page 80 and 81:
Svud jebno je i ~edno je i so~no je
- Page 82 and 83:
Edin Sal~inovi}Neprilago|en(Hor “
- Page 84 and 85:
Ekskluzivno: Blagodare}i sjajnim ak
- Page 86 and 87:
Bosanski jezikza po~etnikeMirnes So
- Page 88 and 89:
Frederic JamesonSimptomi teorijeili
- Page 90 and 91:
cijelih novih kolektivnih planeta i
- Page 92:
Multikulturalizam je zanijekani, iz