You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:07 Page 6<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 5 do 7 Peterli}, A.: Studij filma na Odsjeku za komparativnu knji`evnost<br />
Rudolf Sremec<br />
vatske knji`evnosti u hrvatskoj kinematografiji. Bio bi to<br />
prvi doktorat s podru~ja filmologije, me|utim, Sremec,<br />
iskreno zaokupljen svojim pozivom dokumentarista, a i drugim<br />
obvezama, bli`e}i se {ezdesetoj godini `ivota, nije smogao<br />
vremena, a mo`da ni prave volje da se potpuno prepusti<br />
radu na disertaciji. A disertacija je bila preduvjet za docenturu<br />
— nije se moglo ni zamisliti da }e netko tko je pre-<br />
{ao pedeset godina sveu~ili{nu karijeru otpo~eti kao asistent...<br />
I tako tu temu nitko nije obradio do danas, profesor Sremec<br />
je bio honorarni nastavnik, a ~inilo se da je Odsjeku potreban<br />
»de`urniji« filmolog, pa sam zahvaljuju}i, dakle, ideji<br />
profesora Herge{i}a, kao i zauzimanju nekih profesora s<br />
Odsjeka za povijest umjetnosti, a posebno anga`manu mog<br />
kolege sa studija jugoslavistike, i s kolegija predvojni~ke<br />
obuke, Milivoja Solara, u razdoblju Sreme~evog vo|enja studija<br />
filmologije 26. lipnja 1966. izabran za asistenta, a nastupio<br />
sam 1. rujna 1966. godine. Sada se broj predava~a udvostru~io:<br />
Rudolf Sremec je predavao povijest filma, a ja teoriju.<br />
Me|utim, budu}i da sam se ja sve vi{e posve}ivao pedago{kom<br />
radu (honorarno sam od 1966. predavao i na Kazali{noj<br />
akademiji) i znanstvenom radu, redateljskim poslom<br />
optere}eni Sremec — godi{nje je snimao i do tri filma — odlu~io<br />
je napustiti mjesto predava~a. I tako, kako bi se reklo<br />
u Moby Dicku i jednoj jo{ poznatijoj knjizi, ostadoh ja jedan.<br />
Time po~inje tre}e razdoblje u povijesti studija filmologije<br />
na Komparativnoj knji`evnosti, a postoji jo{ ~etvrto i peto.<br />
Od kraja 1960-ih do po~etka 1990-ih bio sam jedini predava~<br />
filmolo{kih kolega, s tim da me je {kolske godine<br />
6<br />
1975/76, kad sam kao Fulbrightov stipendist boravio u<br />
SAD, vrlo uspje{no zamjenjivao profesor Hrvoje Turkovi}.<br />
No, kako su funkcionirali filmolo{ki kolegiji na Odsjeku?<br />
S obzirom na studente, njihov interes je vrlo velik, i mislim<br />
da je stalnoj privla~ivosti studija na Odsjeku pone{to pridonijela<br />
i ~injenica da se na njemu studira i film. Ve} i prije<br />
Srem~evih predavanja, samo Herge{i}evo obe}anje da }e se<br />
na Komparativnoj studirati i film na jedan neprimjetan na-<br />
~in privuklo je Odsjeku neke od budu}ih vrlo zna~ajnih redateljskih<br />
osobnosti hrvatske kinematografije, me|u ostalima,<br />
npr. — abecednim redom — Branka Ivandu, Petra Krelju,<br />
Tomislava Radi}a i Zorana Tadi}a — koliko se u ovom<br />
trenutku mogu sjetiti. Pa, ako se film po~etno i nije studirao,<br />
privukao ih je obe}avaju}e raznobojni spektar onoga {to je<br />
studij nudio. Me|utim, budu}i da se na prijelazu u 1970-e<br />
osnovao studij, kako se ka`e, prakti~nih filmskih struka pri<br />
Kazali{noj akademiji, koja se danas zove Akademija dramske<br />
umjetnosti, Komparativna knji`evnost je privla~ila one koji<br />
}e postati filmski kriti~ari ili filmolozi; konkretno: mentori<br />
(kao i ~lanovi povjerenstava) svih filmologa doktoranata, a i<br />
gotovo svih magistara, bijahu s Komparativne. No, i dalje je<br />
studij na Komparativnoj bio koristan i budu}im redateljima,<br />
Komparativna je bila njihova polazna stanica, a budu}i da<br />
jo{ nisu rekli svoju posljednju rije~, sada ih ne}u spominjati.<br />
S obzirom na samo studiranje, kao jedini nastavnik-filmolog<br />
nisam u radu nailazio ni na kakve prepreke, to vi{e {to sam<br />
zadovoljio osnovne uzuse: doktorirao sam, napisao prvu teoriju<br />
filma, pokrenuo Filmsku enciklopediju, a studenti su<br />
me i prije dolaska na fakultet znali iz »medija«, iz popularnih<br />
TV-emisija 3, 2, 1 kreni i [to je film?, a takva poznatost<br />
nije ba{ bila naodmet. Ugledu studija, pak, posebno je pripomoglo<br />
kada me profesor Solar, voditelj poslijediplomskog<br />
studija, po~eo redovito anga`irati kao predava~a.<br />
Nedostaci studija filmologije bili su u tome {to ih je vodio jedan<br />
~ovjek, {to je repertoar kolegija bio relativno sku~en<br />
(prevladavali su tzv. uvodni predmeti), jer je to bio predmet<br />
za koji studenti nisu imali gotovo nikakvoga predznanja i jer<br />
je raspolo`iva filmolo{ka literatura na hrvatskom jeziku bila<br />
vrlo oskudna, pa sam se, usput re~eno, u prvom redu zbog<br />
toga odlu~io na ure|ivanje Filmske enciklopedije — ne bi li<br />
se jednom knjigom pokrila sva podru~ja.<br />
^etvrto razdoblje po~inje negdje krajem 1990-ih dolaskom<br />
kolege Nikice Gili}a. Ugled studija filmologije je, koliko<br />
mogu re}i, relativno velik, vidi se da se po~injem bli`iti mirovini<br />
a, osim Odsjeka, ideju da se anga`ira jo{ jedan filmolog<br />
podupire i onda{nji dekan prof. dr. Stipe Botica, ina~e s<br />
Odsjeka za kroatistiku. To je nova faza jer koincidira sa sljede}im:<br />
1. jo{ je manje zazora prema studiju filmologije<br />
2. razvojem elektroni~kih medija, odnosno video i DVD tehnologije,<br />
olak{ano je gledanje filmova<br />
3. u novije vrijeme nastupa na podru~ju filmskog izdava{tva<br />
pravi boom<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.
Change language