ovdje - Hrvatsko filozofsko društvo

the ethically relevant point at which the conceptus reaches the status of an
autonomous, self-empowered entity. In the early modern era, dominated by
preformationism, the formative principle, formerly postulated by e.g. Thomists,
was temporarily marginalized by circumventing the vexing question
of ontogenetic development. When epigenesis came to the fore, it was the
intrinsic vis vitalis or Bildungstrieb inherent in the embryo that guaranteed
its self-sufficiency from the start. Christian scholars sometimes claim that
the current knowledge of genetics support this view, because genes actually
perform the executive work formerly attributed to the vital power. I argue
that the gene-centrism of modern genetics indeed supports this claim.
However, this gene-centrism itself is now under attack from a more inclusive
systems perspective. In the face of recent findings of epigenetics and
such phenomena as maternal effects, the supposed self-sufficiency of the
early embryo may be in some degree reconsidered.
NASTANAK ŽIVOTA:
RANE MODERNE I SUVREMENE TEORIJE
RAZVOJNE BIOLOGIJE I NJIHOV ETIČKI ZNAČAJ
Tijekom povijesti naširoko se raspravljalo o tome vodi li razvoj embrija
vanjski subjekt ili intrinzični princip. U ovome bih se izlaganju fokusirala
na one aspekte koji se tiču etički relevantne točke na kojoj conceptus stječe
status autonomnog, samoosnaženog entiteta. U ranom novom vijeku, kad
je dominirao preformacionizam, formativni princip (koji su ranije postulirali,
primjerice, tomisti) privremeno je bio marginaliziran zahvaljujući
izbjegavanju iritantnoga pitanja o ontogenetskom razvoju. Kada je do izražaja
došla epigeneza, bila je to intrinzična vis vitalis ili Bildungstrieb inherentan
embriju, koji od početka jamči njegovu samodostatnost. Kršćanski
znanstvenici ponekad tvrde da trenutno znanje o genetici podupire ovaj pogled
jer geni zapravo obavljaju posao koji se ranije pripisivao vitalnoj sili.
U ovom izlaganju dokazujem da genocentrizam moderne genetike svakako
podržava ovu tvrdnju. No, ovaj je genocentrizam i sam sada pod udarom
inkluzivnije sistemske perspektive. S obzirom na recentne pronalaske epigenetike
i takve fenomene kao što je majčinski efekt, pretpostavljena samodostatnost
ranoga embrija mogla bi se donekle ponovno razmotriti.
95