You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 98<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 96 do 101 Simi}, M.: Ple{ite, djevojke, ple{ite!<br />
Djevojke u uniformi<br />
98<br />
komponentu, budu}i da glavni lik, ~etrnaestogodi{nja Manuela,<br />
svoju fiksaciju na u~iteljicu tako|er temelji i na nedostatku<br />
odgovaraju}e maj~inske figure). Osim afirmacije ove<br />
vi{estruko transgresivne ljubavi, film je i sna`na kritika brutalne<br />
stege nametnute djevojkama u internatu koji funkcionira<br />
kao zatvor/vojska (discipliniraju}a osovina patrijarhalnog<br />
dru{tva). Pedesetak djevojaka izlo`ene su maltretiranju,<br />
gladi i sadisti~kim hirovima ravnateljice, a u toj djevoja~koj<br />
potla~enoj zajednici svakako vrijedi primijetiti gotovo potpun<br />
izostanak vazda popularnog »`enskog« motiva zavisti,<br />
ljubomore i spletkarenja; djevojke u uniformi istinski isijavaju<br />
ideal solidarnosti i sestrinstva (ina~e iznimno popularnog<br />
70-ih godina, me|u feministicama drugog vala), u kojem se<br />
udru`uju protiv zajedni~kog opresora. Opresor je u ovom<br />
slu~aju druga `ena, savr{eno izvje`ban estrogenski ekstremitet<br />
militaristi~kog patrijarhata (ravnateljica ~ak i orden oko<br />
vrata nosi provode}i disciplinske mjere) i bez takvih (`ena)<br />
poput nje isti ne bi bio odr`iv. Uistinu, osim sporadi~nog<br />
(ironijski intoniranog) kadra pokojeg monumentalnog spomenika<br />
kakvom zaslu`nom mu{karcu, ili vojnika u prolazu<br />
pod prozorom internata, potpun izostanak mu{kih likova<br />
krajnje je znakovit, sugeriraju}i da patrijarhat zapravo odigravaju/perpetuiraju<br />
`ene, i to iz svih dru{tvenih slojeva<br />
(Manuelina zla teta, ravnateljica, zbor konzervativnih u~iteljica,<br />
eti~ki ravnodu{na princeza) — {to je vje~an paradoks i<br />
klip u kota~ima borbe za `enska prava i — jao! — bolno relevantan<br />
problem i dan-danas. Uzgred, ovako eksplicitna<br />
kritika sadisti~ke patrijarhalne represije priskrbila je Djevojkama<br />
u uniformi dugogodi{nju cenzuru (sve do sestrinskih<br />
70-ih!), a mnogim ~lanovima filmske ekipe i smrt u koncentracijskim<br />
logorima za nacisti~ke vlasti.<br />
Ple{i, djevojko, ple{i Dorothy Arzner osobito je zanimljiv `elimo<br />
li ustanoviti koliko feminizma i kako mo`e stati u tipi-<br />
~an hollywoodski proizvod 1940-ih. Ve} je i sama Dorothy<br />
Arzner likom i djelom dovoljno fascinantna kao jedna od rijetkih<br />
`ena koje su drmale Hollywoodom u njegovo »zlatno<br />
doba«, a zna~ajan je i podatak da je s dvadeset re`iranih filmova<br />
redateljica s najve}im hollywoodskim opusom —<br />
ikad. Kao hollywoodski uradak, Ple{i, djevojko, ple{i nije,<br />
dakako, mogao nuditi stilsko-formalnu, a bogme ni eksplicitnu<br />
sadr`ajnu (feministi~ku) revoluciju, no pokazuje da se<br />
kroz rupe u tradicijskim zakonima moglo provu}i uistinu<br />
sva{ta. Radnja je strukturirana oko svojevrsnog ljubavnog<br />
trokuta u kojem se dvije plesa~ice, lakovjerna, benigna i idealisti~na<br />
Judy i karnalna, manipulativna Bubbles zainteresiraju<br />
za istoga sretnika, Jimmyja. Me|utim, spomenuti ljubavni<br />
zaplet daleko je manje intenzivan, i zanimljiv, od djevoja~ke<br />
borbe za karijeru i ekonomsku emancipaciju, pri<br />
~emu je gotovo nevjerojatno kako lik Bubbles uspijeva zadr-<br />
`ati gledateljske simpatije, svojem karakteru usprkos (ne libi<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.
Change language