24.10.2014 Views

53/2008 - HFS

53/2008 - HFS

53/2008 - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 105<br />

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 102 do 138 Novi filmovi<br />

AMERI^KI GANGSTER<br />

(American Gangster, Ridley Scott, 2007)<br />

Sredinom prosinca pro{le godine, u<br />

vrijeme kinopremijere krimi-drame<br />

Ameri~ki gangster Ridleya Scotta,<br />

ostvarenja epskoga zamaha temeljenoga<br />

na novinskom ~lanku »Return of the<br />

Superfly« Marka Jacobsona i istinitoj<br />

pri~i o usponu i padu zloglasnog newyor{kog<br />

gangstera Franka Lucasa, u videotekama<br />

se pojavio luksuzni peterostruki<br />

DVD-box mo`da najzna~ajnijeg i<br />

najutjecajnijeg redateljeva djela, mra~ne<br />

i tjeskobne egzistencijalisti~ke noirovske<br />

akcijske znanstvenofantasti~ne<br />

drame Blade Runner, a na kioscima je<br />

ubrzo osvanulo DVD izdanje znanstvenofantasti~nog<br />

horora Alien, zacijelo<br />

podjednako glasovitog, kultnog i utjecajnog<br />

Scottova djela. Ambicioznijim<br />

filmofilima tako se pru`ila prigoda za<br />

usporedbu nekada{njeg Ridleya Scotta,<br />

BBC-eva scenografa te autora vi{e od<br />

dvije tisu}e reklamnih spotova koji je<br />

mjesto u panteonu sedme umjetnosti,<br />

nakon gdjekad neopravdano podcijenjenog<br />

filma Dvoboj do istrebljenja,<br />

adaptacije novele Josepha Conrada i<br />

svojevrsne parafraze Kubrickova Barryja<br />

Lyndona, zaslu`io ve} svojim drugim<br />

i tre}im redateljskim projektima<br />

(spomenuti klasici znanstvene fantastike),<br />

te kojeg je producent David Puttnam<br />

nazvao »slikarom koji se slu`i kamerom<br />

umjesto kistom«, s dana{njim<br />

filma{em koji od 2000. godine i povijesnog<br />

spektakla Gladijator pro`ivljava<br />

novu autorsku mladost i koji dr`i da je<br />

celuloidna znanstvena fantastika na<br />

po~etku 21. stolje}a mrtva i nezanimljiva<br />

jednako kao i vestern, budu}i je<br />

rije~ o `anrovima osu|enima na vje~no<br />

perpetuiranje uvijek istih zapleta, tema<br />

i pri~a o (anti)junacima ve}ima od `ivota.<br />

Za razliku od svijeta koji ga okru`uje,<br />

unato~ vlastitim kreativnim oscilacijama<br />

i ~injenici da su fabule njegovih recentnijih<br />

filmova vi{e no ikad prije utemeljene<br />

na realisti~nim, istinitim i gotovo<br />

dokumentaristi~ki neposredno<br />

predo~enim doga|ajima, prili~no je razvidno<br />

da se Scott tijekom protekla tri<br />

desetlje}a vrlo malo promijenio. Iz dana{nje<br />

perspektive ~ini se gotovo nevjerojatnim<br />

da je od nastanka Aliena<br />

pro{lo tek 29 godina. Isprva zami{ljen<br />

kao neambiciozni eksploatacijski SF<br />

horor, kao kompilacija tema i motiva<br />

dobro poznatih iz znan-fan literature i<br />

klasi~nih hollywoodskih filmova poput<br />

Zabranjenog planeta, projekt scenarista<br />

Dana O’Bannona, momka u ~ijem<br />

se `ivotopisu kao jedina zapa`ena referenca<br />

dotad izdvajao podatak o sudjelovanju<br />

u nastanku kultne Carpenterove<br />

Tamne zvijezde, naposljetku je ipak<br />

prona{ao put do Davida Gilera i Waltera<br />

Hilla. Sve ostalo je povijest, jer se<br />

Alien pod njihovom paskom i Scottovom<br />

redateljskom palicom prometnuo<br />

u film-me|a{ znanstvenofantasti~nog<br />

`anra, ostvarenje koje je horor kli{eje<br />

(skupina upe~atljivih, me|usobno karakterno<br />

razli~itih individua osu|enih<br />

na su`ivot u izoliranom i prostorno<br />

ograni~enom mjestu poput uklete<br />

ku}e, broda, vlaka itd., koje pojava zastra{uju}e<br />

prijetnje i borba za goli `ivot<br />

prisiljavaju na ~esto problemati~nu suradnju<br />

i iskazivanje ljudskih vrlina —<br />

hrabrost, po`rtvovnost, ~ast, prisebnost,<br />

odlu~nost — i jo{ ljudskijih mana<br />

— strah, egoizam, kukavi~luk, nesigurnost,<br />

licemjerje) uzdignulo na n-tu potenciju<br />

i dalo im dotad, a sa sigurno{}u<br />

se mo`e re}i i poslije, vizualno zadivljuju}u<br />

i nevi|eno pedantnu redateljsku,<br />

stilsku i estetsku obradu. Scott neopisivom<br />

lako}om i oblikovnom precizno{}u<br />

iznimno sugestivno gradira<br />

dramsku tenziju i ozra~je ekspandiraju-<br />

H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.<br />

}e tjeskobe, gledatelja op~injavaju}i<br />

uznemiruju}im, no likovno dojmljivim<br />

i izuzetno sna`nim prizorima negostoljubivog<br />

krajolika na planetu naseljenom<br />

izvanzemaljcima, prikazom bubre}ih<br />

jaja iz kojih }e se izle}i ~udovi-<br />

{ta ili neobi~nom elegancijom i svojevrsnom<br />

zavodljivo{}u sekvence parazitske<br />

priljubljenosti zagonetnog mladun-<br />

~eta za lice nesretnog Kanea. Polagana<br />

naracija, sigurna re`ija, profiliranje jakih<br />

`enskih likova i protagonista koji<br />

osobinama nadrastaju svoje vrijeme i<br />

okru`enje, dominantno oslanjanje na<br />

vizualno, sposobnost da se nasilje i neljudskost<br />

predstave na odre|eni na~in<br />

»normalnima« i »prirodnima«, te maestralno<br />

poigravanje gledateljskim o~ekivanjima<br />

ve} su u ovom filmu temeljna<br />

obilje`ja Scottova autorskog rukopisa,<br />

vrline koje }e, unato~ nizu filmova<br />

nastalih tijekom 1990-ih u, kriznom<br />

razdoblju ome|enom mediokritetskim<br />

uradcima Crna ki{a i G. I. Jane (uz<br />

iznimku remek-djela Thelma i Louise),<br />

prakti~ki zadr`ati do danas. Vrijedi napomenuti<br />

da su nekovrsna zavodljivost<br />

i privla~nost ~udovi{nog aliena, kao i<br />

~injenica da se on prvi put pojavljuje<br />

izlaze}i iz Kaneove utrobe, inicirali niz<br />

uglavnom pojednostavljenih freudovskih<br />

(alien personificira autodestruktivnu<br />

ljudsku prirodu koja raste i razvija<br />

se u nama samima, postupno nas<br />

izjeda iznutra da bi nas u zavr{nici ubila)<br />

i feministi~kih interpretacija filma i<br />

rasprava o njemu, da bi Barbara Creed<br />

u zapa`enom eseju Alien and the Monstrous<br />

Feminine vrlo argumentirano<br />

elaborirala tezu o `enskoj prirodi filmskog<br />

monstruma, svojevrsnom simbolu<br />

»zastra{uju}e `enstvenosti« kojemu se<br />

upravo iz tog razloga u~inkovito mo`e<br />

suprotstaviti i pobijediti ga samo druga<br />

105

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!