You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 101<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 96 do 101 Simi}, M.: Ple{ite, djevojke, ple{ite!<br />
sti, sa `enom kao marginalnom figurom koja se verbalnoj<br />
mu{kosti (François vrlo rje~ito brani vlastitu bigamiju) mo`e<br />
suprotstaviti samo izlaskom iz jezika — tj. samoubojstvom.<br />
Druga~iju strategiju upotrebe (`enskoga) glasa koristi Anja<br />
Salomonowitz u iznimno zanimljivom hiperdokumentarcu<br />
Dogodilo se netom prije — gdje (pretpostavlja se) autenti~ne<br />
pri~e `rtava trgovine ljudima (naj~e{}e `enama) redateljica<br />
stavlja u usta likovima koji su na neki na~in mogli biti povezani<br />
s ovim svjedo~anstvima (carinik, vlasnik lokala, konzulica<br />
i sl.). Izuzetno uznemiruju}a i originalna forma izokre}e<br />
dokumentarni rod, daju}i mu, paradoksalno, novu svje`inu,<br />
o`ivljavaju}i gledateljsku pozornost i interes za poznatu, pa<br />
ve} i medijski izlizanu, temu traffickinga. Od svih prikazanih<br />
filmova aktivisti~ki najambiciozniji i najneuvijeniji, Dogodilo<br />
se netom prije uspijeva originalnom i pametnom intervencijom<br />
u dokumentarnu formu izbje}i ponor didaktike i relevantno<br />
progovoriti o jednoj od mra~nijih manifestacija `enske<br />
potla~enosti.<br />
Nasmijana g|a Beudet Germaine Dulac citira se kao prvi eksplicitno<br />
feministi~ki film jer kao temu uzima (depresivnu)<br />
svakodnevicu protagonistice iz naslova, zarobljene u nesretnom<br />
braku, a iz njega poku{ava pobje}i kroz fantaziju. Osobito<br />
zanimljiva ~injenica vezana uz ovaj film jest da je sa~uvana<br />
svega jedna njegova kopija, a glazba je, ka`u, propala.<br />
To, ~ini se, najbolje govori o zna~enju feministi~ke povijesti<br />
(umjetnosti) za ljudsku povijest op}enito — a nudi i jedan od<br />
mogu}ih razloga za{to je tako malo `enskih djela, i djela sa<br />
specifi~no »`enskom« tematikom, dio umjetni~kih (knji`evnih,<br />
filmskih, likovnih, glazbenih) kanona. Vrijednost filma<br />
Germaine Dulac nipo{to nije vezana isklju~ivo uz njegovu<br />
ideolo{ku/feministi~ku kritiku, ve} i promi{ljanje filmske<br />
forme, gdje monta`om i specijalnim efektima posti`e efekt<br />
introspekcije, odnosno zadiranja u nesvjesno (`enskoga) lika<br />
{to, pak, u svojim Mre`ama popodneva Maya Deren dovodi<br />
do krajnjih granica, izmje{taju}i radnju filma u potpunosti iz<br />
svijeta u svijest. Oslanjaju}i se gotovo isklju~ivo na izmjenu<br />
freudovskih simbola (zrcalo, klju~, usta, oko, stubi{te) u vizijama<br />
`enskog subjekta, Deren kao da se najvi{e pribli`ava<br />
ideji/praksi »`enskog pisma« na filmu — pisma koje zahtijeva<br />
»inskripciju `enskoga tijela i `enske razlike u jezik i<br />
tekst« 1 . Premda su i ovi simboli ~vrsto vezani uz patrijarhalne<br />
(psihoanaliti~ke) prakse, njihova kripti~nost za koju se ne<br />
nudi jednostavan ni jedinstven klju~ zadr`avaju filmski tekst<br />
izvan zone interpretacije (koja sugerira vlasni{tvo nad tekstom),<br />
pa tako i jezika, tj. falogocentri~nog sustava.<br />
Kona~no, Ivan~ice Vere Chytilove i Nevidljivi suparnici Valie<br />
Export razbijaju u dugometra`noj formi tradicionalnu<br />
naraciju u parampar~ad (rije~ koju iznimno volim no rijetko<br />
je imam prilike rabiti). Chytilová razvija (i neprestano sabotira)<br />
pri~u o dvjema djevojkama, obje imenom Marie, koje<br />
se u semi-nadrealnim epizodama provla~e kroz ~e{ki dru{-<br />
tveni krajolik. Chytilová ni na trenutak ne dopu{ta gledateljici<br />
da se poistovje}uje s protagonisticama (zato se, pretpostavljamo,<br />
isto i zovu), brechtovski eliminiraju}i bilo kakvu<br />
psihologizaciju likova, kako njihovim suludim i nerazumljivim<br />
pona{anjem, tako i monta`om, manipulacijom bojom,<br />
nedijegeti~kim, nelogi~nim zvukovima i sl. Feministi~ka kritika<br />
i{~itava se implicitno, najo~itija je u epizodama gdje djevojke<br />
»zavode« starije mu{karce, da bi se dobro najele i napile.<br />
Chytilová pru`a alternativnu viziju `enskosti: besramno<br />
odbacuju}i sve dru{tveno po`eljne »`enstvene« i »`enske«<br />
osobine, djevojke (na pragu zrelosti, odnosno na ulazu<br />
u svijet odraslih/`ena) divljaju, varaju, luduju i remete dru{-<br />
tveni red (simboliziran banketom koji razulareno uni{tavaju).<br />
[to re}i? Fascinantan, no vjerojatno gledateljski najzahtjevniji<br />
od prikazanih filmova (izme|u ostalog i zato {to vam<br />
ne da spavati). Nevidljivi suparnici Valie Export tako|er su<br />
zahtjevno {tivo, no dodatna literatura koja bi svakako mogla<br />
biti od pomo}i jest Invazija tjelokradica Dona Siegela (1956)<br />
na kojem Export temelji svoju, feministi~ku verziju. No, ~ak<br />
i ukoliko vam Invazija tjelokradice nije pri ruci, iz Nevidljivih<br />
suparnika {to{ta }ete izvu}i — puno vi{e od okvirne pri-<br />
~e o pohodu aliena Hyksosa po Zemlji i poku{aju protagonistice<br />
Anne da im stane na rep. Jo{ prominentnija tema u<br />
filmu je bilje`enje (umjetno{}u). Anna je, naime, fotografkinja<br />
opsjednuta bilje`enjem svijeta, a njezina umjetnost posreduje<br />
joj i spoznaje o promjenama u svijetu. Njezin unutarnji,<br />
izrazito kreativan, kriti~an i receptivan svijet (»`enski«)<br />
u stalnom je sukobu s izvanjskim (»mu{kim«), ~iji je predstavnik<br />
njezin ljubavnik. Suprotstavljeni »mu{ki« i »`enski«<br />
princip ponavlja se i kroz Annin odnos s ultimativnim autoritetom,<br />
vlastitim psihijatrom koji joj, dakako, dijagnosticira<br />
shizofreniju. Annin otpor, me|utim, vrlo je slab, prete`no<br />
internalan, i manifestira se ponajvi{e kroz njezin stvarala~ki<br />
rad — instalacije, remakeove i prerade likovnih klasika (kao<br />
{to Export prera|uje Tjelokradice!) i sli~no. Tako|er, razlabavljena<br />
narativna struktura koja se Hyksosima (navodnim<br />
fokusom filma) bavi tek sporadi~no i ve}inu vremena asocijativno<br />
luta, ukazuje na beskrajna interpretativna grananja,<br />
no cikli~kim vra}anjem na odre|ene motive Export filmski<br />
tekst zadr`ava na okupu...<br />
A koliko se ovaj tekst jo{ uop}e dr`i na okupu — upitno je.<br />
Na ovako ograni~enom prostoru poku{ati analizirati tucet<br />
odli~nih, antologijskih filmova frustriraju}i je zadatak, i potencijalno<br />
nepravedan prema svakome od njih. A iznevjerila<br />
sam vas, znam, i krajnje tradicionalnom analizom tamo gdje<br />
je tekst, po Godardovu i Kafkinu receptu, trebao mirisati na<br />
smrvljene ledenjake, na revoluciju... Ovaj put revoluciju je<br />
odradio HRFF.<br />
1 Showalter, Elaine, 1986, »Feminist Criticism in the Wilderness«, The New Feminist Criticism: Essays on Women, Literature, and Theory, Elaine Showalter,<br />
ed., London: Virago, 249.<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.<br />
101
Change language