You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 108<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 102 do 138 Novi filmovi<br />
4 MJESECA, 3 TJEDNA I 2 DANA<br />
(4 luni, 3 saptamâni si 2 zile, Cristian Mungiu, 2006)<br />
Rumunjska, 2007. Donedavno filmski<br />
sterilna i izolirana zemlja o ~ijoj je suvremenoj<br />
kinematografiji svijet do prije<br />
tri godine znao toliko koliko jo{ uvijek<br />
zna o hrvatskom filmu, pro{le je<br />
godine do`ivjela napokon i pravu kulturnu,<br />
to~nije filmsku revoluciju, po-<br />
`njev{i uspjeh sli~an onome koji je prije<br />
nekoliko godina zadesio meksi~ku,<br />
ju`nokorejsku ili njema~ku kinematografiju.<br />
Sudjelovanje na presti`nim festivalima,<br />
osvajanje presti`nih nagrada,<br />
svjetska distribucija (~ak su dva rumunjska<br />
filma otkupljena za hrvatsko<br />
tr`i{te) te {to je najva`nije, kvaliteta filmova,<br />
ponajprije je zasluga nekolicine<br />
darovitih filma{a, jer niti je Rumunjska<br />
zemlja razvijene filmske industrije, niti<br />
je zemlja koja s populacijom od 22 milijuna<br />
stanovnika i svega osamdesetak<br />
kinodvorana u dr`avi sugerira postojanje<br />
razvijenije filmske kulture. No,<br />
iako su, u pogledu brige o doma}em<br />
filmu te sudjelovanjem u velikim koprodukcijama<br />
nekoliko koraka ispred<br />
nas — sprovodi se zakon o filmu<br />
(osmi{ljen prema francuskom modelu<br />
prema kojem se novac od poreza na reklame,<br />
prodaje DVD-a i ostalih medija<br />
slijeva u filmski fond), a nedaleko od<br />
Bukure{ta smje{ten je veliki kompleks<br />
filmskih studija (kod nas se upravo radi<br />
na tome da se pometu posljednji ostaci<br />
Jadran filma i na tom mjestu izgradi<br />
kompleks urbanih vila) — njihovi autori<br />
jo{ uvijek re`e nezadovoljni na~inom<br />
na koji dr`ava tretira film. No,<br />
iako to beskrajno negodovanje podsje-<br />
}a na situaciju me|u na{im filma{ima,<br />
rumunjske je autore zahvatila neka<br />
nova, pozitivna klima. Isplivali su talenti<br />
koji kao da su zajedni~ki zapo~eli<br />
kakav rumunjski Novi val ili rumunjsku<br />
Dogmu jer, koliko god bilo preuzetno<br />
govoriti o nekoj novoj skupnoj<br />
108<br />
struji (sami autori nije~u postojanje ne-<br />
~ega takvog, za razliku od filmskih novinara<br />
koji na sva zvona bruje o rumunjskom<br />
novom valu), ne mogu se<br />
me|u njima ne zamijetiti sli~nosti u izboru<br />
tema, stilskim preokupacijama i<br />
na~inu glume. Fiksirana kamera (~esto<br />
puta iz ruke), dugi kadrovi-sekvence<br />
koji prikazuju svakodnevni `ivot, realisti~ne<br />
lokacije, minimalizam i podigranost<br />
u glumi ~ine glavninu rumunjskog<br />
filma. No, najzamjetnija stvar je da ve-<br />
}ina autora, osim pokatkad u suvremenost<br />
(Cristi Puiu u Smrti gospodina Lazarescua,<br />
Cristian Nemescu u California<br />
Dreamin’ (nedovr{eno)), tematski<br />
naj~e{}e zadiru u noviju rumunjsku komunisti~ku<br />
povijest, bave}i se posljednjim<br />
godinama represivnog re`ima ili<br />
samom revolucijom (Cristian Mungiu<br />
u 4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana, Corneliu<br />
Porumboiu u 12:08 isto~no od Bukure{ta,<br />
Catalin Mitulescu u Kako sam<br />
proveo kraj svijeta, Radu Muntean u<br />
Papir }e biti plav), osloba|aju}i duhove<br />
pro{losti koji danas najvi{e progone<br />
njihove roditelje. Ipak su tada svi oni<br />
bili adolescenti ili u ranim dvadesetima<br />
(najstariji me|u njima je Puiu ro|en<br />
1967, a najmla|i Nemescu ro|en<br />
1979), te stoga, neoptere}eni i nevezani<br />
silinom pro`ivljenih emocija, danas<br />
imaju mo} sagledati stvar iz drugog<br />
kuta. Pogled je to na pro{lost koji im<br />
omogu}uje objektivnost i kriti~ko rasu-<br />
|ivanje.<br />
No cijela pri~a o novom rumunjskom<br />
filmu zapo~ela je na canneskom festivalu.<br />
Cristian Mungiu, autor filma 4<br />
mjeseca, 3 tjedna i 2 dana, do pro{le<br />
godine gotovo nepoznato ime, svojim<br />
je prvijencem Occident, humornom<br />
dramom iz 2000, sudjelovao u popratnom<br />
programu Cannesa. Doista je pitanje<br />
bi li se njegov, Zlatnom palmom<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.<br />
ovjen~ani film 4 mjeseca, 3 tjedna i 2<br />
dana uop}e na{ao u slu`benoj selekciji<br />
da 2005. nije zapo~ela pri~a o renesansi<br />
rumunjskog filma potaknuta ponajprije<br />
Puiuevom naturalisti~kom, bolni~kom<br />
dramom Smrt gospodina Lazarescua,<br />
za koju je nagra|en nagradom<br />
Un Certain Regard (iz selekcije druge<br />
po va`nosti na festivalu). Sljede}e,<br />
2006. godine, nagradu za najboljeg debitanta<br />
odnosi Corneliu Porumboiu i<br />
njegova komi~na drama 12:08 isto~no<br />
od Bukure{ta (te je godine na festivalu<br />
prikazan i Mitulescuov Kako sam proveo<br />
kraj svijeta), a uz Mungiuov film,<br />
2007. je jo{ jednu Un Certain Regard<br />
nagradu osvojio preminuli Cristian<br />
Nemescu za film California Dreamin’<br />
(nedovr{eno). Bilo je tada sve jasno, rumunjski<br />
je film prona{ao svoje mjesto u<br />
svjetskoj kinematografiji.<br />
Ipak, kada je pro{le godine najboljim<br />
filmom progla{en Mungiuov film,<br />
ostao sam pomalo iznena|en i rezerviran<br />
odlukom `irija da nagradi film<br />
smje{ten u posljednje godine vladavine<br />
represivnog, totalitarnog Ceauàescuova<br />
re`ima na temu abortusa. Naime, ~injenica<br />
kako je rije~ o temi, s jedne<br />
strane, toliko te{koj i mu~noj, a s druge<br />
toliko puta vi|enoj i pro`vakanoj<br />
(ovo potonje vrlo lako navodi na pomisao<br />
kako tako ne{to vi{e prili~i kakvom<br />
televizijskom uprizorenju) te povrh<br />
svega, ~injenica da je tema situirana<br />
unutar oporog dru{tveno-politi~kog<br />
konteksta u kojem je abortus strogo<br />
ka`njiv ~in, navela me da posumnjam u<br />
kredibilitet samog festivala. Nagra|ivanje<br />
filmova s primarno jakim i va`nim<br />
temama ipak je praksa nekih drugih festivala<br />
poput, primjerice, Berlinalea<br />
koji glavnu nagradu dodijeli ~esto puta<br />
umjetni~ki i izvedbeno manje dojmljivom<br />
ostvarenju, a sve radi teme kojom
Change language