Drugi broj - sic

Ju`na slavistikakao ZRCALOraspada SISTEMAO nacionalisti~kom razaranjuju`ne slavistike kao naukeKrystyna ZukowskaRaspadom Jugoslavije raspala se i ju`na slavistika: izgra|enisu hermeti~ni nacionalisti~ki studiji hrvatskogi srpskog jezika, pri ~emu mogu}nosti bosnistike istovremenodaju nadu ali i otvaraju nove sumnje.Na prvi pogled, slavistika kao nauka nikad nijebila naro~ito istaknuta, posebno me|u univerzitetskimsmjerovima, gdje je njezino mjesto ipak besprijekorno,jer je suština slavistike istra`ivanje jedneod najve}ih indoeuropskih jezi~kih i kulturnih skupina,tj. slavenskih jezika i kultura. U osnovi, slavistikase dijeli na tri grupe: zapadnu slavistiku (poljski,~eški, slova~ki, donjolu`i~kosrpski, gornjolu`i~kosrpski,kašupski jezik), isto~nu slavistiku (ruski,ukrajinski, bjeloruski, isto~norusinski i zapadnorusinski)i ju`nu slavistiku (bugarski, makedonski,slovenski, srpski, hrvatski, bosanski, crnogorski). Takosu otprilike podijeljeni i svi slavisti~ki odsjeci nasvijetu. No, ipak, kao što se mo`e pretpostaviti, ovasre|ena slika podjele slavenskog svijeta ima jednotamno i veoma mutno mjesto.Ju`na slavistika raspala se zajedno s Jugoslavijoma njeno sadašnje stanje odra`ava, kao u ogledalu,geopoliti~ku i kulturnu situaciju u regiji.Ju`na slavistika je primjer toga kako aktivne politikenovih nacionalnih identiteta u zemljama bivšeJugoslavije svjesno djeluju ne samo u okviru svojetakore}i avlije iliti komšiluka. Drugim rije~ima,politika ograni~avanja i su`avanja kulturnih i mnogihdrugih identiteta gra|ana srednjoju`noslavenskogprostora - odnosno govornika ipak jednog,iako s više varijanti, srednjoju`noslavenskogjezika - do nacionalnih i religijskih okvira, provodise, uz ulaganje ogromnog novca i politi~ke energije,ne samo unutar srednjoju`noslavenskog prostoranego i van njega. Dokaz tome jeste i ju`na slavistikau svijetu, jer ona, na nau~nom, jezi~kom, historijskomi kulturnom nivou gradi novu, reinterpretiranusliku zemalja bivše Jugoslavije. Ovanauka je kanal kojim se nacionalizam veoma uspješno,na jedan fin i ubla`en na~in, eksportira vani,pri ~emu je cilj zacementirati unutarnju situaciju iizgraditi (zacementirati?) novu vanjsku sliku. Naprvi pogled stvar se ~ini marginalnom, neki }e re}i~ak i izmišljenom, ali na osnovi vlastitog iskustva,kao magistar na Institutu za ju`nu i zapadnu slavistikuu Varšavi, pokušat }u dokazati ovu tezu,koncentrišu}i se na najcrnjoj ta~ki ove odve} tamneslike, to jeste na slu~aju Bosne i Hercegovine.Rije~ }e biti o hermeti~nom studiju hrvatskog jezikai kulture koji uopšte nije povezan s isto takohermeti~nim studijem srpskog jezika i kulture te,kona~no, o nepostoje}oj bosnistici.Da bi stvari bile jasnije, treba po~eti od toga kakoje organizovan slavisti~ki studij. Poslu`it }u se, naravno,primjerom Poljske i svog Varšavskog univerziteta,koji je poprili~no relevantan i za druge gradovei dr`ave, pri ~emu sigurno postoje odre|eneiznimke, posebno u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama,gdje je pristup slavenskim jezicima dosta uopšten.Dakle, poljski student koji dolazi na varšavskuju`nu slavistiku u ve}ini slu~ajeva ima malopredznanje o jeziku i zemlji koji }e biti glavni predmetnjegovog studija. Nema tu ništa sporno jer totako obi~no biva u slu~aju “manjih” filologija nakojima se jezik po~inje u~iti takoreku}i od nule. UVaršavi, student koji se odlu~io za slavistiku, ukolikove} polo`i prijemni ispit, mo`e birati izme|u srpskog,hrvatskog, slovenskog i bugarskog jezika. Odtog trenutka po~inje njegov odgoj, kojeg tokomprve godine sigurno ne}e biti ni svjestan, što nezna~i da }e tako ostati tokom daljeg studija, ukolikorazmišlja vlastitom glavom, a to kako znamo u slu-~aju ve}ine današnjih studenata, nije toliko o~iglednaosobina. Ovaj student, dakle, ne}e kao nekad bitispecijalist za Balkan, za ju`noslavensko govorno ikulturno podru~je, za ju`noslavenske jezike... Onne}e razumjeti kompleksnost kulturne zajedniceju`noslavenskog prostora, kona~no ne}e do krajamo}i razumjeti zemlju ~iji je jezik studirao, jer }eimati samo su`enu, nacionalisti~ki odre|enu slikunjezine historije i knji`evnosti. Današnja ju`na slavistikaproizvodi usko specijalizovane stru~njakesamo za Hrvatsku i hrvatski jezik, odnosno samo zaSrbiju i srpski jezik, da ne spominjem Sloveniju iBugarsku, što mo`da na kraju krajeva i jeste donekle,uglavnom zbog ve}ih jezi~kih razlika, opravdano.Štaviše, ovi filolozi }e biti prevoditelji primjericeiz hrvatskog jezika ali vjerovatno nikad ne}eprevoditi sa srpskog jezika, a posebice srpsku knji-`evnost. Ovi jadni filolozi, na prvom mjestu, ne}e seosje}ati dovoljno obrazovani da prevode iz srpskog,a ukoliko nisu prije u~ili ruski, oni ne}e znati nipro~itati srpski, jer na svom studiju hrvatskog jezikanisu u~ili }irilicu, a o karakteristi~nim gramati~kimili leksi~kim osobinama srpskog jezika da i ne govorim!Situacija je naravno istovjetna u slu~aju studenatasrpskog jezika. Od prve godine studija, uzpomo} nastavnika jezika koji dolaze iz Hrvatske iliSrbije, a koji su pa`ljivo selektirani od strane ministarstvaobrazovanja svojih zemalja, ostvaruje seplan nacionalisti~kog obrazovanja stranih studenata.Na primjeru svoje nastave jezika mogu re}i da susvi nastavnici koju su mi predavali tokom peto-temat(sic!) 67