ovdje - Hrvatsko filozofsko društvo

DENIS MUZIČKA, BRANIMIR KURMAIĆ
Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska /
Faculty of Philosophy, J. J. Strossmayer University in Osijek, Croatia
GEOINŽENJERING KAO BIOETIČKO PITANJE
Globalno zatopljenje je, poput mnogih sličnih problema prouzrokovanih
znanstveno-tehničkim napretkom, relativno nov problem koji nas tjera
da razmišljamo o vlastitom opstanku. Kao jedno od radikalnih potencijalnih
rješenja problema globalnog zatopljenja pojavio se i geoinženjering,
za kojega njegovi autori tvrde da je daleko brži i jeftiniji način rješavanja
tog problema od smanjenja emisije stakleničkih plinova koji također implicira
neka bioetička pitanja. Klasičan prosvjetiteljski pristup borbe protiv
opasnog znanja s još više znanja upitan je sam po sebi, čak i bez ulaženja
u potencijalne političke, ekonomske i one najvažnije, medicinske aspekte
mnogih predlaganih metoda obuhvaćenih pojmom geoinženjeringa. Geoinženjering,
čini se, nastaje kao još jedna manifestacija bejkonovske tendencije
ovladavanja prirodom i pokazuje da znanost, posjedujući mogućnosti
i sredstva, u današnje vrijeme legitimizira samu sebe.
GEOENGINEERING AS A BIOETHICAL ISSUE
Global warming, like many other problems caused by scientific development,
is a relatively new problem which makes us think of our own
survival. One of the more radical solutions is geoengineering, which is
said by its authors to be a much cheaper and faster solution than reduction
of greenhouse gas emission, but it also implies some bioethical questions.
The method of fighting dangerous knowledge with even more knowledge,
which originates in the Enlightenment, is questionable on its own even
without considering the potential political, economical or medical aspects
of many methods proposed by geoengineering. Geoengineering seems to
originate as yet another manifestation of a Baconian tendency to subjugate
nature, which shows that science, having the means and resources, legitimizes
itself.
117