Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 64<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 62 do 67 Bezinovi}, I.: Diskretni {arm autorstva<br />
Sa snimanja Slu~ajnog `ivota<br />
Korak dalje od autorske kritike<br />
Koliko god nam se to ~inilo reduktivnim, estetika je neodvojiva<br />
od socijalnog konteksta u kojemu nastaje. Drugim rije~ima,<br />
kojima Pauline Kael kritizira Sarrisa: »Estetika doista<br />
jest grana etnografije« (Kael, 2007: 115). Naravno, pod etnografijom<br />
se ne misli na istoimenu disciplinu dru{tvenih<br />
znanosti, ve} op}enito na prou~avanje estetskih fenomena iz<br />
perspektive njihova dru{tvenog konteksta. Dakle, cjelokupnoj<br />
bi problematici autorstva bilo nu`no pristupiti putem<br />
sociologije (odnosno etnografije) filma. Ona bi, konkretno,<br />
prou~avala proces nastanka filma, njegovu recepciju i njegovu<br />
strukturu iz perspektive dru{tvenog konteksta (Turkovi},<br />
1990).<br />
Opse`an pregled cjelokupne povijesti filma iz perspektive<br />
dru{tvenih odnosa, koliko mi je poznato, jo{ nije napisan<br />
(iako, naravno, postoje tekstovi o pojedina~nim problemima<br />
pisani iz te perspektive). Me|utim, takav model prou~avanja<br />
povijesti pronalazimo u sociologiji znanosti, primjerice u<br />
djelu Randalla Collinsa The Sociology of Philosophies: a<br />
Global Theory of Intellectual Change iz 1998. godine. U toj<br />
opse`noj knjizi Collins predstavlja povijest filozofije kao povijest<br />
intelektualaca smje{tenih u »u tipi~ne dru{tvene obrasce:<br />
intelektualne grupe, mre`e, suparni{tva« (Collins, 1998:<br />
3). U slu~aju prou~avanja povijesti filma, mogli bismo rije~<br />
»intelektualac« koristiti ne u smislu »filozof« ili »znanstvenik«,<br />
ve} u smislu »redatelj« (ili bilo koji drugi autorski suradnik<br />
na filmu). Naravno, poistovje}ivati redateljski posao<br />
s poslom intelektualaca u drugim poljima nije ba{ u svakom<br />
slu~aju opravdano, ali bi moglo biti inspirativno za razumijevanje<br />
mogu}eg pristupa unutar sociologije filma. 2 Osnovna<br />
ideja jest ta da mo`emo znatno lak{e uo~iti kompleksnosti<br />
dru{tva ukoliko odstupimo od »kulta genija ili intelektualnog<br />
heroja« (Collins, 1998: 3). Primijenjeno na filmologiju,<br />
film mo`emo dobro interpretirati i kinematografiju mo-<br />
`emo dobro razumjeti samo ukoliko ne mistificiramo figuru<br />
filmskog autora, samo ukoliko je smjestimo u njezin dru{tveni<br />
kontekst. Koliko god pojedini autor bio genijalan u na{im<br />
o~ima, on je nu`no bio dio svijeta, a prou~avanjem toga svijeta<br />
koji ga okru`uje mi mo`emo razumjeti njegove postup-<br />
64<br />
2 Collins smatra da je njegova teorija primjenjiva i na ostala podru~ja intelektualnog djelovanja. Svoja je istra`ivanja, primjerice, pro{irio i na mre`e modernisti~kih<br />
arhitekata po~etkom 20. stolje}a.<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.
Change language