You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:07 Page 32<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 30 do 40 Ze~evi}, S.: Ve~era kod Vidasa<br />
porediv s polo`ajem Tanhofera u hrvatskom filmu, jer je<br />
Tanhoferova filmska obrazovanost tako|er str{ila u usporedbi<br />
s ve}inom svojih kolega, te ~ekala vrijeme svoje kona~ne<br />
potvrde.<br />
Na odabranoj se sceni ve~ere kod Vidasa isti~e redateljeva<br />
vje{tina u nadgradnji gledateljski prepoznatljive situacije uz<br />
pomo} znakovite razigranosti slikovnih elemenata poput<br />
pokreta kamere ili pa`ljivih mizanscenskih kompozicija.<br />
Tanhofer, iako djeluju}i u okviru mizanscenskih pretpostavki<br />
podrazumijevanih u stilskom obliku klasi~ne narativnosti,<br />
potvr|uje da se izvedbenim odabirima te njihovim krajnjim<br />
izra`ajnim oblikom mo`e ostvariti dodatni narativni podtekst,<br />
djeluju}i izravno na izlaga~ku zanimljivost pri~e (koja<br />
je neosporno dominantan element u filmu), koliko god takve<br />
mizanscenske odluke mogu na povr{no gledanje djelovati<br />
»tehnicisti~ki« ([krabalo, 1984: 191). Tanhofer uz sve<br />
odmake, svoje filmsko pripovijedanje »temelji na monta`nom<br />
kontinuitetu«, u kojem je raskadriranost osnova »odr-<br />
`avanja pa`nje« (Bordwell, 2005: 243-244), dakle djeluje na<br />
stilskim osnovama postavljenim u ameri~kom filmu od kraja<br />
Prvog svjetskog rata.<br />
U dokazanim studijskim sustavima svog doba (npr. SAD,<br />
Francuska ili Velika Britanija), Tanhoferov bi film smatrali<br />
uspjelim i donekle zaka{njelim odjekom podjednakih utjecaja<br />
ekspresionisti~kog filma i film noira, no u okviru hrvatske<br />
kinematografije, takav se odabir ~ini jednako originalnim i<br />
zanosnim kao i u slu~aju ve}ine filmova iz 1950-ih. U tom<br />
bi kontekstu bilo zanimljivo uspore|ivati utjecaj njema~kog<br />
ekspresionisti~kog filma koji se provla~i i kroz druge filmove<br />
1950-ih (npr. Golikov Djevojka i hrast). Scenarij za Nije<br />
bilo uzalud je napisao sam Tanhofer, prema ideji Pere Budaka.<br />
Film je snimio Slavko Zalar, a montirala Radojka Tanhofer<br />
(u filmu navedena jo{ uvijek pod djevoja~kim prezimenom<br />
Ivan~evi}), oboje vrsni filma{i, poput Tanhofera u ~vrstom<br />
autorskom nadahnu}u.<br />
U sceni ve~ere koju analiziram, pripovjeda~ki se otvara ve}ina<br />
problema koji mladi junak filma, lije~nik Jure, mora do<br />
kraja filma rije{iti. U sceni saznajemo pretpovijest vra~are<br />
^arke, potom nerije{enu smrt njezina sina Radaka (Ljubo<br />
Tadi}), nazna~uje se zainteresiranost Vidasove `ene (Mia<br />
Oremovi}) za romanti~nom avanturom kao bijegom od dosadne<br />
seoske svakodnevice i primitivizma njezina supruga,<br />
potom se potvr|uje da stariji lije~nik \uka Radi} ima ve}ih<br />
problema s alkoholom koji utje~u na njegov posao, kao i to<br />
da Jurina djevojka Vera od po~etka ima ulogu stranca (ili<br />
uljeza) unutar zatvorenog sustava. Jedini sudionici ve~ere (u<br />
stvari ve~ere dobrodo{lice za mladog lije~nika i njegovu djevojku)<br />
koji utjelovljuju razumnost su likovi mladog lije~nika<br />
i predstavnika (nove) vlasti, tajnika op}ine Marka Lipovca<br />
(pretpostavljam da ga glumi Duka Tadi}).<br />
Plan ve~ere: temeljna postava<br />
Prvi kadar scene je blizi plan Vidasove `ene (sl. 1. 0) koja se<br />
naginje prema osobi izvan lijeve strane okvira kadra, postavljaju}i<br />
upit o ve~eri : »Prija?« 2 Ameri~ki redatelj John Cromwell,<br />
~vrst studijski profesionalac klasi~nog ameri~kog narativnog<br />
filma, u ~lanku iz 1937. navodi da redatelj u na~inu<br />
snimanja scene »u osnovi ima izbor od dva na~ina pristupa.<br />
Zapo~eti u`im planom odre|ene akcije koja je djeluje otkrivala~ki<br />
prema liku 3 ili pri~i, a potom kroz {iri plan otkriva<br />
vrijeme i prostor, ili prvo uspostavlja prostor da bi se potom<br />
nastavilo prema likovima« (Cromwell, 1976: 306).<br />
Tanhofer ne naru{ava stilski odabir svog filma, pa preuzima<br />
jedan od navedena dva uobi~ajena na~ina zapo~injanja scene.<br />
^injenica da se ve~era doga|a u stanu Vidasovih, mo`e<br />
objasniti za{to po~etni kadar u sceni pripada Vidasovoj `eni<br />
koja time iskazuje brigu za svoje goste, iako se do kraja scene<br />
ta briga jasno usmjeruje prema liku mladog lije~nika Jure.<br />
Sude}i prema kopiji filma prikazanoj na HTV-u, na osnovi<br />
koje je ovaj tekst napisan, tijekom cijele scene naznake prostora<br />
iza likova uglavnom su nenametljive, scenografijom i<br />
rekvizitima ocrtavaju}i blagovaonicu Vidasovih kroz mje{avinu<br />
gra|anskih i ruralnih detalja (npr. jasna opreka kipi}a<br />
na komodi iza Vidasove `ene te narodnoga glazbenog instrumenta<br />
iza Vidasa). Postavka rasvjete u sceni podr`ava takav<br />
izbor, jer je svjetlosna koncentracija na stolu i likovima<br />
za stolom, ~ime mo`emo predvidjeti da unutar scene niti<br />
jedna izra`enija naznaka prostora ne}e imati ve}u pripovjednu<br />
funkciju.<br />
Drugi kadar scene (sl. 1. 1) je dijagonalna kompozicija u {irokom<br />
planu, no razlika od uobi~ajenog {irokog plana je ta<br />
{to likovi u sceni sjede po dubini mizanscene, ~ime ne vidimo<br />
u cijelosti njihova tijela. Dijagonalna je kompozicija postavljena<br />
od donjeg lijevog kuta kadra, prema gornjem desnom<br />
kutu kadra. U kadru prvi put vidimo raspored sjedenja<br />
svih sudionika ve~ere, s tim da lije~nik Jure sjedi na ~elu<br />
stola u lijevom kutu kadra, dok je doma}in Vidas na suprotnom<br />
kraju stola. S Jurine lijeve strane, prema kameri, sjede<br />
Vidasova supruga i stariji lije~nik Radi}. S Jurine desne strane,<br />
sjede tajnik op}ine Lipovac (donekle okrenut le|ima<br />
prema kameri) te blizu Vidasa, bo~no prema kameri, djevojka<br />
Vera. Na po~etku kadra, mladi lije~nik odgovara na upit<br />
Vidasove `ene te nastavlja op}eniti razgovor o bolestima.<br />
Ve} se na drugom kadru scene Tanhofer odlu~uje za kameru<br />
u pokretu. Nakon kratkog stati~nog dijela na po~etku kadra,<br />
pratimo bo~nu vo`nju s lijeva u desno koja nakratko zado-<br />
2 Blizi plan se ~esto tuma~i, osobito u literaturi primarno namijenjenoj snimateljskoj struci, kao »plan u kojem se vide osobe do pojasa« (Tanhofer, 1981:<br />
180; Mid`i}, 2006: 144), no osobno sam skloniji tuma~enju u Filmskom leksikonu: »filmski plan u kojem izrez kadra obuhva}a poprsje ~ovjeka, ili<br />
neki dio prizora u takvu obuhvatu« (Kragi}, Gili}, 2003: <strong>53</strong>). U Tanhoferovu je filmu nazna~enost likova u kadrovima ograni~ena njihovim sjedenjem<br />
za stolom, u kojem se oni ve}inom vide do razine trbuha (dok je ostatak tijela pod stolom ). S obzirom da je takav izrez nedovoljno odre|en u stru~noj<br />
literaturi, prema osobnom ga iskustvu ipak odre|ujem kao blizi plan, ako ni{ta drugo zbog »bliske promatra~ke udaljenosti« (isto) koju sam naziv<br />
pretpostavlja. Pojam »polublizi plan« u tekstu koristim samo u slu~aju zasebnog kadra Vidasa koji sjedi za stolom (sl. 1.8), tjelesno nazna~enijeg od<br />
ostalih likova u tom dijelu scene.<br />
3 Dakako, rije~ je o liku koji prikazujemo.<br />
32<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.
Change language