You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:07 Page 24<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 16 do 25 Kurelec, T.: Hrvatski igrani film u europskom kontekstu<br />
Glembajevi<br />
24<br />
nije dopu{tao televiziji da bude filmski producent. Zbog<br />
toga je — da bi film uop}e mogao sti}i u kina — bio nu`an<br />
makar formalan legalni filmski producent (kojeg se zada}a<br />
svodila uglavnom na prebacivanje filma s 16mm vrpce na<br />
35mm i plasman filma u kina i na festivale), a ~ak niti to nije<br />
— pa ni nakon pregledanog zavr{enog filma — `eljela u~initi<br />
ni jedna hrvatska ku}a, te je usko~io beogradski Centar<br />
film.<br />
To se ponovilo i sa sljede}im Tadi}evim filmom Tre}i klju~<br />
(1983), tako|er svojevrsnom postmodernisti~kom mje{avinom<br />
`anrova fantastike i trilera s autorskim filmom, da bi<br />
tek potom u hrvatskoj filmskoj produkciji (ali i dalje s malim<br />
bud`etom) Tadi} snimio jo{ ~etiri filma u kojima se gubi<br />
fantastika, ali su ja~e nagla{eni elementi kritike dru{tva, te<br />
tako postao zasigurno najzna~ajniji hrvatski autor tog desetlje}a.<br />
Spoj trilera i autorskog filma na zanimljiv na~in ostvaruje<br />
i @ivorad Tomi} u Kraljevoj zavr{nici (1987) i Diplomi<br />
za smrt (1989), a me|u vrlo zna~ajne filmove 1980-ih ulaze<br />
i ostvarenja jo{ dvojice autora koji su se pojavili u tom desetlje}u<br />
— Oficir s ru`om (1987) Dejana [oraka, tematski<br />
bliska Grli}evom Samo jednom se ljubi, ali `anrovski jasnije<br />
odre|ena melodrama o ljubavi partizanskog oficira i mlade<br />
gra|anke neposredno nakon Drugog svjetskog rata, te debitantski<br />
(i jo{ uvijek najbolji) film Branka Schmidta Sokol ga<br />
nije volio (1988), dojmljiva kronika zbivanja u slavonskom<br />
selu tijekom istog rata i neposredno prije i nakon njega.<br />
Usporediti taj vrh produkcije hrvatske kinematografije s europskim<br />
kretanjima nije ba{ jednostavan problem, ne samo<br />
zbog tematske i stilske razli~itosti tih filmova, nego i ~injenice<br />
da ni u Europi nema nekih dominantnih tendencija i da u<br />
tim kinematografijama vlada tako|er sli~na raznovrsnost u<br />
kojoj se vrhunska djela pojavljuju i me|u (uvjetno re~eno)<br />
tradicionalistima i me|u modernistima, me|u onima koji inspiraciju<br />
nalaze u knji`evnosti kao i onima koji njeguju izrazito<br />
autorski pristup. Ipak postoji jedna karakteristika koja<br />
je zajedni~ka hrvatskoj, a i ve}ini ostalih kinematografija<br />
biv{e dr`ave s polo`ajem filma u tada{njim socijalisti~kim zemljama<br />
(iako Jugoslavija nije pripadala bloku pod sovjetskom<br />
dominacijom). Naznake da se taj model dru{tva i vlasti<br />
istro{io i da mu prijeti opasnost uru{avanja vi{e se naslu-<br />
}uju no jasno zapa`aju, a filmovi (iako neizravno) o tome<br />
vi{e govore nego mediji javnog informiranja. Ta se dru{tva<br />
dodu{e liberaliziraju, a (osim u Poljskoj gdje se autoritet socijalisti~ke<br />
vlasti nastoji odr`ati, pa i poja~ati »ratnim stanjem«)<br />
cenzura postaje bla`a, ali ipak postoji, pa to barem<br />
donekle ko~i izravan kriti~ki diskurs.<br />
Filma{i pak pri~e o bliskoj pro{losti, posebice o vremenu<br />
Drugog svjetskog rata i pora}u u kojem se uspostavlja posto-<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.
Change language