Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 55<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. <strong>53</strong> do 61 Vrban~i}, M.: Blade runner i film noir, ili problemi Stvari koja misli<br />
Film noir i metropola<br />
Grad, metropola, kao {to smo spomenuli, ~esto je kafkijanska<br />
klopka, urbani prostor koji odi{e paranojom. Zato se<br />
kako grad tako i barokna, zaku~asta radnja film noira ~esto<br />
uspore|uje s labirintom. Pascal Bonitzer u Partial Visions:<br />
Film and the Labyrinth povezuje pojmove labirinta, grada i<br />
napetosti (te i samog filma kao labirinta): u pri~i film noira,<br />
kao i u gradu u cjelini, nikada ne vidimo sve, uvijek ne{to<br />
ostaje skriveno, vani, prijete}e — limitira nas ograni~enost<br />
vidnog polja, partial vision. Ali ono {to ne vidimo isto tako<br />
utje~e na gledatelje, ono {to je iza nekog od zidova labirinta,<br />
iza ugla ulice, izvan filmskog kadra, mo`e svakog trena<br />
nahrupiti unutra, utjecati na tijek radnje. Zato za film, usprkos<br />
uvrije`enom mi{ljenju, nije samo va`no ono {to je na<br />
sceni, {to je vidljivo, nego i ono izvan; film po~iva na odnosu<br />
vidljivog i nevidljivog, na odnosu onoga u kadru s onim<br />
izvan kadra. Takav je prostor labirinta: prostor ograni~enosti<br />
i beskona~nosti, prostor zatvorenosti, sku~enosti u jednom<br />
dijelu, ali i prostor beskrajnih mogu}nosti i kombinacija;<br />
labirint mo`e biti i pustinja, i skoro beskona~ni prostor<br />
(borgesovska metafora), kao {to uostalom prikazuje scena na<br />
polju u filmu Sjever-sjeverozapad (North by Northwest, Alfred<br />
Hitchcock, 1959) kad Caryja Granta progoni avion za<br />
zapra{ivanje (Bonitzer takav labirint zove beskona~nim zatvorom).<br />
4 U takvom paradoksalnom prostoru ~esto se nalaze<br />
i protagonisti u film noiru: sku~eni, u klopci s naizgled<br />
beskona~no mnogo mogu}ih izlaza (gdje svi oni katkad vode<br />
u klopku, kao npr. u Zaobilaznom putu gdje glavni lik fatalisti~ki<br />
zaklju~uje da }e, koju god kombinaciju odabrao, zavr{iti<br />
pogubno). Labirint se tako utjelovljuje u raznim varijantama,<br />
slikama: London obavijen maglom u Lovu na ~ovjeka<br />
(Man Hunt, Fritz Lang, 1941), dvorana puna zrcala u<br />
Dami iz [angaja (The Lady from Shangai, Orson Welles,<br />
1948), kanalizacija ispod Be~a kao zaku~asti labirint u Tre-<br />
}em ~ovjeku (The Third Man, Carol Reed, 1949) — svaki<br />
prostor mo`e postati labirint. A na{e kretanje tim prostorom<br />
ne ovisi samo o racionalnom, nego i o podsvjesnom dijelu<br />
na{e svijesti, {to mo`e utjecati na samu orijentaciju unutar<br />
labirinta. Najjednostavniji recept po Bonitzeru je uvo|enje<br />
napetosti, suspensa. Ako ~ovjek zove taksi i ide na kolodvor,<br />
to je najobi~niji banalni ~in; ali ako o tome ovisi `ivot protagonista<br />
~itav grad poprima novo zna~enje, svako svjetlo<br />
semafora titra nevi|enim intenzitetom, ulice se transformiraju<br />
u neprijatelja, sve poprima druk~ije zna~enje.<br />
4 Bonitzer, P., 1981, Partial Visions: Film and the Lybrinth.<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.<br />
55
Change language