Amer TikvešaKanonizacijabošnja~ke knji`evnostikao kanonizacija `eneFOTO: Amer Tikve{aO jednoj sje~i poeme Skendera Kulenovi}aU ovoj analizi sam otišao i malo dalje od pitanja roda, ali samo zaradnaglašavanja onoga što se potencira u interpretaciji ove poeme, a toje afirmacija simboli~kog poretka koji je Bosnom i Hercegovinom dominiraoza vrijeme turske vladavine i koji se kroz ovakva tuma~enjarevitalizira, a unutar kojeg bi svak koga se proglasi Bošnjakom iliBošnjakinjom trebao da zauzme svoje mjesto.U ovom tekstu pokušat }u ukazati na mehanizme koji svojim ideologijama osiguravajureprodukciju. Preciznije, rad govori o “dozivanju” u onom smislu šta ono zna~i kod LouisaAlthusera, a to je kako ka`e Vladimir Biti “na~in poslovanja tzv. ideologijskih dr`avnihure|aja (crkvi, škola, obitelji, politi~kih stranaka, medija, kulturnih ustanova) koji prekosvojih agenata - sve}enika, politi~ara, profesora, zabavlja~a i sl. - dozivaju podanike uodgovaraju}e uloge odn. subjektne polo`aje.” 1Poema “Na pravi put sam ti, majko, izišo”, koja je predmet ovog rada, spada u bošnja~kiknji`evni kanon i nalazi se u Antologiji bošnja~ke poezije XX vijeka od prire|iva~a Enesa1Biti, Vladimir. Pojmovnik suvremene knji`evne teorije. Zagreb: Matica hrvatska, 1997., str. 7224
!stavDurakovi}a. Problem kojim se bavi ovaj rad le`i u tome što se u Antologiji nalazi samo prvi diote poeme iako se ona sastoji iz dva dijela. Prelaz iz prvog u drugi dio osjeti se na svakomplanu, i ritmi~kom i leksi~kom i idejnom. Prvi dio opisuje polo`aj majke unutar patrijarhalnebegovske porodice. Od njenog institucionalnog odgoja u mejtefu: “U mejtefu, / u `utoj sufarii bijeloj bradi hod`inoj,/ ovaj i onaj svijet ugleda:...”, preko ku}nog odgoja: “od muških je o~ijubje`ala:/ ~ista da do|e onome koji joj je zapisan,...”, do njenih najintimnijih `elja, koje su produkttakvog odrastanja: “Na dan/ petput je od svog Allaha iskala/ taj da joj bude/ mlad i pitom/ko softa/ i ko kadija,/ pametan.” Cijeli taj odgoj nije usmjeren ni na šta drugo nego napripremu `ene za brak, ta~nije, za muškarca, a on: “Nit joj bje softa, nit kadija!/ Pred svitanja,/prigušiv dah i lampu,/ uz mrtvi sokak/ batrgav mu je korak osluškivala./ Pjanom,/ kundure muubljuvane odvezivala.”, zatim, “Poslije svakog poroda,/ šamijom se mrkom podnimljivala./Zelene nokte/ u tjeme joj je svekrva zarivala:/ Bez njenog pitanja/ ne dahnu.” Ali majka jenau~ena da za svoju sudbinu krivi samo sebe: “Golemo nešto, golemo sam ti skrivila, Allahaje/ zazivala - svakog klanjanja.” Me|utim, ra|a se sin i sav njen `ivot se svodi na njega i svesvoje nekadašnje `elje na njega projicira: “Samo da jednom ku}u i srce joj napunim/ i na praviput da joj izi|em...” 2 Ovim stihom se završava prvi dio poeme, odnosno onaj dio koji se navodiu Antologiji i koji se smatra dijelom bošnja~kog knji`evnog kanona. Treba napomenuti da seu Antologiji navodi da se radi o odlomku, ali ta naznaka ni u kom slu~aju ne opravdava odlukuprire|iva~a da je na tom dijelu sije~e. Za razliku od poeme “Ševa” koja je tako|er navedenakao odlomak, ali u tom slu~aju taj odlomak u potpunosti ilustrira cjelinu te poeme, što nijeslu~aj sa poemom “Na pravi put sam ti, majko, izišo”, jer je ta poema dvodijelna.Nakon prvog dijela lirski ton, koji je do tada u pjesmi preovladavao, zamjenjuje epski. Unjemu sin sa opisa majke prelazi na obra}anje majci gdje joj govori da je izišao na pravi put,samo što je njegov pravi put nešto druga~iji, tj. odnosi se na partizane, antifašisti~ku borbu ikomunizam: “I ~uj me, ~uj me,/ s tespihom sijeda ropkinjo:/ Ruke su naše svemo}ne,/ mi }emouskoro/ nad tvojim gradom tespihom ognjenim zvecnuti,/ i kad ti kuršum ubasa u ~etiriduvara/ i kljunom propjeva kraj uha,/ to ti ja, majko, pravim putem dolazim...”Sje~om drugog dijela poeme ne samo da se negira mogu}nost sinovljevog “pravogputa” kao legitimnog, nego se daje i jedno potpuno drugo tuma~enje poeme u kojem seafirmatorski govori o kulturi koja je prema majci, kako se vidi iz navedenih stihova, bilatla~iteljska i afirmatorski se govori o maj~inoj strpljivosti. Takva tuma~enja djeluju ta~naimamo li pred sobom samo prvi dio poeme, a što }u ilustrirati kroz interpretaciju FatimeNid`are Mujezinovi} koja u svojoj knjizi “^as lektire”, koja je metodološki priru~nik zaizvo|enje nastave bosanskog jezika i knji`evnosti namijenjen i u~enicima i profesorima,upravo interpretira prvi dio poeme, a za drugi ka`e: “Ovaj dio poeme nije samo druga~ijipo tematici koju slika, po lek<strong>sic</strong>i koju pisac bira, nego je, po našem mišljenju, estetski slabijiod dijela koji je evokacija maj~inog lika. O~ito je da se u prvom dijelu nalaze dvanajva`nija kvaliteta poeme: odslikana ljubav i nje`nost prema majci i bogatstvo i ~arolijabosanske leksike. Zlatna `ica kojom su vezene slike maj~inih snova, vodi porijeklo iz onogbogatog vrela bosanske leksike iz kojeg je bošnja~ki narod stvorio balade i romanse.” 3Time se sva pri~a o drugom dijelu poeme završava bez analize ijednog njenog dijela.Autorica ne precizira iza kojeg se “mi” krije kada ka`e “po našem mišljenju” i, što je jošva`nije, ne obrazla`e zašto je drugi dio estetski slabiji. Šta je to “~arolija” bosanske leksike?Kad su to Bošnjaci i Bošnjakinje sjeli pa pisali balade i romanse?^ija je to leksika prisutna u drugom dijelu poeme ako ne, izme|u ostalog, i bosanska?I što je najva`nije, zašto su baš navedene vrijednosti, a ne recimo kritika patrijarhata,najve}e vrijednosti poeme? I još ka`e “o~ito je”. O~ito je samo da se ovdje neobjašnjenopreferira prvi dio poeme u odnosu na drugi, a pošto je neobjašnjeno zašto se to ~ini, ondaje ostavljeno slobodnoj interpretaciji, a ja ne mogu ništa drugo da iš~itam nego to da sekomunizam negira kao mogu}i pravi put i da je kao jedini mogu}i pravi put ostavljen islamu interpretaciji majke koju ova autorica tako slobodno naziva Hanifom, iako u poemi onanije imenovana. Hanifa je ime pjesnikove majke i pominjanjem tog imena ona poemu svodina autobiografsku, pri ~emu je onda i sin Skender, za kojeg ka`e: “Iako sin nije iznevjeriomaj~in moralni zakon, vjen~avši se sa slobodom, ipak nije ispunio njena nadanja i snove.” 4^emu prijekoran ton u ovoj re~enici? ^ak }e pred kraj svog tuma~enja, povezuju}i ovupoemu sa sonetom “Nad mrtvom majkom svojom”, re}i: “Iako je iznevjerio njezina nadan-2Kulenovi}, Skender. “Na pravi put sam ti, majko, izišo”. U: Skender Kulenovi}, Pjesme/ Ponornica”.Sarajevo: Svjetlost, 1991., str 37 - 433Mujezinovi}, Fatima Nid`ara. “S. Kulenovi}: Na pravi put sam ti, majko, izišo”. U: Fatima Nid`ara Mujezinovi} “^as lektire”.Sarajevo: IP “Svjetlost” d. d. Sarajevo, 1996., str 1984Isto(<strong>sic</strong>!) 25
- Page 3 and 4: !z sadr`aja...Admir Jamakovi}Interp
- Page 5 and 6: !infospjevBilinpoljska bitkaprotu P
- Page 7 and 8: [kljocam i zvocamŠipak se okre}e!b
- Page 9 and 10: !prikazii lik mrtvog brata }e ga po
- Page 11 and 12: !prikaziIdentitarna polivalentnost,
- Page 13 and 14: !prikaziholi~ne tokove pjesme, nala
- Page 15 and 16: !citatProjekat razvijanja mase kao
- Page 17 and 18: !interpretacija1. pjesmaSAVIN IZVOR
- Page 19 and 20: !interpretacijaDakle, izvor, koji j
- Page 21 and 22: !esejnarušavaju historiografski na
- Page 23: tra`iti nukleus koji je generirao p
- Page 27 and 28: cilj takvog mijenjanja? Po mom miš
- Page 29 and 30: Almir KolarPoliti~ka igra!web happe
- Page 31 and 32: !web happeningbonus, vrelim olovom
- Page 33 and 34: !intervjuUvijek }emo imatimitova za
- Page 35 and 36: !intervjuFOTO: BH DANIMiloševi}a,
- Page 37 and 38: !intervjune preokupacije, u ovome s
- Page 39 and 40: ma”, rekao je, a kad god je svoje
- Page 41 and 42: melanholi~na muzika, upoznali su dv
- Page 43 and 44: prozaAdnan RepešaSLABOSTMoj otac n
- Page 45 and 46: Mirnes Sokolovi}sic!iranjeDekonstru
- Page 47 and 48: Elvedin Nezirovi}USUDZovem se Ragib
- Page 50 and 51: Dekonstrukcija poetskokriti~kihvrhu
- Page 52 and 53: Dinko Kreho / Studentska buna na po
- Page 54 and 55: FOTO: Matija Sinkovi}, Zagreb, prvi
- Page 56 and 57: Postratnafragmentarizacijai decentr
- Page 58 and 59: Stoga }u se ja u toku svoga izlagan
- Page 60 and 61: IN`INJERINGetni~kih dušaO proizvod
- Page 62 and 63: ~kog identiteta, pri ~emu se ~ini d
- Page 64 and 65: menima, što je standardizatorima b
- Page 66 and 67: FOTO: Amer Tikveša, Prirodno-matem
- Page 68 and 69: godišnjeg studija uporno naglašav
- Page 70 and 71: da studij njezinog jezika i kulture
- Page 72 and 73: nosu na ovaj veliki model, koliko o
- Page 74 and 75:
Predrag Luci} / Iz Betona74ME\UVERS
- Page 76 and 77:
Poput rodne ili etni~ke dominacije,
- Page 78 and 79:
Obra~unU tom nevaktu zuluma i tlapn
- Page 80 and 81:
Svud jebno je i ~edno je i so~no je
- Page 82 and 83:
Edin Sal~inovi}Neprilago|en(Hor “
- Page 84 and 85:
Ekskluzivno: Blagodare}i sjajnim ak
- Page 86 and 87:
Bosanski jezikza po~etnikeMirnes So
- Page 88 and 89:
Frederic JamesonSimptomi teorijeili
- Page 90 and 91:
cijelih novih kolektivnih planeta i
- Page 92:
Multikulturalizam je zanijekani, iz