Mirko Kova~Tr~i u bioskop zvezda(iz memoarske knjige Vrijeme koje se udaljava)List Narodna armija raspisao je natje~aj za talentirane maturante koji su se isticali u lijepompisanju; njihovi su profesori odredili natjecatelje i to iz svakog razreda po jednog.Tada je bilo 14 beogradskih gimnazija, pa se i natjecatelja nakupilo. Tema je bila zadana,vjerojatno nešto u ~ast 22. decembra, Dana armije; ne sje}am se naslova teme, ali znam dasu nagrade bile nov~ano visoke, ne samo za u~enike, nego i za njihove gimnazije; o tomese na sva usta govorilo kako armija na fin i diskretan na~in poma`e prosvetu i poti~e talente.U ocjenjiva~kom `iriju bila je i moja profesorica, te još nekoliko uglednih novinara ipisaca; predsjednik je bio glavni i odgovorni urednik Narodne armije general-pukovnikIvanovi}, od milja su ga zvali ~iko, bio je srda~an i ugodan; kasnije smo bili dobri prijatelji,podr`avao me ~ak i onda kada su me re`imske knji`evne glavosje~e napadale.Prva nagrada pripala je meni, druga slijepoj u~enici, mislim da se prezivala Risti}, kojaje bila tako|er iz Druge beogradske gimnazije. Na dodjeli nagrada bila je vojna svita usve~anim odorama, mnoge li~nosti iz javnog i kulturnog `ivota, bile su tu kamere, reflektori,vojni snimatelji Zastava-filma i Filmskih novosti ~ije su vijesti išle u kinima prije projekcijefilma, bio je to popularni `urnal.Ne sje}am se koliko je dana proteklo od primanja te nagrade, kada sam sreo naTerazijama Danila Kiša, bio je umotan u šal, jedva mu se vidjelo lice, dok je kosa, taj velikibuket na njegovoj glavi, bila kao sve~ano posuta konfetama snje`nih pahulja. Teško se kretaopo bljuzgavici, a kad me ugledao, zastao je i sklonio šal s usta.“Tr~i u bioskop Zvezda, eno te u `urnalu, primaš nekakvu nagradu”, rekao je.Bio sam zate~en, nisam ništa izustio, a isti ~as je kroz moje tijelo prostrujala laka trema.Ukipio sam se i gledao za mladim piscem koji je odmicao prema hotelu Moskva. Mi smo semalo poznavali, neke sam njegove lirske proze ~itao u crnogorskim knji`evnim ~asopisimaStvaranje i Susreti, nisu mi se bogzna kako dojmile, do~im je ono što je tiskao na ekavici ustudentskom listu Vidici bilo kudikamo bolje. Na ulici smo se pozdravljali, ali bez `elje dazastanemo i rukujemo se; samo smo jednom podulje sjedili u kavani Ruski car. Kiša samnaj~eš}e vi|ao u društvu Cetinjana od kojih sam i ja neke površno znao. Jednom su svi bilina okupu u Prešernovoj kleti, tada mi je doviknuo da pije s Cetinjanima i mahnuo midr`e}i u ruci lutku. Bio sam nakratko svratio tra`e}i svoje društvo, a taj prizor u kleti, i taboemska aura koja je liku mladog pisca utisnula neki ~udesni sjaj i sre}u što je s drugarima,ostali su urezani u mom sje}anju, a kad god sam kasnije, u godinama našeg prijateljevanja,po tko zna koji put o tomu pri~ao, Danilo bi uvijek isti detalj osporio, a to je ta lutkakoju mu je moja mašta gurnula u ruke, jer on se u`asavao materijala od kojeg se lutkeprave, a uza sve, slika je sama po sebi glupa, “tra`eno bizarna”, znao je re}i.A jednom smo se oko toga posva|ali, tvrdio je da namjerno širim tu blesavu pri~u slutkom kako bih ga prikazao kao pijanu budalu, “ako ti mene vidiš samo tako, kao nekogklošara koji s pijancima ~ere~i lutku, onda sam ja za tebe imbecil ili manijak”, vikao je, ai ja sam se sva|ao uzvra}aju}i istom mjerom, ne baš tako temperamentno i povišenimglasom kako je to on umio, pa ipak sam mu rekao da `eli cenzurirati ono što mu ne odgovara,te da mo`e dvojiti samo oko vlastite memorije, ali ne i moje, pa sam ga podsjetio da}e mi svjedo~iti najmanje dvadesetak osoba kada je u ateljeu, u Ulici Strahinji}a bana,briljantno govorio što su lutke na slikama Dade \uri}a, šire}i zna~enja tih figura imetafora na nas i naše `ivote; ta svi smo mi samo lutke na uzicama ovoga svijeta i njegovihgospodara, svi završavamo negdje na smetljištu. Sje}am se da me prekinuo, ni tomu nije odgovaralo, nije padao na laskanja, bio je svjestan svojih vrijednosti, “ne}eš mire}i da je isto govoriti o lutki kao slikarskoj rekviziti i jebati lutku u kr~mi, pijan s pijanci-38
ma”, rekao je, a kad god je svoje prepirke zalijevao votkom, onda bi sve izvrnuo i otišaou krajnost, ~esto u posve sablasno, pa je bilo uzaludno dokazivati da su to neke njegoveprojekcije, da on samoga sebe vidi kao pijanca ili “silovatelja lutki”. Ali ako ga uspijetestijesniti u kut, onda bi sve opraštao i sve zaboravljao, ~ak bi znao re}i da je pretjerao iponovno bi postao onaj odani i dragi prijatelj, “znam ja da ti nisi mislio da ja ~ere~im ijebem lutke po kafanama, ali ja u svemu tra`im podtekst i mnoga zna~enja dovodim dohiperbole, kako bih što ja~e udario i što bolje osporio”.Kiš je bio divan i jedinstven prijatelj kakav se samo po`eljeti mo`e. On je danimamogao vrtjeti, primjerice, tu pri~u o lutkama, baviti se nadgradnjom, varirati je na svemogu}e na~ine, vikati na sugovornika, udarati šakom po stolu, da bi najednom smirenopriznao kako ima teme za pra`njenje, pa i zabavu kad je u društvu, a svi ti `u~ni izljevi, svesva|e i ljutnje nisu imale nikakvih posljedica. Ali ako dirnete u neke njegove svetinje, jaovama; njegove koš~ate sna`ne šake mogle bi vam za tili ~as promijeniti li~ni opis. Djelomiceje i literatura spadala u te svete stvari; njegove pisce nisi morao voljeti, ali ih pred njim nisismio kuditi, a kamoli pljuvati. Isto tako, nije dopuštao da se izusti rije~ hvale za bilo kojegkomunisti~kog satrapa. Znao sam jednog tipa s kojim je volio sjediti u kavani, a s njime jeprekinuo samo zato što je negdje rekao da su Staljinovi logori mo`da imali neke svrhe inekog opravdanja. Bio je pretjerano osjetljiv na @idove, tu je gubio ~ak i ono što ga je krasilo,a to su kriteriji. Do bijesa ga je dovodio makar i bezazleni humor ili neki štos s antisemitskimprizvukom, tu sam ga podr`avao i bio na njegovoj strani, ali sam mu isto tako znaopredbaciti što burno ne reagira na diskriminacije i prema onima koji nisu `idovi. Mislim da}u re}i koju i o našim rijetkim sva|ama, to~nije ~arkama, jer smo se pet-šest putasporje~kali i to mahom oko bezazlenih stvari koje sre}om nisu utjecale na naše prijateljevanje.Ve} sam jednu od tih ~arki obradio, onu oko lutke, a mo`da }u, ako ne zaboravim, itih par preostalih tek ovlašno dotaknuti; dug je put do kraja knjige.proza(<strong>sic</strong>!) 39
- Page 3 and 4: !z sadr`aja...Admir Jamakovi}Interp
- Page 5 and 6: !infospjevBilinpoljska bitkaprotu P
- Page 7 and 8: [kljocam i zvocamŠipak se okre}e!b
- Page 9 and 10: !prikazii lik mrtvog brata }e ga po
- Page 11 and 12: !prikaziIdentitarna polivalentnost,
- Page 13 and 14: !prikaziholi~ne tokove pjesme, nala
- Page 15 and 16: !citatProjekat razvijanja mase kao
- Page 17 and 18: !interpretacija1. pjesmaSAVIN IZVOR
- Page 19 and 20: !interpretacijaDakle, izvor, koji j
- Page 21 and 22: !esejnarušavaju historiografski na
- Page 23 and 24: tra`iti nukleus koji je generirao p
- Page 25 and 26: !stavDurakovi}a. Problem kojim se b
- Page 27 and 28: cilj takvog mijenjanja? Po mom miš
- Page 29 and 30: Almir KolarPoliti~ka igra!web happe
- Page 31 and 32: !web happeningbonus, vrelim olovom
- Page 33 and 34: !intervjuUvijek }emo imatimitova za
- Page 35 and 36: !intervjuFOTO: BH DANIMiloševi}a,
- Page 37: !intervjune preokupacije, u ovome s
- Page 41 and 42: melanholi~na muzika, upoznali su dv
- Page 43 and 44: prozaAdnan RepešaSLABOSTMoj otac n
- Page 45 and 46: Mirnes Sokolovi}sic!iranjeDekonstru
- Page 47 and 48: Elvedin Nezirovi}USUDZovem se Ragib
- Page 50 and 51: Dekonstrukcija poetskokriti~kihvrhu
- Page 52 and 53: Dinko Kreho / Studentska buna na po
- Page 54 and 55: FOTO: Matija Sinkovi}, Zagreb, prvi
- Page 56 and 57: Postratnafragmentarizacijai decentr
- Page 58 and 59: Stoga }u se ja u toku svoga izlagan
- Page 60 and 61: IN`INJERINGetni~kih dušaO proizvod
- Page 62 and 63: ~kog identiteta, pri ~emu se ~ini d
- Page 64 and 65: menima, što je standardizatorima b
- Page 66 and 67: FOTO: Amer Tikveša, Prirodno-matem
- Page 68 and 69: godišnjeg studija uporno naglašav
- Page 70 and 71: da studij njezinog jezika i kulture
- Page 72 and 73: nosu na ovaj veliki model, koliko o
- Page 74 and 75: Predrag Luci} / Iz Betona74ME\UVERS
- Page 76 and 77: Poput rodne ili etni~ke dominacije,
- Page 78 and 79: Obra~unU tom nevaktu zuluma i tlapn
- Page 80 and 81: Svud jebno je i ~edno je i so~no je
- Page 82 and 83: Edin Sal~inovi}Neprilago|en(Hor “
- Page 84 and 85: Ekskluzivno: Blagodare}i sjajnim ak
- Page 86 and 87: Bosanski jezikza po~etnikeMirnes So
- Page 88 and 89:
Frederic JamesonSimptomi teorijeili
- Page 90 and 91:
cijelih novih kolektivnih planeta i
- Page 92:
Multikulturalizam je zanijekani, iz