Drugi broj - sic

tematSveu~ilištu u Zadru organizirani su prosvjedi u znakpodrške katalonskim studentima, o ~ijem se pakbuntu u BiH gotovo ništa nije ~ulo). Zna~ajan postotakstudentske populacije Bosne i Hercegovine nikadnije bio izvan dr`ave, ili, najdalje, hrvatskog primorja(ovo je, naravno, subjektivna procjena: takva,prijeko potrebnog istra`ivanja, teško da }e ikad biti).U razgovoru za slu`benu internetsku stranicuzagreba~kih prosvjednika 4 , Rastko Mo~nik povezao jestrukturu studentskih plenuma sa starom koncepcijomosvobodilne fronte, koju je osmislio bugarskikomunist Georgij Dimitrov. Oslobodila~ka je frontastrategija u kojoj se na fonu minimalnoga zajedni~koginteresa - u Dimitrovoj zamisli, borbe protiv fašizma -okupljaju pojedinci i grupe ina~e raznolikih, pa inespojivih politi~kih opredjeljenja. Hrvatski studentskiprotesti, promatrani izvana, predstavljaju školskiprimjer takvog okupljanja. Otud idealisti~ki postuliranaEfendi}eva tvrdnja o hrvatskim studentima kojisu “sa~uvali sr` i duh studentske kulture i studentskesvijesti mladog ~ovjeka s otporom prema nesposobnostii nemoralu vlasti 5 ” previ|a kako je upravo suštinskaheterogenost motor studentskoga bunta. Prosvjedinikad ne bi dostigli razmjere koje jesu da nisupo~ivali na optimalnom na~inu okupljanja neistomišljenika- realiziranom u obliku studentskoga plenuma.Prosvjednici nikad i nisu pokušali oformiti kompaktankorpus na na~in na koje nacionalisti~ke ideologijemaštaju o kompaktnim podani~kim tijelima; upravosuprotno, “filozofija minimalnoga zajedni~kog interesa”omogu}ila im je druga~iji na~in djelovanjaTu dolazimo i do nekih ozbiljnih problema i dvojbikoje vjerojatno ~ekaju zato~nike studentske buneu Hrvatskoj. Prije svega, upravo se raznolikost novestudentske kulture, koja je bila njezin spiritus movens,lako mo`e pokazati kao dvosjekli ma~. Banalnore~eno, ako su na jedinstvenoj platformi okupljenioni koji ~itaju Zarez, oni koji ~itaju Hrvatsko slovo, teoni koji ni jedno ni drugo ne zanima, kako }e ta platformauop}e artikulirati odre|eni politi~ki identitet?Ako studentski pokret funkcionira tek kao platformaza mobiliziranje razlika u ime zajedni~koga cilja, uopasnosti smo da namjesto politi~ke inicijative dobijemoakciju postpoliti~kog identity managementa.Narav studentske borbe jasno je politi~ka, ne u smislupukoga upravljanja javnim poslovima, nego nana~in da dovodi u pitanje same strukturalne pretpostavkejednoga sustava u nastajanju. U zasigurnonajoptimisti~nijem od brojnih tekstova nastalih povodomprotesta, Petar Pavlovi} izra`ava nadu da }eovi rezultirati “(...) što ~vrš}im radni~ko-studentskimsavezom oštro usmjerenim protiv logike kapitala 6 ” .Tvrda struja u studentskom pokretu, smatra Pavlovi},ne bi smjela podlijegati kompromisima sNe bi moglo re}i da je polo`aj prosje~nog studentau BiH povoljniji nego u Hrvatskoj, ilida je op}a socijalna situacija bolja: sve suprilike da va`i baš suprotno. Zbog ~ega je,dakle, masovn(ij)a pobuna protiv tehnokapitalisti~kogmasakriranja sveu~ilišnog obrazovanja(ne nu`no modelirana po hrvatskomuzoru!) u BiH - nepostoje}a?“umjerenja~kim” frakcijama, a u kona~nici bi moralai masovno motivirati radnike da i oni, bojkotiraju}isurovu logiku tranzicijskog izrabljivanja, na sli~anna~in zaposjednu tvornice. No, kako da “tvrda struja”uop}e preuzme kormilo kad se ni nakon nekolikomjeseci blokade nije ideološki izdiferencirala?Na stranici www.slobodnifilozofski.com mogu}eje na}i, me|u ostalim, razgovore s Rastkom Mo-~nikom i Slavojem @i`ekom, ili kapitalne tekstovePierrea Bourdieua; me|utim, pretpostavljeni ljevi~arskiidentitet i karakter same akcije kao da se potiskuju.^ini se da studentski pokret uporno odla`eizri~ito politi~ko samolegitimiranje, u strahu od konfliktnogpotencijala unutar njega samoga, kao izrazitoheterogene idejne i ideološke platforme.Ve} sam govorio o zna~aju koji za obrazovanjenove studentske kulture ima putovanje, kretanje,iskustvo daljine. Nadalje, lako }emo zaklju~iti da seona ustvari formira oko svojevrsne migrantske paradigme- na na~in migrantskoga subjekta kakvim su gateoretizirali Deleuze i Guttari. Naime, studentska platformane samo da dovodi u ravan one-koji-~itaju-Zarez,one-koji-~itaju-Hrvatsko slovo i one-koje-nijedno-ni-drugo-ne-zanima,nego, u krajnjoj liniji, omogu}ujei ujedinjavanje svih ovih tipova u istome subjektu.Tipi~an eksponent studentskoga pokreta shizofrenje u delezovskom smislu - objedinjuje u sebiproturje~ja vladaju}eg sustava. Zamislimo takvogasubjekta kao nositelja jednoga revolucionarnog poretka:shvatit }emo kako je on zapravo savršeno uklopivu neoliberalni kontekst 7 . Navedimo primjer ruksakaškogturizma (backpacking), suvremenog “pokretnoga”kulturnog modusa: njegov je pretpostavljeni terensvijet gdje je politiku odmijenila kultura a politi~kikonflikt mnoštvenost “`ivotnih stilova”. Ho}e li novastudentska kultura podle}i iskušenju postajanja lifestyleom,ili }e artikulirati svoju revolucionarnu sadr-`inu u primjerenu politi~kom obliku? Kako god bilo,sigurno je da }e se u vezi s ovim prosvjedima još punotoga doga|ati, a u Bosni i Hercegovini barem ~uti.4Vidi: “Ovaj studentski zahtjev odlu~uje o prirodi društva u budu}nosti” (razgovor s Rastkom Mo~nikom), na:http://www.slobodnifilozofski.com/2009/05/razgovor-sa-slovenskim-sociologom.html5EFENDI], nav. tekst6Petar PAVLOVI], “Iskustva i pouke studentskih blokada”, u: Novi plamen 11/III, srpanj-juli 2009, str. 337Za kritiku Deleuzova modela “raspršenog subjekta”, koji je u popularnome shva}anju postao podjednako primjenjljivim na klasu bogatih globetrotterai na, primjerice, traumatizirane emigrantske mase iz Tre}ega svijeta, vidi: Slavoj @I@EK, Škakljivi subjekt: odsutni centar politi~ke ontologije,Sarajevo: Šahinpaši}, 2006, 197 (preveo Dinko Tele}an)(sic!) 55