hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:07 Page 25 Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 16 do 25 Kurelec, T.: Hrvatski igrani film u europskom kontekstu je}i dru{tveni poredak, ali i u suvremenim dramama, oblikuju tako da inventivno{}u prosedea indirektno ukazuju na nepremostive probleme socijalisti~kog ure|enja, izbjegavaju}i doslovnost za koju bi se cenzura mogla uhvatiti. ^ini se da ba{ ta dru{tvena kriti~nost privla~i u prosjeku vi{e publike doma}im filmovima no ranije i kod vrlo {irokog kruga gledatelja razvija razumijevanje specifi~nosti filmskog izraza, pa je tako i u Hrvatskoj sudioni{tvo izme|u tih filma{a i njihovih konzumenata znatno ve}e no ranije, te se jedino mo`e po`aliti {to je zbog privredne krize, ali i modela filmske produkcije, proizvodnja broj~ano vrlo skromna; ~esto ne dose- `e ni raniji, tako|er ne ba{ zavidan prosjek od ~etiri cjelove- ~ernja filma godi{nje, pa je npr. 1983. godine proizveden tek jedan, a 1986. je ta fascinantna brojka uve}ana tek za jednu me|urepubli~ku koprodukciju. Rat i tranzicija I 1990-ih, nakon pada socijalizma, hrvatska kinematografija zadr`ava niz sli~nosti s onima tranzicijskih zemalja koje su, dodu{e bez rata, tako|er do`ivjele niz bitnih promjena. Nestanak ideolo{ke cenzure pru`io je autorima mogu}nost da slobodnije izraze svoje stavove i izrazitije kriti~ki sagledaju dru{tvenu situaciju — kako onu iz neposredne pro{losti tako i novonastale promjene. Mo`e se ~initi paradoksalnim da je u po~etku ta ve}a sloboda donijela u svim zemljama uglavnom i slabije filmove. Ve}ina autora nije odoljela mogu}nosti da izravno izraze sve ono {to su ranije morali prikrivati metaforama i simbolima, iako izravne poruke umanjuju vrijednost djela, a mnogo bolje funkcioniraju u novinskim tekstovima u kojima ih je i znatno vi{e, te ba{ oni, a ne filmovi zadovoljavaju potrebu publike za takvom kriti~no{}u. No, ne samo da ti filmovi, u kojima naj~e{}e postoji pojednostavljeni crno-bijeli sukob, ne nalaze svoje prave razloge postojanja nego ni nastavljanje slo`enih filmskih postupaka na na- ~in prethodnog desetlje}a ne posti`e jednake uspjehe, jer se promijenilo i dru{tvo, ali i zanimanje gledatelja koji, mo`da i zbog pritiska problema koje donose promjene, u kinu tra- `e ponajvi{e eskapisti~ku zabavu kakvu ponajvi{e nudi ameri~ki komercijalni film. U sli~noj su se situaciji na{la i ve}ina, ne samo tranzicijskih europskih kinematografija kojima u pre`ivljavanju poma`u i njihove dr`ave, ne samo (kao u Hrvatskoj) sufinanciranjem produkcije nego i za{titom gotovih proizvoda zakonima koji odre|uju kvote tj. minimalni postotak doma}ih i europskih filmova u kinima, ali i na TV, a ponegdje i na nosa~ima slike. Ve}ina hrvatskih filma{a se ne snalazi najbolje u takvoj situaciji, pa se, unato~ stanovitom broju zanimljivih djela, u Hrvatskoj vjerojatno vi{e no drugdje stvara izrazito negativno ozra~je oko doma}e kinematografije koje ne uspijevaju promijeniti niti povremene iznimke vrlo gledanih filmova poput Kako je po~eo rat na mom otoku (1996) Vinka Bre{ana koji pokazuje da }e na{i gledatelji prihvatiti tek komedije ili one filmove u kojima humor ima zna~ajnu ulogu. To se nije bitnije promijenilo do danas, iako su zna~ajne me|unarodne nagrade ipak izmijenile klimu u kojoj se stvara doma}i film. [to se pak ti~e dr`avnog sufinanciranja, iako njime nitko nije zadovoljan, mo`da Hrvatska ~ak prolazi i ne{to bolje od sli~nih zemalja, ali je najve}i problem u tome da je na taj na~in ostao na `ivotu nekada{nji model financiranja filmova u kojem producent ne preuzima nikakav rizik nego snima tek onda kad je cjelokupno financiranje filma (uklju~uju}i i njegovu zaradu) osigurano sredstvima fondova i javne televizije. Dugoro~no, takva situacija ipak ne mo`e osigurati `ivost kinematografije, {to pokazuju zemlje u kojima producenti kojima je doista stalo do filma, a ponekad i sami autori nastoje prona}i i druge mogu}nosti financiranja realizacije projekata koje svakako `ele snimiti. Uz pronala`enje sufinancijera u vlastitoj zemlji, mnogi poku{avaju na}i koproducente preko granice i koristiti europske fondove (kao npr. Eurimage) koji poti~u takvu suradnju. Za razliku od ve}ine drugih zemalja (kao {to je na primjer Slovenija), u Hrvatskoj su prema otvaranju filmskih granica podjednako podozrivi i dr`ava i ve}i dio filma{a. Uz to gotovo da i nema prijedloga kako promijeniti dosada{nji model financiranja, pa bi mo`da suradnja s drugim kinematografijama s kojima je hrvatska tijekom posljednjih {ezdesetak godina imala niz dodirnih to~aka ipak mogla pomo}i da na{ film ostvari uva`eno mjesto me|u manjim europskim kinematografijama koje ne}e kao dosad ovisiti samo o uspjehu jednog ili dva ostvarenja iz godi{nje produkcije. Literatura Ante Babaja, 2002, Zagreb: Nakladni zavod Globus. Ur. edicije A. Peterli} i T. Pu{ek Bogli}, Mira, 1988, Film kao sudbina. Kronika, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske Branko Bauer, 1983, ur. N. Polimac, Zagreb: Cekade Filmska enciklopedija 1-2, 1986-1990, glavni ur. A. Peterli}, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krle`a« Filmski leksikon, 2003, ur. N. Gili}, B. Kragi}, Zagreb: Leksikografski zavod »Miroslav Krle`a« Golik, 1997, ur. P. Krelja, Zagreb: Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska kinoteka Kurelec, Tomislav, 2003, Filmska kronika — zapisi o hrvatskom filmu, Zagreb: Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara — AGM Liehm, Antonin J. i Liehm, Mira ŠLim, Antonjih i Miraš, 2006, Najva`nija umetnost: isto~noevropski film u dvadesetom veku, Beograd: Clio (prevela Maja Ili}) Majcen, Vjekoslav i Peterli}, Ante, 2000, Oktavijan Mileti}, Zagreb: Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska kinoteka [krabalo, Ivo, 1998, 101 godina filma u Hrvatskoj, 1896-1997, Zagreb: Nakladni zavod Globus Turkovi}, Hrvoje i Majcen, Vjekoslav, 2003, Hrvatska kinematografija, Zagreb: Ministarstvo kulture — Hrvatski filmski savez www.film.hr Film, Zagreb: 1975-1978. Nakladnik: Centar za film i filmsku kulturu Narodnog sveu~ili{ta grada Zagreba (npr. blokovi o B. Belanu, T. Gotovcu...) Hrvatski filmski ljetopis, Zagreb: 1995- . Sada{nji nakladnik Hrvatski filmski savez (npr. blokovi o Z. Tadi}u, P. Krelji, B. Marjanovi}u, B. Dovnikovi}u, F. Had`i}u, V. Mimici...) H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>. 25
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:07 Page 26 FILMOLOGIJA I KOMPARATISTIKA Irena Paulus Prou~avanje hrvatske filmske glazbe UDK: 791.636:78(497.5) Bez obzira na to {to je prije moje knjige Glazba s ekrana (Paulus, 2002) bilo pojedina~nih ~lanaka o hrvatskoj filmskoj glazbi (Dedi}, [krabe, Mileti}, Bombardelli, Martin~evi}, Saka~ itd.), kada sam, sredinom 1990-ih, po~ela pratiti hrvatske filmske skladatelje i analizirati pojedine filmske partiture, shvatila sam {to zna~i »biti prvi«. Knjiga je nastajala iz pojedina~nih ~lanaka o hrvatskim filmskim skladateljima koje sam objavljivala na Tre}em programu Hrvatskog radija (emisija Filmski portreti Dra`ena Movre) i u Hrvatskom filmskom ljetopisu (koji su tada ponajvi{e ure|ivali Vjekoslav Majcen i, kao glavni urednik, Hrvoje Turkovi}). Ideja se razvila u projekt kojemu ni sama nisam shva}ala proporcije. Naime, prate}i stvarala{tvo pojedinih skladatelja, obnavljala sam i, zapravo, pisala povijest hrvatske filmske glazbe, rekonstruiraju}i pojedina razdoblja: »klasi~ni« skladatelji u ranim hrvatskim filmovima 1940-ih i 1950-ih — glazbeni odjel u Dubrava filmu krajem 1950-ih i 1960-ih — naglasak na skladateljima »zabavnije« orijentacije u »ozbiljnim« filmovima 1970-ih... Polazna to~ka prou~avanja glazbe (harmonijske, melodijske, formalne itd. analize) uvijek su zvuk (snimka) i note (partitura). Budu}i da se radilo o filmskoj glazbi, vrlo je va`an bio i vizualni element — dakle, slika (video). Ubrzo se pokazalo da }e od tri elementa posljednji biti klju~an. Naime, snimke hrvatske filmske glazbe bile su (i jo{ su uvijek) iznimno rijetke. Osim izuzetaka, poput Dedi}eve Muzike za film i TV ili kompaktne plo~e Selja~ka buna 1573. Alfija Kabilja, na nosa~u zvuka bilo je mogu}e prona}i jo{ jedino glazbu koju je »klasi~ni« skladatelj smatrao uspjelijom, pa ju je preradio za 26 Koncert H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.
Change language