Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 57<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. <strong>53</strong> do 61 Vrban~i}, M.: Blade runner i film noir, ili problemi Stvari koja misli<br />
Beach — gdje je glavna referenca obi~an poster, fabrikacija<br />
iza koje nema ni~ega, ve} samo kozmi~ka crna rupa.<br />
Deckard je prikazan kao potpuno hladni egzekutor koji nimalo<br />
ne mari za »umirovljene« replikante:<br />
Grad tame, kao distopijski L. A. iz Blade Runnera u neprestanom<br />
je mraku, njime krstare fordovi i limuzine iz sredine<br />
20. stolje}a (kada je uostalom i nastao film noir) pa i prva i<br />
druga sumorna filmska urbanost rezonira amnezijom kao<br />
glavnom opasno{}u ili sje}anjem kao neizostavnim za formiranje<br />
na{eg identiteta. U Blade Runneru sje}anja, memorije<br />
vezane su uz suosje}anje, emocije, dakle ljudskost. Drugim<br />
rije~ima su}ut, emocije, suosje}anje jedan su od glavnih dokaza<br />
da smo ljudi. Zato Blade Runner obiluje raznim testiranjima,<br />
ispitivanjem granica tko je ~ovjek, a tko se prikriva,<br />
tko maskira svoju be{}utnost (jo{ uvijek su replikanti opisani<br />
kao strojevi bez emocija), a sje}anja, tj. na{ odnos prema<br />
njima, mo`e dati odgovor na to pitanje. Otud neprestana ispitivanja<br />
granica izme|u ljudskog i neljudskog, neprestani<br />
testovi koji ukazuju na temeljnu nesigurnost. Memorije replikanata<br />
programirane su tako da bi oni bili {to sli~niji ljudima,<br />
pro{li trenuci njihovih privatnih `ivota o`ivljeni su fabriciranim<br />
fotografijama obitelji, oca, majke, dje~jeg vrti}a<br />
itd., a njihove reakcije mjere se posebnim ure|ajem koji o~itava<br />
emotivnost (ili odsutnost emotivnosti) u zjenicama. Kao<br />
u film noiru, ti motivi ukazuju na artificijelnost memorije,<br />
ukazuju kako se memorija mo`e manipulirati, kako ovisi o<br />
vanjskim upori{tima, o kulturnom kontekstu, situaciji i odmaku<br />
onoga koji se prisje}a.<br />
Zadiranje osje}aja, memorije, svakako je najdublje u mu{ko-<br />
`enskom odnosu, seksualnosti, ljubavi. U Dickovu romanu<br />
»Nikad prije nije mislio o tome, nikad nije osje}ao empatiju<br />
za replikante koje je ubio. Uvijek je do`ivljavao replikante<br />
samo kao pametne ma{ine... I instinktivno je znao<br />
da je u pravu. Osje}aji prema artificijelnoj konstrukciji —<br />
je li to uop}e mogu}e? Ne{to {to samo imitira `ivot.« (14)<br />
Me|utim prava isku{enja po~inju kad hladni ubojica androida<br />
susre}e najotmjenijeg `enskog androida — Rachael. Ona<br />
kao da je iza{la iz klasi~nog film noira, preslika je svih kli{eja<br />
film noira: nehajno erotsko gibanje dok ulazi u sobu, senzualni<br />
glas kojim izravno zapo~inje razgovor. »Da li ti se svi-<br />
|a sova?« ona pita, aludiraju}i na punjenu pticu. »Mora da<br />
je skupa«, komentira Deckard, detektiv. »Veoma. Ja sam Rachael.«<br />
Sve je ve} nazna~eno u uvodu: ekstravaganca, glamur,<br />
erotska poigravanja, skupo}a sove izjedna~ena sa skupo}om<br />
`ene, femme fatale, feti{-objekta, jednog od najdragocjenijih<br />
proizvoda korporacije Tyrell.<br />
Od svih roba, femme fatale je svakako najskuplja, njezinu cijenu<br />
nitko ne zna, a pogotovo ne o~arani detektiv Deckard.<br />
Rachael je seksualna stvar, hladna, jer je ma{ina, a ipak na<br />
iznena|uju}i na~in njena erotizirana prisutnost, ba{ kao u<br />
»tvrdokuhanoj prozi«, zbunjuje detektiva, izaziva u njemu<br />
neugodan osje}aj po`ude. Isprva ona hladno manipulira<br />
Deckardovom pritajenom seksualnom po`udom. Ba{ kao<br />
heroina film noira, femme fatale Rachael tvrdi da je zavela i<br />
uni{tila osam ubojica replikanata. Rachael, replika, izaziva<br />
57<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.
Change language