You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 73<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 68 do 76 Krivak, M.: Wim Wenders – ili filmski postmodernizam »tijekom vremena«<br />
raboli~no ogledalo popularne kulture i njezina mjesta u cjelokupnoj<br />
povijesti umjetnosti.<br />
Stanje stvari (Der Stand der Dinge, 1982) svojevrstan je<br />
Wendersov autobiografski izlet i mo`da najpotpunije ostvarenje,<br />
kojim zavr{ava njegovo njema~ko redateljsko razdoblje.<br />
Nakon {to je u Pogre{nom pokretu pro{ao osebujnu<br />
»odisejadu« kroz suvremenu Njema~ku, te poku{ao prona}i<br />
navlastiti, ali i povijesni smisao svoje domovine, u Stanju<br />
stvari Wenders ponire u samo njegovo filmsko i `ivotno<br />
iskustvo, prije negoli {to se otisne u obe}anu zemlju svih filmofila<br />
— u SAD i hollywoodsku industriju snova. Tijekom<br />
vremena (sentenca koja se ponavlja i u ovome filmu), Wenders<br />
je po`elio okrenuti novu stranicu u svojoj karijeri i poku{ao<br />
utonuti u svoju »ameri~ku no}«. Izravno redateljevo<br />
iskustvo, preneseno u film, povezano je s financijskim i drugim<br />
pote{ko}ama {to ih je Wenders imao tijekom produkcije<br />
i postprodukcije svojega prvog igranog ameri~kog filma,<br />
gangsterske travestije Hammett (1982), prema motivima iz<br />
`ivota i pripovijedaka eponimnog autora {pijunskih romana.<br />
Stanje stvari film je o neskladu izme|u filma i stvarnosti. Izme|u<br />
»~arobne kutije snova« u boji i zbilje u crno-bijeloj<br />
tehnici. Izme|u opijaju}eg sna o velikom Hollywoodu i<br />
otre`njuju}e zbilje Europljanina u nesmiljenu `rvnju medijske<br />
Amerike. Wenders ovdje prvi put eksperimentira prijelazom<br />
s analogne (europske) tehnike na digitalnu (ameri~ku)<br />
tehnologiju. I doslovce i metafori~ki. Primitivno ra~unalo iz<br />
filma nagla{ava taj sudbinski prijelaz i spre~ava Friedricha<br />
Munroa (glumi ga Patrick Bauchau) da dovr{i svoj film u<br />
bespu}ima Portugala. Taj nedovr{eni film ponovno se javlja<br />
kao motiv u Lisabonskoj pri~i, dvanaest godina kasnije. 7<br />
Zami{ljen kao svojevrsni hommage Hollywoodu i Fritzu<br />
Langu, Johnu Fordu i njegovim Traga~ima, Bulevaru sumraka<br />
i svim onim nebrojenim europskim redateljima i filmofilima<br />
koji su `eljeli dotaknuti ~uvene hollywoodske zvijezde<br />
— barem stopalom! — film je zapravo gorko-opora studija<br />
o melankoliji i dvama nesvodivim svjetovima. No, Wenders<br />
prihva}a »stanje stvari«, kao {to ga prihva}a i glavni teoreti-<br />
~ar postmoderne, Jean François Lyotard u svojemu, koju godinu<br />
prije napisanu Postmodernom stanju. Protagonist filma<br />
govori o tomu da »vi{e nema pri~a«, jednako kao {to u Lyotarda<br />
vi{e nema velikih pripovijesti, a to je signum postmodernoga<br />
svijeta bez ~vrsta upori{ta. Stanje stvari — metafilm,<br />
film o filmu, film u filmu — znak je Wendersa koji se<br />
miri s tim stanjem i postaje istaknuti postmoderni »ameri~ki<br />
prijatelj«, dakako, europskoga podrijetla. Wenders igra »jezi~nu<br />
igru« Hollywooda kako bi svoju umjetni~ku ingenioznost<br />
mogao — gotovo filozofski promi{ljeno — »upakirati«<br />
i onome koji ne vjeruje da je film po sebi i{ta vi{e od banalne<br />
hollywoodske industrije zabave. Kao i Jarmusch, Wenders<br />
je tradicijom i modernitetom obremenjeni europski<br />
uljez u postmodernu Ameriku fast-food medijske kulture i<br />
rasto~enih, fragmentiranih free-lance identiteta povr{nosti i<br />
plitkosti. Jim Jarmusch zapravo je Wendersov najbolji »ameri~ki<br />
prijatelj«. Jarmusch je post-postmoderna nadgradnja<br />
postmodernog Wendersa! Stanovita stati~nost, tjeskobno<br />
duga zatamnjenja, situacija mu{kog prijateljstva dvojice ljudi<br />
na nepreglednom putu — sve su to zajedni~ke odlike i motivi<br />
Wendersa i Jarmuscha. Me|utim, ono {to Jarmuscha razlikuje<br />
od njegova njema~kog uzora jest neograni~ena doza<br />
ironi~nosti, neprispodobiva s bilo kime u panteonu najve}ih<br />
suvremenih svjetskih redatelja. Ironi~nosti koja ~esto prelazi<br />
u sarkazam. Wenders, me|utim, nije ni sarkasti~an ni ironi~an.<br />
On je u biti i u autorskoj jezgri melankolik sa slikom<br />
Amerike koja se, u njegovu svjetonazoru, pretvara u niz i{~a-<br />
{enih, rock-glazbom posredovanih slika {to nalikuju onim<br />
smije{nim, paraboli~no iskrivljenim zrcalima u zabavnim<br />
parkovima! To je i razlog {to mnogi ne prihva}aju autorsku<br />
poetiku ovoga — ipak! — kultnoga redatelja. Amerikanci ga<br />
ne prihva}aju jer je odve} artisti~ki, odve} europski; pravovjerni<br />
Europljani zato {to je upao u `rvanj hollywoodske komercijalne<br />
produkcije. Sli~an je slu~aj s Jarmuschem —<br />
Amerikancem ~e{ko-nizozemsko-njema~kog podrijetla. Toliko<br />
o multikulturalnoj toleranciji!<br />
Ameri~ki prijatelj izvorni je akcijski film bez suvi{nih stilizacija<br />
i estetizacija kojima je Wenders ponekad sklon. Bruno<br />
Ganz s Dennisom Hopperom ~ini neobi~an dvojac koji unosi<br />
novu notu u motiv prijateljstva dvojice mu{karaca iz njegova<br />
prethodnika, filma Tijekom vremena. Posljednje {to<br />
hambur{ki uramljiva~ slika Jonathan Zimmermann (Ganz),<br />
koji boluje od leukemije, treba u~initi u svojemu vremenski<br />
ograni~enu `ivotu jest ubiti nepoznate ljude, kako bi tako<br />
zara|enim novcem osigurao svoju obitelj. Ripley — u maestralnoj<br />
interpretaciji jo{ svje`eg i nadahnutog Hoppera —<br />
koristi njegovu bolest kako bi ga uvukao u svoju igru, zapravo<br />
potaknutu vlastitom ta{tinom. Taj neobi~ni pokreta~ radnje<br />
zapravo je izlika za razradu Wendersova omiljena motiva<br />
— prijateljstva dvojice mu{karaca. U mikrosvijetu toga<br />
prijateljstva nema mjesta za `ene. Kako ovdje, tako i u ve}ini<br />
njegovih filmova, `ene se svode tek na popratni svijet protagonista<br />
i sporedni plan dramskih postava. Pritom ni{ta ne<br />
mijenja ni ~injenica da je roman Ripley’s Game — po kojemu<br />
je snimljen Ameri~ki prijatelj — napisala `ena, naime Patricia<br />
Highsmith. (»Veliki mu{karci« Wendersova svijeta jesu<br />
i redatelji Samuel Fuller i Nicholas Ray, koji se ovdje pojavljuju<br />
u cameo ulogama. Obojica }e i kasnije na}i mjesto u<br />
Wendersovim filmovima: Fuller u dojmljivoj ulozi snimatelja<br />
iz Stanja stvari, dok }e Rayu biti posve}en jedan od Wendersovih<br />
najosobnijih filmova, Nickov film: munja nad vodom<br />
— o posljednjim danima ovoga kultnog redatelja, svojevrsni<br />
Wendersov hommage, in memoriam i memento.) ^e-<br />
`nja za avanturizmom i skitala~kim traganjem — bijeg od<br />
gubitka identiteta u svijetu {to zatire iskonski »mu{ki« nagon<br />
ka otkrivanju novih svjetova — temeljni je motiv Ameri~kog<br />
prijatelja. Premda nije rije~ o filmu ceste u klasi~nome smislu,<br />
film je, ontolo{ki i paradigmatski, upravo to: bijeg iz<br />
sku~enosti gra|anske egzistencije u prostranstava »nepoznatog«<br />
— kako onog izvanjskog tako i onog {to se nalazi u zapretenim<br />
predjelima psihe potisnutog avanturisti~kog iden-<br />
7 »Li{}e prekriva Lisabon« — kako bi rekao naziv antologijskog albuma Elektri~nog orgazma iz iste godine kada je distribuiran i film Stanje stvari —<br />
1982. Ova plo~a, u okviru (premda ve} i na zalazu) novovalnog poimanja pop i rock-kulture u SFRJ, svojim vra}anjem avangardnom naslije|u nudi<br />
osebujni postmodernisti~ki pomak i raskid s konzumeristi~ki samodopadnim neoromantizmom 1980-ih.<br />
73<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.
Change language