ovdje - Hrvatsko filozofsko društvo
ovdje - Hrvatsko filozofsko društvo
ovdje - Hrvatsko filozofsko društvo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BIOETHICAL ISSUES IN PAIN RESEARCH IN HUMANS<br />
Pain research in humans is performed in order to better understand<br />
mechanisms, pathogenesis, diagnosis and treatment of pain. The research<br />
is conducted on healthy volunteers and patients. Ethics guide for pain research<br />
in humans points out that the priorities are health, safety and dignity<br />
of patients. Clinical trials for investigations of pain in humans must assess<br />
the risk of the research and must be approved by ethical committees.<br />
Respondents must provide informed consent for participation in research.<br />
Researchers are responsible for the welfare of patients. Survey of pain in<br />
the elderly or the people in palliative care is permitted, but the dignity and<br />
autonomy of patients must be protected.<br />
MARIJA SELAK<br />
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /<br />
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia<br />
METAFIZIČKE PRETPOSTAVKE IDEJE<br />
TEHNIČKOG POBOLJŠANJA ČOVJEKA<br />
U antici je čovjek sebe shvaćao kao dio kozmosa, kružnog kretanja,<br />
prirode. U srednjovjekovlju se čovjek podvrgavao Stvoritelju i čekao dolazak<br />
spasenja. Moderni je čovjek zamijenio religijska obećanja idejom<br />
napretka, a vjera u tvorca ustupila je mjesto vjeri u Čovjeka. Današnji čovjek<br />
pokušava prisvojiti prava i moć koja pripada »sili samostvaranja ili<br />
Tvorcu«, što je vidljivo u ideji poboljšanja čovjeka putem tehnike. Time<br />
se razotkriva metafizička pozadina suvremene svjetskopovijesne situacije<br />
u kojoj čovjek preuzima ulogu apsolutnog bića – Stvoritelja, ali ono metafizičko<br />
i dalje nesmetano nastavlja postojati. Problem »metafizikacije«<br />
čovjeka pokazuje se problematičnim iz dva razloga. Prvi je to što klasična<br />
metafizika podrazumijeva bitak kao vječan, nepromjenjiv, kao »jest« koje<br />
bićima omogućuje da budu i time determinira što mogu postati. Drugi se<br />
problem nalazi u tome što čovjek ne posjeduje apsolutno znanje, čime se<br />
razotkriva destruktivno naličje novooslobođene moći u kojoj nije moguće<br />
predvidjeti posljedice njezine uporabe, a time ni preuzeti odgovornost za<br />
njih.<br />
92